Predloženi, prvi Godišnji nacionalni plan (ANP), dio Akcionog plana za pristupanje BiH NATO-u, stigao je u srijedu (14. avgust) u kabinet člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
To je potvrdio njegov savjetnik za ustavnopravna pitanja Dragoljub Reljić, uz pojašnjenje da još uvijek ne može potvrditi da će i kada članovi Predsjedništva BiH raspravljati o ovom dokumentu.
Podsjetimo, ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u decembru 2018. godine su u Briselu odobrili Bosni i Hercegovini da podnese prvi Godišnji nacionalni program - ANP iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Ovom odlukom NATO je odobrio aktivaciju MAP-a za BiH, nakon čega vlasti u BiH trebaju odgovoriti na ponudu NATO-a.
ANP koji je danas stigao u Predsjedništvo iz NATO-a, na 165 stranica, izrađen je za period od septembra 2018. do septembra 2019. godine. Neke od njegovih ključnih tačaka su:
BiH je pristupanje euroatlantskim integracionim procesima utvrdila kao jedan od prioriteta vanjske politike.
Proces približavanja BiH NATO Savezu formalno je započet 14. decembra 2006. godine, potpisivanjem Okvirnog dokumenta sa NATO-om. Potpisivanjem ovog dokumenta BiH je postala članicom NATO programa "Partnerstvo za mir" i takođe Evroatlantskog partnerskog vijeća. BiH je od aprila 2008. godine, unaprijedila saradnju sa NATO-om na nivo Intenziviranog dijaloga o pitanjima članstva."
Bosna i Hercegovina sa susjednim državama gradi dobre i prijateljske odnose, kontinuirano unapređuje politički dijalog i jača saradnju u brojnim oblastima od zajedničkog interesa. Unapređenje dobrosusjedskih odnosa su jedan od prvih i trajnih prioriteta vanjske politike Bosne i Hercegovine. Takva posvećenost je očigledan primjer NATO vrijednosti.
Sa Crnom Gorom Bosna i Hercegovina ima izuzetne dobre, prijateljske odnose bez otvorenih bilateralnih pitanja.
Republika Hrvatska (Hrvatska) se kao susjedna zemlja nalazi u prvom krugu vanjskopolitičkih prioriteta BiH te se, u tom kontekstu, u međusobnim odnosima se teži nalaženju načina rješavanja otvorenih pitanja u skladu sa evropskim standardima.
Bosna i Hercegovina i Republika Srbija imaju izuzetnu saradnju u okviru brojnih regionalnih inicijativa i regionalnih aktivnosti i projekata čija realizacija treba osigurati modernizaciju i napredak regiona kao cjeline.
BiH će i dalje djelovati u oblasti ljudskih prava i zaštite manjina jer to predstavlja bitan uslov za ostvarivanje funkcionalne i stabilne države na demokratskim principima i sa vladavinom prava. BiH će u tom kontekstu usvojiti zakone i unaprijediti praksu na području ljudskih prava prema važećim međunarodnim standardima.
U skladu sa Zakonom o odbrani, jedan od zadatka Oružanih snaga BiH je učešće u operacijama kolektivne sigurnosti i operacijama podrške miru.
BiH je opredijeljena da svoje odbrambene potencijale i funkcije integriše u globalni sistem kolektivne sigurnosti, na osnovama međunarodne saradnje, angažovanja i partnerstva, na način da ponudi kvalitetne kapacitete i sposobnosti za učešće u mirovnim misijama.
Ko je ostao na "brvnu"
U međuvremenu, od kako su 5. avgusta potpisani Principi za formiranje Vijeća ministara BiH, odnosno vlasti na državnom nivou, do danas nema pomaka u realizaciji dogovora, a sve su očitije razlike o ključnim stavovima posebno u odnosu prema NATO-u. I dalje se u javnost šalju potpuno suprotstavljene poruke o ANP-u i MAP-u u cjelini.
