Dok cijene nafte i naftnih derivata u svijetu padaju, u BiH se povećavaju. Šta su razlozi i zbog čega ne interveniše država?
Nakon što je prošle nedelje na većini benzinskih pumpi u Federaciji BiH i Brčko Distriktu došlo do poskupljenja goriva u prosjeku za pet feninga, od danas gorivo je skuplje i u Republici Srpskoj za oko 10 feninga. Zavisno od pumpe, cijena euro dizela je od 1,85 do 1,95 maraka, dok se beznin kreće od 1,90 do dvije marke.
I dok distributeri nafte tvrde da je povećanje maloprodajnih cijena naftnih derivata nastalo kao direktna posljedica povećanja rafinerijskih cijena koje su prouzročene rastom barela nafte na svjetskom tržištu, u Udruženju potrošača RS tvrde da ova povećanja nemaju opravdanje. Sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović:
„Prošle godine u julu mjesecu cijena na svjetskim berzama iznosila je negdje oko 147 dolara po barelu, a bezolovni benzin je bio negdje oko 2,29 maraka po litru. Godinu dana kasnije sada cijena na svjetskim berzama je negdje oko 70 dolara po barelu, znači ispod 50 posto, pa bi po toj analogiji trebalo da bude bezolovni benzin negdje oko 1,15 najviše. Međutim, on je ovog trenutka 1,88 na „Krajina Petrolu“ u Banjoj Luci. Očito da ta korelacija da je vezano za cijene na svjetskim berzama nije tačna.“
Cijene nafte na svjetskim tržištima u ponedjeljak spustila se ispod 66 dolara po barelu, što je najniža razina u posljednje dvije sedmice, ali naftaši u kažu da to nije jedini razlog novog poskupljenja. Predsjednik Udruženja uvoznika i distributera nafte i naftnih derivate RS Vukašin Vojnović:
„S obzirom da je evidentan pad prodaje goriva na benzinskim pumpama zbog pada proizvodnje, manje se koristi u proizvodnji, u transportu i u svim drugim, tako da je sigurno negdje oko 30 posto manja potrošnja goriva, i s o obzirom na to vlasnici pumpa su sada u situaciji da povećaju marže da bi opravdali i pokrili sve troškove.“
I dok u Udruženju potrošača kažu da ne mogu uticati na poskupljenje naftnih derivata, pitaju se zašto nijedna vlast u BiH ne poduzima ništa da bi stala u kraj monopolskom ponašanju prodavcima goriva. Dragovan Petrović:
„Ali ovdje je interesantno da država ne poduzima nikakve mjere da to reguliše i da spriječi taj monpolistički način ponašanja. Očito je, to mogu da shvatim, da država ima daleko veći prihod - pošto su veće cijene i veći prihodi, veći su i indirektni porezi - i da je to jedan od razloga za punjenje budžeta koji je sada dosta problematičan u punjenju. Ali na drugoj strani, država je isto tako odgovorna za ekonomsku stabilnost.“
Građanima jedino preostaje da trpe i da se pitaju zašto ne žive u nekoj normalnijoj državi.
Nakon što je prošle nedelje na većini benzinskih pumpi u Federaciji BiH i Brčko Distriktu došlo do poskupljenja goriva u prosjeku za pet feninga, od danas gorivo je skuplje i u Republici Srpskoj za oko 10 feninga. Zavisno od pumpe, cijena euro dizela je od 1,85 do 1,95 maraka, dok se beznin kreće od 1,90 do dvije marke.
I dok distributeri nafte tvrde da je povećanje maloprodajnih cijena naftnih derivata nastalo kao direktna posljedica povećanja rafinerijskih cijena koje su prouzročene rastom barela nafte na svjetskom tržištu, u Udruženju potrošača RS tvrde da ova povećanja nemaju opravdanje. Sekretar Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović:
„Prošle godine u julu mjesecu cijena na svjetskim berzama iznosila je negdje oko 147 dolara po barelu, a bezolovni benzin je bio negdje oko 2,29 maraka po litru. Godinu dana kasnije sada cijena na svjetskim berzama je negdje oko 70 dolara po barelu, znači ispod 50 posto, pa bi po toj analogiji trebalo da bude bezolovni benzin negdje oko 1,15 najviše. Međutim, on je ovog trenutka 1,88 na „Krajina Petrolu“ u Banjoj Luci. Očito da ta korelacija da je vezano za cijene na svjetskim berzama nije tačna.“
Cijene nafte na svjetskim tržištima u ponedjeljak spustila se ispod 66 dolara po barelu, što je najniža razina u posljednje dvije sedmice, ali naftaši u kažu da to nije jedini razlog novog poskupljenja. Predsjednik Udruženja uvoznika i distributera nafte i naftnih derivate RS Vukašin Vojnović:
„S obzirom da je evidentan pad prodaje goriva na benzinskim pumpama zbog pada proizvodnje, manje se koristi u proizvodnji, u transportu i u svim drugim, tako da je sigurno negdje oko 30 posto manja potrošnja goriva, i s o obzirom na to vlasnici pumpa su sada u situaciji da povećaju marže da bi opravdali i pokrili sve troškove.“
I dok u Udruženju potrošača kažu da ne mogu uticati na poskupljenje naftnih derivata, pitaju se zašto nijedna vlast u BiH ne poduzima ništa da bi stala u kraj monopolskom ponašanju prodavcima goriva. Dragovan Petrović:
„Ali ovdje je interesantno da država ne poduzima nikakve mjere da to reguliše i da spriječi taj monpolistički način ponašanja. Očito je, to mogu da shvatim, da država ima daleko veći prihod - pošto su veće cijene i veći prihodi, veći su i indirektni porezi - i da je to jedan od razloga za punjenje budžeta koji je sada dosta problematičan u punjenju. Ali na drugoj strani, država je isto tako odgovorna za ekonomsku stabilnost.“
Građanima jedino preostaje da trpe i da se pitaju zašto ne žive u nekoj normalnijoj državi.
