Tužilaštvu BiH još nije prijavljeno skrnavljenje spomenika u Mostaru, potvrđeno je u srijedu iz ove pravosudne institucije za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U mostarskom naselju Baćevići na spomeniku civilnim žrtvama Drugog svjetskog rata 8. septembra, osvanuli su grafiti sa slovom "U" i pozdravom "Za dom spremni!".
Iz Tužilaštva BIH je rečeno i da istražuju 125 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici, ratnih zločina i veličanja ratnih zločinaca.
Od toga, u 51-om predmetu su poznati djelo i počinioci, a u 74 predmeta se utvrđuje postojanje krivičnog djela i počinilaca. Dodaju kako se radi o podacima zaključno sa 31. majem.
"Podignuto je ukupno sedam optužnica. Dio predmeta je završen negativnom tužiteljskom odlukom, spajanjem predmeta ili na drugi način, a dio predmeta je u radu", istakli su u Tužilaštvu BiH na upit RSE.
Kako su naveli, na ovim predmetima radi pet tužilaca iz Odsjeka za međunarodnu pravnu pomoć i ostala krivična djela.
Iz Tužilaštva BiH nisu dali dodatne detalje o tome ko je sve obuhvaćen optužnicama i istragama.
Sud BiH u maju ove godine izrekao je prvu presudu kojom je osuđena osoba zbog negiranja genocida u Srebrenici i veličanja ratnih zločinaca.
Vojin Pavlović, predsjednik udruženja "Istočna alternativa RS", osuđen je na dvije i po godine zatvora, a sudija je tom prilikom naglasio da je riječ o "važnom signalu" za pravosudne institucije u borbi protiv glorifikacije zločinaca.
Krivično djelo negiranja, umanjivanja ili opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i veličanja pravosnažno osuđenih počinilaca, uvedeno je izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je 2021. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko.
Odlukom šefa OHR-a, kojom je dopunjen član 145 a Krivičnog zakona BiH, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.
Genocid u Srebrenici, potvrđen presudama međunarodnih i domaćih sudova, odnio je u julu 1995. godine živote više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Za ovaj i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.
Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora. Murali i grafiti, kojima se oni veličaju i dalje se nalaze u više gradova u RS, te su, kroz više izjava zvaničnika, među njima i lidera najveće stranke i bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, jasno negirane presude i genocid.
