Poražavajući rezultati u procesuiranju visoke korupcije i nerasvijetljene najkrupnije afere, gurnuli su Bosnu i Hercegovinu na evropsko dno, gdje je kao zemlja cvjetajuće korupcije svrstana u društvo Bjelorusije i Rusije.
Upozorenje da "zarobljeno pravosuđe u BiH" godinama ima loše rezultate u procesuiranju visoke korupcije, objavila je u posljednjem izvještaju organizacija Transparency International (TI).
U tom dokumentu, prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina dijeli poziciju s Bjelorusijom, dok je od njih korumpiranija jedino Rusija.
U nastavku su neki od razloga zbog kojih je, prema izvještaju TI, Bosna i Hercegovina druga najkorumpiranija zemlja u Evropi.
Šta je moglo doprinijeti ovako lošem rejtingu?
Koje suđenje je otkazivano više od 50 puta?
Unatoč tome što je bilo nekoliko sudskih presuda visokim zvaničnicima u Federaciji BiH protekle godine, najkrupnije afere i dalje su neriješene, navedeno je iz TI.
Kao jedan od najdugovječnijih procesa u javnosti poznat je slučaj pred bosanskohercegovačkim pravosuđem, koji se vodi protiv Alije Delimustafića, nekadašnjeg ministra policije BiH.
Delimustafić je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu optužen za organizovani kriminal, a optužnica protiv njega je potvrđena 2017. godine.
Suđenje je počelo tek u aprilu prošle godine, a početak glavnog pretresa otkazivan je više od 50 puta.
U Kantonalnom sudu kazali su ranije za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je odugovlačenje sudskog procesa, tokom šest godina poreske obveznike u Sarajevu koštalo više od pola miliona maraka (oko 250.000 eura).
Iz organizacije TI su neveli da je "katostrofalno stanje" u pravosuđu dalje najslabija karika BiH, dok reformski zakoni u pripremi još uvijek imaju brojne nedostatke.
Ocijenjeno je i da propušta prilika da se unaprijedi proces imenovanja i omogući efikasna provjera imovine sudija i tužilaca, dok se još ne primjenjuju prošlogodišnje izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koje su to trebale riješiti.
Organizacija TI u BiH nije jedina koja godinama upozorava na neefikasnost bosanskohercegovačkog pravosuđa, a osobito u procesuiranju organiziranog kriminala i visoke korupcije.
U ranijim izvještajima ukazivala je da je jedan od problema činjenica da se materijalni dokazi "najčešće nalaze pod kontrolom osumnjičenih ili optuženih rukovodilaca".
Loše ocjene bh. pravosuđu dala je prošle godine i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), u Izvještaju o praćenju sudskih postupaka na Zapadnom Balkanu.
U tom dokumentu su od 2021. do 2023. godine, zabilježene samo 22 presude u predmetima visoke korupcije i krupnog organizovanog kriminala.
Tek osam optuženih je kažnjeno zatvorskom kaznom dužom od godinu dana, navodi se u dokumentu.
U kom slučaju nema napretka godinu dana od hapšenja?
Jedan od procesa koji se vodi pred pravosuđem u BiH je onaj protiv Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, osumnjičenog za krivotvorenja fakultetske diplome. Sud BiH potvrdio je u januaru optužnicu protiv njega.
Mehmedagić je uhapšen u decembru 2023. godine s bivšim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom, pod sumnjom da su 2020. zloupotrijebili položaj i nezakonito prisluškivali uposlenike državnog suda i tužilaštva, kako bi saznali detalje istraga protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Više od godinu nakon hapšenje, istraga u ovom predmetu još traje i čeka se podizanje optužnice.
Procesuiranje odgovornih za korupciju pred bh. pravosuđem kritizirala je prošle godine i Evropska komisija, u izvještaju o napretku BiH na evropskom putu.
