Kupanje na sredini rijeke u plićaku do "pola koljena". Tako ovih dana na blizu plus 40 stepeni izgleda Vrbas, čija dubina u normalnom periodu dostiže i dva metra.

Brojni Banjalučani koji su spas od vrućina potražili na rijeci koja teče kroz njihov grad, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako ne pamte praznije riječno korito.

Na zvaničnoj mjernoj stanici u srijedu 17. jula nivo Vrbasa dostizao je 137 centimetara u dnevnim časovima i na tom nivou je već danima. Na dijelovima rijeke, uzvodno od grada, dubina se može izmjeriti desecima centimetara.

Edo (ne želi otkriti prezime), koji kaže da je odrastao na Vrbasu, kaže kako u toj reci ljeti nema vode ni približno u količinama koje pamti od prije nekoliko decenija.

"Prije nije bilo ovo 'vako. Znaš kakav je bio Vrbas? Kao kad sad puste branu, e takav je bio stalno. Ja se ravnam po ovoj ovdje brani (brana od stare vodenice). Ona je uvijek ista. Nikad nije kamenje ovo ovol'ko virilo", rekao je Edo za Radio Slobodna Evropa.

Na jednom dijelu Vrbasa zabilježili smo i ljubitelje vožnje banjalučkim dajak čamcom koji se gura drvenom motkom.

Na obalama Vrbasa zatekli smo i Nešu (nije želio otkriti prezime) koji za RSE kaže kako je Vrbas 'iznenađujuće' plitak. Nešo živi u banjalučkom naselju iznad rječice Suturlije koja se ulijeva u Vrbas. Kaže da je ove godine primijetio i da su brojni okolni izvori presušili.

"Po selima okolo je nekad bilo izvora dosta. Sad ne možeš naći izvora da se napiješ vode. Prije je bilo, radiš nešto, svaka njiva, šuma ima izvor. Sad toga nema više, jednostavno je nestalo. Mislim da ljudi nisu svjesni toga još, šta su ove klimatske promjene uradile", rekao je Nešo.

I Draža Brnić kraj Vrbasa živi već 40 godina. No, iako se redovno kupa u ovoj rijeci, ovih dana to izbjegava, jer je, kako kaže, zbog niskog vodostaja veće zagađenje.

"Ja sam ribolovac, a inače se i kupam na Vrbasu. Nivo Vrbasa je stvarno katastrofa ove godine, ali to je posljedica klimatskih promjena na svim rijekama. Ja sam sad s pecanja, prije desetak minuta stigao. Rijetko koji grad u Evropi ima ovakvu rijeku, treba je sačuvati", rekao je za RSE Brnić.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu, koji se bavi klimatskim promjenama i zaštitom rječnih slivova za Radio Slobodna Evropa ističe kako se posljedice klimatskih promjena na Vrbasu vide posebno u posljednje tri godine.

"Ono što je činjenica jesu zadnje tri godine. 2022. godina je hidrološki najlošija godina kada je proticaj svih rijeka, uključujući i Vrbas bio u drastičnom padu. 2023. i 2024. godina su jedne od najtoplijih godina koje su kod nas zabilježene. Izdašnost na izvorima, posebno Vrbasa se drastično smanjio u odnosu na period od samo prije 15 do 20 godina", rekao je za RSE Topić.

Topić posebno upozorava na posljedice koje bi mogle uslijediti ako se stanje bude pogoršavalo.

Osim potencijalnih problema sa pitkom vodom, ugrožen je i živi svijet u i oko Vrbasa.

U banjalučkom hidrometeorološkom zavodu ističu da nemaju analizu podataka o vodostaju Vrbasa ranijih godina.

Vrbas je izvor i vode za piće više od 200 hiljada stanovnika Banjaluke.