Presuda Dodiku nije pravomoćna i treba spustiti loptu, tvrdi Plenković
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da u BiH treba pronalaziti politička i pravna rješenja koja državu čine funkcionalnom i njene narode ravnopravnim.
"Presuda protiv Milorada Dodika nije pravomoćna pa treba spustiti loptu na zemlju", kazao je Plenković.
Sud BiH je prvostepeno osudio predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na godinu zatvora, uz šest godina zabrane obavljanja dužnosti, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
"Nešto što nije pravomoćno, pitanje je kako će biti ako se ide na prizivni sud. U svakom slučaju, mislim da treba spustiti loptu, da treba pronalaziti politička i pravna rješenja koja BiH čine funkcionalnom, u kojoj sva tri naroda moraju biti ravnopravna, u kojoj političku odgovornost za funkcionalnost zemlje trebaju preuzeti političke institucije i stranke koje na izborima za to dobivaju povjerenje", kazao je novinarima u Rijeci.
Mir i stabilnost nemaju alternativu, poručio Nikšić
Stabilna Bosna i Hercegovina je važnija od bilo koga od nas, poručio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Nikšić je u objavi na društvenim mrežama naveo da se presude Suda ne komentiraju nego provode.
"Nažalost kod nas svako sebi uzima za pravo da se bavi tuđim poslom, da najbolje zna šta neko drugi treba raditi", napisao je.
Kako je kazao, u BiH ima dovoljno snage, odgovornosti i odlučnosti da se stane u zaštitu pravnog poretka, sigurnosti građana i budućnosti BiH.
"Nikakvo ni ogorčenje ni zadovoljstvo neće i ne može uticati na pravnu činjenicu da je prvostepena presuda izrečena i da je posljedica dugog i želim vjerovati pravičnog sudskog procesa", naveo je Nikšić, ističući da BiH, mir i stabilnost nemaju alternativu.
Sutkinja obrazložila zašto je Dodik morao poslušati Schmidta
Piše: Predrag Zvijerac
Sutkinja Sena Uzunović je tijekom izricanja prvostupanjske presude 26. februara odbacila sve tvrdnje obrane Milorada Dodika i nepravomoćno ga osudila na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske.
Ako se Apelacijski sud potvrdi presudu Dodiku će biti zabranjeno obavljanje svake funkcije u izvršnoj, zakonodavnoj ili sudskoj vlasti ili bilo kojoj instituciji koja se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Dodik i njegova obrana tvrdili su da "Christian Schmidt nije legitiman visoki predstavnik jer ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija" i da "visoki predstavnik nema ovlasti da nameće zakone" te da to može činiti samo parlament.
Njegova obrana je tvrdila i da je Dodik "potpisao ukaze prije nego što je odluka visokog predstavnika objavljena u Službenog listu BiH", kao i da je Dodik to "morao učiniti jer bi se u suprotnom suočio s 12-godišnjom zatvorskom kaznom", prema Ustavu i zakonima Republike Srpske.
"Ustavni sud BiH je u više svojih odluka, kao i Europski sud za ljudska prava u predmetu Berić i ostali, utvrdio da odluke visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Daytonskog mirovnog sporazuma, rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Bonske deklaracije", kazala je Uzunović.
Pojasnila je da je Ustavni sud BiH 14. jula 2022. godine utvrdio da pravni status visokog predstavnika "nije izuzetak u svijetu".
Navela je da je Ustavni sud BiH definirao Ured visokog predstavnika (OHR), koji je uspostavljen Aneksom X Daytonskog sporazuma, kao "funkcionalnu dualnost što podrazumijeva da vlast jednog pravnog sistema - visoki predstavnik - intervenira u drugom pravnom sistemu, odnosno djeluje kao zakonodavac.
Ustavni sud BiH je utvrdio i da ovlaštenja i odluke visokog predstavnika ne podliježu kontroli ovog suda, kao ni drugih sudova u zemlji.
Sutkinja Uzunović je navela i da je presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Berić i drugi" utvrđeno da je Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo uvođenje funkcije visokog predstavnika za BiH.
Dalje se navodi da njegova ovlaštenja nisu bila jasno definirana, pa je to učinjeno na Bonskoj konferenciji 1997. godine.
Tad je međunarodno Vijeće za provedbu mira u BiH definiralo da visoki predstavnik može smijeniti izabrane i imenovane dužnosnike te nametati zakone, a sutkinja Uzunović je navela da je sud u Strasbourgu to potvrdio odbacivši apelaciju Berića i 25 drugih apelanata koji su se žalili jer ih je visoki predstavnik smijenio i zabranio im obavljanje svih javnih dužnosti i položaja.
Sutkinja Uzunović je navela i da je objavljivanje odluka u Službenom glasniku BiH obaveza samo za državne institucije, a da je za niže nivoe te visokog predstavnika to samo preporuka.
Schmidt je odluku kojom je poništio dva zakona tijekom zakonodavne procedure odmah objavio javno na internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika čime su stupile na snagu.
Sutkinja Uzunović je odbacila tvrdnje da je Dodik morao potpisati ukaze navodeći da mu Ustav Republike Srpske omogućava da zakon vrati Narodnoj skupštini RS-a na preispitivanja te da je to bio obavezan, uzimajući u obzir odluke visokog predstavnika.
Na kraju je kazala i da je entitetska skupština, donoseći zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, prekršila Ustav BiH u članu 6 koji govori o Ustavnom sudu i njegovim nadležnostima.
Što se tiče drugooptuženog Miloša Lukića, navela je da je on oslobođen optužbi jer na dan objave Dodikovih ukaza u Službenom glasniku nije bio kao direktor upisan u sudski registar.
Dodala je kako su tu možda postojali elementi drugog krivičnog djela, ali da se sud time nije bavio, već samo onim što je bilo navedeno u optužnici koja ga je, kao i Dodika, teretila za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Nastavljeno zasjedanje skupštine RS
Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske nastavljena je u Banjaluci nakon redovne pauze, a u toku je rasprava o "Informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima s ciljem zaštite Ustava BiH".
Predsjednik Skupštine tog entiteta Nenad Stevandić rekao je da postoji mogućnost da bude održana nova posebna sjednica na osnovu zaključaka koji budu usvojeni na sadašnjoj sjednici, prenosi Srna.
Jedan od predloženih zaključaka je da bude zadužena Vlada RS da pripremi i uputi u Narodnu skupštinu zakone kojima će regulisati djelovanje "svih organa koji nisu definisani Ustavom BiH na teritoriji RS".
"Narodna skupština RS ne dozvoljava ulazak predstavnika Tužilaštva BiH i drugih organa koji postupaju po njihovim naredbama u prostorije Narodne Skupštine RS", navedeno je u jednom od predloženih zaključaka.