Dok je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio da "Ako se ne usvoji ANP nema ni mandatara za sastav novog Vijeća ministara", Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH poručio je, međutim, da "ANP neće biti usvojen i neće biti upućen u Brisel". Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), jedan od potpisnika sporazuma o formiranju Vijeća ministara BiH, takođe je kazao kako je "jedino rješenje usvajanje modificiranog Godišnjeg nacionalnog programa".
Kako je vrijeme odmicalo nakon potpisivanja Sporazuma, tako su pukotine među onim koji su sporazum potpisali postajale veće, posebno između Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika, kaže analitičar Ibrahim Prohić.
"Na sceni ili na brvnu su ostali Izetbegović i Dodik. Čović se vješto izvukao, iako je izjavio da HDZ ostaje privržen putu BiH ka NATO-u i EU, ali se on dalje ne upušta u zatezanje konopa. Zbog čega su ova dvojica ostala na sceni? Mislim da je to zbog žestokih kritika koje su došle i prema jednom i prema drugom iz nacionalnog korpusa koji predstavljaju. Ovo zatezanje se može shvatiti kao potreba da se opere svako pred svojim biračkim tijelom odnosno da pokažu kako nisu izdali temeljne političke principe ili interese onih koje predstavljaju. Sada se sumnja hoće li sporazum biti uopšte realizovan zbog karaktera etabliranih političkih stranaka, neiskrenosti tobožnjih partnera, i suprotstavljenih motiva odnosno političkih ciljeva. Sadašnje zatezanje je projektovano i uklapa se u već prepoznatljivu strategiju stranaka – proizvedi konflikt, drži tenzije i niko te neće pitati za ono što si ili nisi uradio", kaže Prohić.
Stranka demokratske akcije (SDA) se danas oglasila saopštenjem u kojem potvrđuje raniji stav da je jedino rješenje za prevazilaženje trenutnih zastoja u procesu euroatlantskih integracija i za uspostavu novog saziva Vijeća ministara usvajanje modificiranog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).
"Ukoliko odbije kompromisno rješenje, Dodik će pokazati da ne poštuje Principe za formiranje vlasti na nivou BiH koje je sam potpisao, i biće u potpunosti odgovaran za sve posljedice koje će nastupiti. Njegova najava da će odlukom entitetske skupštine pokušati osporiti nadležnost Oružanih snaga, SIPA-e, pravosuđa i drugih institucija predstavlja direktan udar na Ustav i prijetnju stabilnosti i miru u BiH", navodi se u saopštenju SDA.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik reagovao je međutim odmah i naveo kako su lažne tvrdnje da su on i lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović potpisali sporazum u kojem se pominje ANP, bilo u izvornom, bilo u modifikovanom obliku.
"Pozivam i njih u SDA i sve druge da pažljivo pročitaju tačku 3. sporazuma i uvere se da takva formulacija tamo ne postoji. Mi smo spremni da sprovedemo sporazum koji smo potpisali, ali nismo spremni da sprovodimo ono što neko tumači da smo potpisali", izjavio je Dodik za agenciju Srna.
-
Tačka 3. Sporazuma: Nastaviti integracijske procese sukladno Ustavu i zakonima, usklađujući stavove i interese svih razina vlasti u BiH. Potvrditi opredjeljenje za unaprijeđenje odnosa sa NATO-om, ne prejudicirajući buduće odluke u vezi sa članstvom Bosne i Hercegovine. Sve aktivnosti u ovom smislu provode se u skladu sa svim relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, a imajući u vidu ustavnu nadležnost Predsjedništva za provođenje vanjske politike. Povjerenstvo za NATO integracije BiH će surađivati sa svim relevantnim institucijama s ciljem realizacije odnosa sa NATO-om, uključujući izradu nacrta i planova, na bazi odluka Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH.
"Ne mogu se imati tri budućnosti"
Oglasila se i ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, koja je izjavila da Bosna i Hercegovina ne može imati tri budućnosti.
"Napredovanje na putu euroatlantskih integracija ne ugrožava nacionalne interese i državni suverenitet", poručila je ministrica Pendeš.
