Četrnaest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) uputilo je, na preko osam stotina adresa u Evropi, SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, inicijativu za hitno preispitivanje i privremenu suspenziju Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS).
Riječ je o Sporazumu koji su tadašnja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) i RS potpisale 1997. godine. Devet godina kasnije, nakon raspada SRJ, isti Sporazum je potpisan sa Srbijom.
Taj dokument poziva na poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti BiH.
Specijalne paralelne veze Republike Srpske i Srbije uspostavljene su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma kao mehanizam saradnje entiteta sa susjednom državom u oblastima poput privrede, kulture, obrazovanja, zdravstva i borbe protiv kriminala.
Gotovo tri decenije kasnije, te veze obuhvataju zajedničke sjednice vlada, koordinaciju političkih stavova, infrastrukturne i energetske projekte, obilježavanje nacionalnih praznika, kao i inicijative poput Svesrpskog sabora, ali i iznošenja usaglašenih političkih stavova.
Inicijativa o preispitivanju sporazuma, upućena je tri dana nakon što je u Beogradu uz državne počasti sahranjen osuđenik za ratne zločine i genocid, ratni komandant Vojske RS, Ratko Mladić.
Inicijativu su potpisali poslanici: Denis Zvizdić, Saša Magazinović, Aida Baručija, Sabina Čudić, Jasmin Emrić, Jasmin Imamović, Albin Muslić, Rejhana Dervišević, Ermina Salkičević-Dizarević, Mia Karamehić-Abazović, Nihad Omerović, Predrag Kojivić, Elvisa Hodžić i Šemsudin Mehmedović.
Kako se objašnjava inicijativa?
Kako se navodi sporazum o paralelnim vezama Srbije i RS se "koristi u svrhu ugrožavanja suvereniteta i političke nezavisnosti BiH, negiranja presuda međunarodnih sudova".
"Ovo nije reakcija na jedan događaj, već na kontinuitet politike koji je sublimiran u Deklaraciji sa tzv. Svesrpskog sabora u Beogradu, koja je sadržavala niz političkih stavova kojima se zadire u ustavni poredak Bosne i Hercegovine – uključujući negiranje genocida u Srebrenici, afirmaciju neustavnog 9. januara, osporavanje institucija BiH i funkcije visokog predstavnika", navodi se u tekstu inicijative.
Podsjetimo, Vlade Srbije i RS, u okviru takozvanog "Svesrpskog sabora", potpisale su u Beogradu u junu 2024. godine Deklaraciju, kao reakciju na Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici usvojenu nešto ranije u Skupštini Ujedinjenih nacija.
Potpisnici inicijative o preispitivanju Sporazuma o paralelnim vezama navode kako je kulminacija politike negiranja genocida i zadiranje pitanja BiH, viđena u Beogradu 6. i 7. septembra 2026. godine, kada je uz državne počasti i prisustvo zvaničnika Srbije, te vrha RS, sahranjen Ratko Mladić.
"Na takvu politiku međunarodna zajednica mora odgovoriti konkretnim djelovanjem", dodaje se.
Poslanici traže da se podrži privremena suspenziju Sporazuma o paralelnim vezama do okončanja pravnog i političkog preispitivanja integriteta i suvereniteta BiH i sudskih odluka međunarodnih sudova od strane Srbije.
U inicijativi se zahtijeva i osuda institucionalne glorifikacije ratnih zločinaca, razmatranje sankcija odgovornim zvaničnicima i uključivanje ovih postupaka u ocjenu evropskog puta Republike Srbije.
Šta kaže stručnjak za ustavno pravo?
Inicijativa 14 poslanika Parlamentarne skupštine Bosne I Hercegovine za suspenziju Sporazuma Srbije i RS upućena međunarodnim adresama ima političku i diplomatsku snagu, kaže za Radio Slobodna Evropa stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin.
"Inicijativa je političko-diplomski, a ne formalno-pravni akt. Poslanici nisu podnijeli ustavnu apelaciju ili zahtjev za ocjenu ustavnosti, već su poslali apel. To pismo je stvaranje diplomatskog pritiska, a ne da se pokrene sudski proces", kaže Trlin.
On podsjeća da Dejtonski mirovni sporazum dozvoljava entitetima uspostavu specijalnih odnosa sa susjednim državama, ali isključivo pod uslovom da su ti odnosi u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom integritetom Bosne i Hercegovine.
Razvijanje odnosa koji zaobilaze državne institucije Bosne i Hercegovine, poput održavanja zajedničkih sjednica vlada, posebno onih koje nije odobrilo državno zakonodavno predstavničko tijelo ili donošenje zajedničkih deklaracija, prema njegovom mišljenju, "duboko pravno izlazi van dozvoljenih ustavnih okvira".
"Koliko sam vidio, poslanici žele potpuno preispitivanje privremene obustave tog sporazuma. Zatim da se izvrši pravna politička suspenzija ovog sporazuma o posebnim paralelnim odnosima ili da se zamrzne ili da se vrati u strogo definisane ustavne okvire, isključivo na kulturu, obrazovanje, privredu, a ne na visoku politiku", zaključuje Trlin.