Sud BiH imaće konačnu riječ o odluci kojom je Centralna izborna komisija u četvrtak odlučila poništiti izbore za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, te proglasiti nezakonitim konstituisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Centralna izborna komisija usvojila je dvije odluke prostom većinom glaova. Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić kaže da odluke nisu pravosnažne i da slijedi pravo na žalbu Sudu BiH:
„Prva odluka je da se utvrđuje da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu provedeni u svih 10 kantona u skladu s odrebama Izbornog zakona BiH, te nisu bili ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje. Druga odluka je da se poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz razloga što smo utvrdili da ovaj izbor u oba doma Parlamenta Federacije BiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH. I treće su zapravo tri zaključka kojima se kantonalnim skupštinama koje do sada nisu provele izbore nalaže da hitno zakažu sjednicu.“
Predsjednica CIK-a dodaje da je cijeli problem nastao što mandat članovima Doma naroda nije bio potvrđen odlukom CIK-a u skladu sa odredbama Izbornog zakona.
Na pitanje šta ako se preostala tri kantona ogluše o zahtjev da izaberu delegate za Dom naroda Federacije BiH, Irena Hadžiabdić odgovara:
„Nažalost, ono što sam više puta ponavljala, Izborni zakon BiH ne sadrži mehanizam za poštivanje ovih rokova, što znači ako neko ignoriše naše naredbe, naše mjere, mi nemamo apsolutno nikakve mogućnosti za sankcioniranje. I prema tome, ništa nije riješeno. Imamo jednu aposlutno neriješenu situaciju, imamo odluke CIK-a koje nisu pravosnažne. One prolaze test provjere pred Apelacionim odjelom Suda BiH. Isto tako znate da se zaštita ustavnosti i zakonitosti na Ustavnom sudu FBiH. Mi ćemo svi morati sačekati krajnje odluke, i na kraju ćemo znati na čemu smo, i osobe na koje se ovo odnosi će znati na čemu su.“
Rok za podnošenje žalbi na odluke CIK-a je dva dana, a nakon toga je na Sudu BiH da donese konačnu odluku.
CIK je ranije upozorio da sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ne može održana dok se ne konstituišu kantonalne skupštine Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog i Posavskog kantona, iz kojih treba da budu izabrani delegati za Dom naroda.
Formiranje vlasti u ovim kantonima blokirali su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i HDZ 1990, koji su i upotili žalbu CIK-u, tvrdeći da je formiranje vlasti u Federaciji BiH bez delegata iz ovih kantona neustavno i nezakonito.
U Uredu visokog predstavnika (OHR) je prošle sedmice propao sastanak na kojem se pokušao postići politički dogovor o formiranju vlasti. Dva HDZ-a odbila su ponudu koalicije Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske stranke prave (HSP) i Narodne stranke radom za boljitak o podjeli ministarskih mjesta na federalnom i državnom nivou.
Centralna izborna komisija usvojila je dvije odluke prostom većinom glaova. Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić kaže da odluke nisu pravosnažne i da slijedi pravo na žalbu Sudu BiH:
„Prva odluka je da se utvrđuje da izbori za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu provedeni u svih 10 kantona u skladu s odrebama Izbornog zakona BiH, te nisu bili ispunjeni ni uslovi za njegovo konstituisanje. Druga odluka je da se poništava izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH iz razloga što smo utvrdili da ovaj izbor u oba doma Parlamenta Federacije BiH nije proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH. I treće su zapravo tri zaključka kojima se kantonalnim skupštinama koje do sada nisu provele izbore nalaže da hitno zakažu sjednicu.“
Predsjednica CIK-a dodaje da je cijeli problem nastao što mandat članovima Doma naroda nije bio potvrđen odlukom CIK-a u skladu sa odredbama Izbornog zakona.
Na pitanje šta ako se preostala tri kantona ogluše o zahtjev da izaberu delegate za Dom naroda Federacije BiH, Irena Hadžiabdić odgovara:
„Nažalost, ono što sam više puta ponavljala, Izborni zakon BiH ne sadrži mehanizam za poštivanje ovih rokova, što znači ako neko ignoriše naše naredbe, naše mjere, mi nemamo apsolutno nikakve mogućnosti za sankcioniranje. I prema tome, ništa nije riješeno. Imamo jednu aposlutno neriješenu situaciju, imamo odluke CIK-a koje nisu pravosnažne. One prolaze test provjere pred Apelacionim odjelom Suda BiH. Isto tako znate da se zaštita ustavnosti i zakonitosti na Ustavnom sudu FBiH. Mi ćemo svi morati sačekati krajnje odluke, i na kraju ćemo znati na čemu smo, i osobe na koje se ovo odnosi će znati na čemu su.“
Rok za podnošenje žalbi na odluke CIK-a je dva dana, a nakon toga je na Sudu BiH da donese konačnu odluku.
CIK je ranije upozorio da sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH ne može održana dok se ne konstituišu kantonalne skupštine Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog i Posavskog kantona, iz kojih treba da budu izabrani delegati za Dom naroda.
Formiranje vlasti u ovim kantonima blokirali su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i HDZ 1990, koji su i upotili žalbu CIK-u, tvrdeći da je formiranje vlasti u Federaciji BiH bez delegata iz ovih kantona neustavno i nezakonito.
U Uredu visokog predstavnika (OHR) je prošle sedmice propao sastanak na kojem se pokušao postići politički dogovor o formiranju vlasti. Dva HDZ-a odbila su ponudu koalicije Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske stranke prave (HSP) i Narodne stranke radom za boljitak o podjeli ministarskih mjesta na federalnom i državnom nivou.