U izvještaju je, uz ostalo, navedeno da loše funkcioniranje nastavlja potkopavati prava građana i borbu protiv korupcije, a da su rezultasti slabi zbog operativne neefikasnosti i političke interferencije.
Koji slučajevi su pozitivni primeri?
Ukazano je i na nizak broj konačnih presuda u slučajevima visoke korupcije, sa izuzetkom pravosnažne presude u slučaju "Novalić i drugi".
Fadil Novalić, bivši premijer entiteta Federacija BiH, osuđen je pravosnažno krajem januara 2024. na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja pri nabavci stotinu respiratora iz Kine, u vrijednosti 5,4 miliona eura.
Među procesuiranima je prošle godine bio i Selmo Cikotić, bivši ministar odbrane BiH, koji je osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja.
Sud BiH ga je osudio zbog toga što je pogodovao hrvatskoj firmi "Scout" iz Zagreba, čime je državni budžet oštećen za blizu pet miliona eura.
Kome je i zašto pošlo od ruke da pobjegne?
O problemima u procesuiranju odgovornih za visoku korupciju, prošle godine je govorio i glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić, upozoravajući na "curenje informacija iz policijskih i sigurnosnih agencija u BiH".
Kajganić je krajem prošle godine rekao da se zbog "curenja informacija iz policijskih i sigurnosnih agencijama, koje se bave predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije", dešava da osobe koje budu predmet istrage, pobjegnu iz BiH.
To se dogodilo u slučaju Zorana Galića, bivšeg zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kojeg Tužilaštvo BiH sumnjiči za organizovani kriminal i zloupotrebu položaja.
Galić je u julu prošle godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje, a Tužilaštvo BiH je nakon toga saopćilo da sumnja da je neko Galiću dojavio da će biti uhapšen u predmetu "korupcije visokog nivoa".
Da li su izbori bili pošteni?
Prema indeksu percepcije korupcije, BiH se nalazi na samom dnu i među zemljama Zapadnog Balkana koje u prosjeku bilježe blagi napredak, stoji u izvještaju organizacije TI.
Uz neprocesuiranje visoke korupcije, do toga je dovelo, kako navode, i urušavanje integriteta izbornog procesa, odnosno optužbe za izborne prevare koje prate već nekoliko izbornih ciklusa u BiH.
"BiH je po indeksu percepcije korupcije u rangu sa diktaturama u kojima se vlast nikad nije mijenjala na izborima", upozoreno je iz organizacije TI.
Prošlogodišnji lokalni izbori u BiH održani su prema pravilima izmijenjenog Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik, s namjerom da spriječi zloupotrebe u izbornom procesu.
Time je zabranjena zloupotreba javnog novca u izbornom procesu i vođenje preuranjene kampanje, te su pooštrene kazne od 3.000 do 30.000 maraka (od 1.500 do 15.000 eura).
No u izvještaju TI ocijenjeno je da nametnute izmjene Izbornog zakona nisu riješile ovaj problem, jer je Centralna izborna komisija (CIK) "obesmislila većinu odredbi koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa i trgovinu biračkim odborima".
Organizacije Ti u BiH objavila je prošle godine da je pred okotobarske lokalne izbore dodijeljeno više od 30 miliona maraka (oko 15 miliona eura) raznim kategorijama stanovništva, kao što su borci, penzioneri i maturanti.
Upozoreno je i da nije bilo značajnijeg broja sankcija za korištenje javnih sredstava za kupovinu podrške birača.
Naveli su, uz ostalo da CIK izriče sankcije za kršenje izbornih pravila, ili izriče minimalne sankcije koje ih neće odvratiti od ponovnog kršenja zakona.
Koalicija "Pod Lupom", koja se bavi nadgledanjem izbora, objavila je u januaru da je CIK zaprimio ukupno 1.480 prijava izbornih nepravilnosti na Lokalnim izborima.