Vojnopolitički analitičar Berko Zečević upozorava na konfuziju i neshvatanje osnovnih termina vezanih za NATO integracije, čemu doprinose i bh. politički lideri. Na pitanje da li je moguće očekivati kompromis oko ovog važnog pitanja, Zečević kaže da nije problem u kompromisu nego u razdvajanju pojmova:
"Potrebna je potpuna saradnja sva tri naroda u BiH i zajednička odluka da se pristupa NATO-u što je jedan daleki put. Ali, moraju biti saglasni politički predstavnici sva tri naroda oko tog pitanja. Zaboravlja se da Oružane snage BiH (OS BiH) imaju iste karakteristike i iste obaveze kao i bilo koje oružane snage u regiji ili u svijetu. One moraju čuvati integritet bh. granica kako bi narod bio siguran. Da bi to postigle, OS moraju biti uvježbane, da ih vode stručni ljudi, da se izdvajaju određena novčana sredstva. Problem je u tome što Dodik i njegova ekipa smatraju da ne treba izdvajati novac. Ono što je predloženo kroz MAP jeda se kroz više godina stvore pretpostavke da OS ali i cijelo društvo budu transformisani na jedan demokratski način u skladu s evropskim konceptima njihovog djelovanja ali i društva u cjelini. Nisu to samo Oružane snage, to su sigurnosne službe, pravni sistem, način donošenja budžeta, pravo i slobode građana. Dodik neće da se izdvajaju nova novčana sredstva jer je njegov koncept vojne neutralnosti isti kao koncept vojne neutralnosti Srbije, a to sudva različita pojma", naglašava Zečević.
Hadžović: Stvaranje konfuzije
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studijeističe da bh. političari nemaju odgovornosti, ali ni hrabrostida ono što potpišu, pretoče u praksu. Umjesto toga unose u javnost konfuziju.
"Ono što su interno dogovorili, uprkos kritikama trebali bi provesti i tako pronaćiizlaz iz ovog ćorsokaka. Čudno je i to što građani sve ćutke prihvataju ili odlazeu evropske zemlje umjesto da traže da političaribudu odgovorniji. Biraju takodrugi put i odlaze dok neodgovorni političari nastavljaju po starom", kaže Hadžović.
Psiholog iz Banjaluke Srđan Puhalo podsjeća da nije jasno šta su lideri podržali - aktivaciju MAP-a ili je BiH od toga odustala.
"Imamo tri različite etničke interpretacije teksta sporazuma i jednu međunarodne zajednice. Sve to o tekstu koji je stao na 2- 3 stranice. U BiH je toliko šizofrena situacija da niko više ne gleda šta sadrži dokument, nego svi osluškuju šta će reći ili objasniti lideri koji su potpisali dogovor o formiranju vlasti ali i oni koji nisu stavili svoj potpis ali su za politički život u BiH, veoma važni. Ko zna koji put umjesto da se rješavaju problemi, najistaknutiji bh. Političari pokazuju da od svega mogu napraviti problem, stvoriti zabunu i sve zakomplikovati. To nije slučajno nego sistemsko djelovanje kako bi se sludili građani a da oni vladali onako kako su naučili", poručuje Puhalo.
Ambasada SAD u BiH prošle sedmice je navela da su postizanjem dogovora da formiraju vlast na nivou BiH, trojica lidera "potvrdili postojeći konsenzus o važnosti napretka BiH na putu ka EU i NATO savezu", ali i upozorila kako nije sve jasno oko Godišnjeg nacionalnog akcionog plana (ANP) za NATO.
"Mi ovaj korak pozdravljamo i namjeravamo raditi sa političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bi pojasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebno uključuje pitanje da li postoji jasan konsenzus po pitanju ranog podnošenja ANP-a NATO savezu", navedeno je u saopštenju.
Od kada je dogovor o formiranju vlsti na državnom nivou potpisan, počeo je teći rok od 30 dana koliko su tri nacionalna lidera - Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović odredili da je potrebno za uspostavu ministarskog Vijeća. Sjednica Predsjedništva BiH najavljena je za 20. avgust kada bi moglo biti konačno poznato hoće li profunkcionisati Vijeće ministara.
Facebook Forum