Predstavnici Bosne i Hercegovine iduće sedmice putuju u London na samit lidera zemalja Berlinskog procesa, ali će i ovog puta BiH doći sa neugodnom etiketom - jedina zemlja regiona koja još uvijek blokira slobodno kretanje građana na Zapadnom Balkanu.
Razlog? Protivljenje političara iz bh. entiteta Republika Srpska da podrže ratifikaciju sporazuma o međusobnom priznavanju ličnih karata državljana Kosova.
Dok su sve ostale države regiona, uključujući i Srbiju, već omogućile svojim građanima da prelaze granicu s Kosovom samo uz ličnu kartu, u BiH taj dogovor još nije stupio na snagu.
Sporazum, koji je potpisan još u novembru 2022. godine, de facto bi uveo bezvizni režim između BiH i Kosova, ali je njegova ratifikacija blokirana u Narodnoj skupštini RS, gdje poslanici odbijaju priznati kosovske dokumente.
Time BiH i dalje ostaje izolovana iz zajedničkog regionalnog tržišta i zaustavlja proces slobodnog kretanja koji je okosnica Berlinskog procesa – inicijative kojom Evropska unija pokušava ojačati saradnju i integraciju zemalja Zapadnog Balkana.
Srbija ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, u čemu je BiH prati, zbog stava zvaničnika iz RS.
Šta je Berlinski proces?
Berlinski proces je međuvladina inicijativa čiji je cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou zvaničnika Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju ličnih karti, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija.
Također, dogovorena je saradnja u oblasti saobraćaja, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a posljednji je bio u oktobru 2024. u Berlinu.
Kako je došlo do blokade?
Sporazum kojim bi državljani BiH mogli ići na Kosovo samo sa ličnim kartama, i obrnuto, potpisao je u novembru 2022. tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, u Berlinu.
Predsjedništvo BiH je u junu 2023. odlučilo da sporazum pošalje Parlamentu BiH na usvajanje, ali je članica Predsjedništva Željka Cvijanović uložila veto, pozivajući se na zaštitu vitalnog interesa RS.
Prema Ustavu BiH, član Predsjedništva može pokrenuti ovaj mehanizam ukoliko smatra da je odluka kolektivnog šefa države štetna za njihov entitet.
Poslanici u Narodnoj skupštini RS su podržali veto, tako da odluka nije ni stupila na snagu, nakon čega sporazum nije upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na ratifikaciju.
Za razliku od zvaničnog Sarajeva, zvanična Priština je odlučila da dopusti državljanima BiH ulazak u zemlju bez viza.
Bh. državljani od 1. januara 2025. mogu samo sa ličnom kartom ući na teritoriju Kosova.
Koliko je značajan Berlinski proces za Zapadni Balkan?
Politička analitičarka i naučnica iz Velike Britanije, Marika Đolai (Djolai), rekla je za Radio Slobodna Evropa da ona smatra da je Berlinski proces uspješan, iako "pojedine inicijative nisu u potpunosti sprovedene".
"Mislim da je ipak sveukupno proces uspješan, pogotovo u smislu regionalne saradnje, u smislu zajedničkog regionalnog tržišta, u smislu ekonomskog povezivanja, slobode kretanja", kazala je ona.
Đolai podsjeća da, iako BiH jedina nije verifikovala sporazum o slobodi kretanja, ratifikovala je ostale sporazume, koji se tiču diploma i visokog obrazovanja.
"Ovaj jedan sporazum ima političku pozadinu, ali sa druge strane ne treba ga posmatrati isključivo izolovano u odnosu na sve ostalo što je učinjeno. Bitno je isto reći da je Berlinski proces postavljen kao neka alternativa održavanju tog regionalnog progresa, u momentu kada je priključivanje EU u potpunosti zamrznuto", naglasila je ona.
Dodaje, da je prednost ovog procesa što je doveo za sto predstavnike svih zemalja Zapadnog Balkana, Evropske unije, te Veliku Britaniju.
"Ne postoji ni jedna druga inicijativa u regionu, ili za region, uključujući Otvoreni Balkan, koja je uspjela da na taj način okupi sve predstavnike, od premijera do ministara vanjskih poslova, unutrašnjih poslova itd", rekla je ona.
Takođe ističe da se radi o jedinoj inicijativi gdje su se predstavnici zemalja složili da zastava Srbije bude istaknuta pored zastave Kosova, te da je u tom smislu, uspio da izdigne Zapadni Balkan "iznad realnih problema koja postoji između zemalja u regionu".
Krajem septembra, Manuel Saracin (Manuel Sarrazin), njemački političar i bivši izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan, rekao je za RSE da je "ideja Berlinskog procesa da zbližava regiju, svih šest zemalja".
"Uvijek je bio naš pristup da pokušamo pronaći zajednički jezik, zajednički interes u regionalnoj saradnji. Za mene je uvijek bilo jasno da i RS i ljudi, posebno oni koji žive u RS, imaju interes da svi dijelovi BiH, svi entiteti proaktivno ulažu svoj interes u ovaj proces", kazao je on.
Rekao je i da se u okviru Berlinskog procesa oko nekih stvari možemo slagati, a oko nekih drugih možda i ne.
Takođe je istakao da je za cijelu BiH bolje kada zemlja učestvuje u ovakvim procesima, i koristi sve mogućnosti za "maksimiziranje svog ekonomskog i političkog interesa u ovom formatu".
Dosadašnji učinjeni koraci
U sklopu Berlinskog procesa, potpisan je niz sporazuma i pokrenut niz inicijativa, koji se tiču regionalnog ekonomskog prostora, zajedničkog tržišta, rominga, mobilnosti, zelene agende.
U novembru 2022. na samitu procesa u Berlinu, lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su nekoliko sporazuma koji se tiču priznavanja univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija, kao i pristupa visokom obrazovanju.
Tada je potpisan Sporazum o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na Zapadnom Balkanu, koji omogućava lakše priznavanje diploma, nastavak studija i pristup tržištu rada u zemljama regiona.
Potpisan je i Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija doktora medicine, dentalne medicine i arhitekata, kao i Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i babica.
"Ovi sporazumi uspostavljaju jedinstvenu primjenu pravila i stvaraju osnovu za mobilnost stručnjaka u cijelom regionu", pojašnjavaju na sajtu Ministarstva civilnih poslova BiH.
Takođe je parafiran Sporazum o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, čime je omogućen pristup visokom obrazovanju u svakoj od zemalja potpisnica.
Ovi sporazumi su i zvanično stupili na snagu u BiH.