Iz te organizacije objavljeno je da su novčane kazne izrečene u 159 slučajeva, u ukupnom iznosu od oko 859.000 maraka.
To znači da tek svaka deseta prijava CIK-u rezultira novčanom kaznom za one koji krše izborna pravila, naveli su u januaru iz Koalicije.
Najviše zaprimljenih prigovora i žalbi odnosilo se na preuranjenu kampanju, zloupotrebe javnih sredstava i kršenje izborne šutnje.
Optužbe za izborne prevare nisu izostale ni dvije godine prije, nakon Općih izbora 2022.
Opozicione stranke u RS tražile su tada ponovno brojanje glasova u tom enitetu, pa i ponavljanje izbora, tvrdeći da je sporno 65.000 izbornih glasova.
Šta planira Milorad Dodik?
Bosna i Hercegovina je, u izvještaju TI, kritizirana i kao zemlji gdje vlada privid demokracije. Ocijenjeno je da "vlast koja prolazi krizu legitimiteta", sve više pojačava pritisak na kritičare.
To se, kako je rečeno, osobito manifestiralo u entitetu Republika Srpska, nizom napada na civilno društvo i donošenjem represivnih zakona kojima je cilj suzbiti rad nezavisnih medija i onemogućiti rad udruženja koja nisu pod kontrolom vlasti.
Vlasti u RS ne odustaju od usvajanja zakona koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima te ga je u februaru ponovo uputila Narodnoj skupštini RS.
Zakon je iz skupštinske procedure povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.
Usvajanje ovog zakona, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima, krajem januara najavio je Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS. On je tada istakao "da će biti utvrđen status stranih agenata za sve one koji primaju novac stranih vlada da bi podrivali RS".
Zakon predviđa, između ostalog, prismotru organizacija koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu široko definisanih političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanje prijava Ministarstvu o prijemu finansijskih sredstava iz inostranstva.
Takođe, nadležno ministarstvo može u slučaju kršenja zakona sudu može predložiti zabranu njihovog rada.
Šta pokazuju okolnosti tragedije u Jablanici?
U izvještaju o stanju po pitanju korupcije, organizacije TI je, također, upozorila da je dokazano da moćnici, koji profitiraju od uništavanja okoliša, koriste novac i moć da kupe podršku vlasti i uguše kiritiku.
To je, kako je rečeno, važno i u kontekstu BiH gdje se nakon tragedije u Jablanici, i brojnih ekoloških problema, pokazalo da je profit pojedinaca vlastima daleko važniji od života, sigurnosti i zdravlja ljudi koji tu žive.
U poplavama i klizištima koji su pogodili BiH, 4. oktobra, prošle godine, poginulo je 27 osoba. Najviše je stradala Jablanica, na jugu zemlje, gdje je poginulo 19 ljudi.
Okolnostima zbog kojih je došlo do tragedije već četiri mjeseca bavi se Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, a istagom je obuhvaćen i kamenolom o Donoj Jablanici.
Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su, netom nakon tragedije, da je obrušavanje obližnjeg kamenoloma, mogući uzrok velikog broja žrtava u tom gradiću.
Organizacija TI se, također, osvrnula i da se u BiH dodjeljuju koncesije od kojih država ostvaruje skromne prihode u odnosu na značajne resurse.
"Korist ubiru pojedinci koji zbog loših zakona i netransparetnog rada vlasti izbjegavaju plaćanje obaveza i dolaze u posjed državnih resursa na štetu javnog interesa", kaže se u izvještaju.
Pred institucijama BiH je, kao je rečeno, obaveza da preduzmu hitne reforme, a zatražena je, među ostalim, sistemska zaštita zviždača, jačanje nadzora nad izvršnom vlašću, izborna reforma te jačanje nezavisnosti pravosuđa.
To su, kako kažu u toj organizaciji, osnovni su zadaci pred institucijama o kojima ovisi i napredak BiH na putu prema članstvu u EU
