Predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Ahmet Egrlić izjavio je da će privreda Bosne i Hercegovine (BiH) na direktan način osjetiti posljedice invazije Rusije na Ukrajinu, ističući da moglo doći do smanjenja vanjskotrgovinske razmjene sa tim zemljama.
"Kad je riječ o direktnim štetama, ukoliko dođe do ozbiljnijih sankcija i izolacije Rusije od zemalja Evropske unije (EU) i prekida platnog prometa, onda mi možemo očekivati da izgubimo jedno tržište od preko 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura)", naveo je Egrlić za Fenu.
U strukturi izvoza BiH u Rusiju najviše je farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti oko 81 milion maraka (oko 40,5 miliona eura) i to će ciljano, kako je dodao, najviše pogoditi farmaceutsku industriju. Sijedi izvoz bh. voća i povrća u Rusiju.
Kada je riječ o Ukrajini, izvoz iz BiH iznosi 9,6 miliona KM (oko 4,8 miliona eura).
"U Ukrajinu također najviše idu farmaceutski proizvodi, a najviše uvozimo drvnih sortimenata, ono što koristimo kao repromaterijal", naveo je Egrlić.
Naglasio je da indirektna šteta može biti znatno veća zbog uvoza energenata u BiH, prije svega mineralnih goriva i gasa iz Rusije.
"Trenutno nemamo neke alternative. To može pogoditi našu ekonomiju i uticati na opšti rast cijena. Opšta potražnja će se odraziti na BiH jer kako vidimo na Londonskoj berzi nafta je dostigla rekordno visoke cijene, najviše od 2014. godine. Činjenica je da energenti značajno utiču na konačnu cijenu svih proizvoda i ukoliko se nastavi takav rast cijena, mi ćemo imati poskupljenje gotovo svih roba", dodao je Egrlić.
Kada je riječ o tome kako se rusko-ukrajinska kriza reflektira na zemlje koji su glavni vanjskotrgovinski partneri BiH, kao što su neke članice Evropske unije (EU), Egrlić je rekao da se pribojava kompletnog poremećaja u lancima snabdijevanja i rasta cijena općenito.
"Prerađivačka industrija u BiH će raditi za naše kupce i dalje, kako je to bilo i dosad, međutim ulazni parametri i sirovine će vjerovatno poskupiti i nastat će borba za podizanje i balans konačnih cijena. Tu može doći do određenih problema, ali je teško prognozirati i sve ovisi o tome koliko će kriza trajati", dodao je Egrlić.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu 24. februara, nakon čega su zapadne zemlje uvele niz sankcija protiv Rusije.
Evropsko vijeće je 24. februara odobrilo nove sankcije protiv Rusije, koje obuhvataju financijski sektor, oblast energetike i transporta, robu dvostruke namjene, kao i kontrolu i financiranje izvoza, viznu politiku i dodatne liste ruskih pojedinaca.
Prethodno su, istog dana, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države (SAD) objavile nove pakete sankcija za Rusiju, koje se mahom odnose na bankarski sektor i pojedince.
