Ceste u Bosni i Hercegovini godinama su među najsmrtonosnijim u Evropi i to prema istraživanjima međunarodnih organizacija, ali i prema istraživanju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK). U novom BIHAMK-ovom izvještaju za 2018. godinu, stopa smrtnosti bila je takva da su 72 osobe poginule na milion stanovnika, što je iznad prosjeka u Evropskoj uniji (EU), gdje se bilježi 49 poginulih na milion stanovnika.
Slučaj saobraćajne nesreće u kojoj su poginule četiri uposlenice sarajevske Osnovne škole "Kovačići" potresao je bosanskohercegovačku javnost i ponovo je otvorio pitanje koliko su putevi u Bosni i Hercegovini sigurni.
Četiri žene – pedagoginja, učiteljica, bivša direktorica i higijeničarka sarajevske osnove škole stradale su kada je automobil sletio u Miljacku na putu Sarajevo – Pale u mjestu Bulozi. Izvlačenje tijela i automobila iz teško pristupačnog dijela trajalo je više sati.
Istraga u ovom slučaju još je u toku, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vesna Stokanović, portparolka Policijske uprave Istočno Sarajevo.
"U toku su mjere i radnje dokazivanja koje se sprovode pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva", kaže Stokanović.
Mjesto stradanja četiri žene neslužbeno je posjetio i sudski vještak saobraćajne struke iz Sarajeva Ševal Kovačević. Kako je u razgovoru za RSE rekao, posljedice saobraćajne nesreće ne bi bile tako strašne da je država radila svoj posao.
"Bio sam na lokaciji gdje su ove žene stradale, katastrofalna je situacija da nekih 15 metara dužine poteza sa lijeve strane pored kolovoza na dva metra od kolovoza imate provaliju između 200 i 250 metara. Dakle, nemoguće je bilo zamisliti da onaj ko vrši nadzor nad cestama nije bio u stanju petnaestak metara metalne ograde sa metalnim kočićima zabetonirati i imati zaštitnu ogradu koja bi odbijala vozila prema kolovozu, da ne idu niz padinu. Mi ovaj put imamo izgrađen od 1975. godine. Neko je 44 godine ostavio opasno mjesto, koje se moglo riješiti ulaganjem od 150 eura do 250 eura. Dakle, tu nema opravdanja. Ovo je jedan eklatantan primjer nerada, neodgovornosti, a ja bih rekao i neznanja", tvrdi Kovačević.
Milenko Jaćimović iz banjalučkog Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja podsjeća da nije prvi put da međunarodne organizacije i BIHAMK ukazuju koliko su loše bh. ceste i koliko se malo radi na sigurnosti saobraćaja.
"Prošle godine u Bosni i Hercegovini dogodilo se dnevno više od 100 saobraćajnih nezgoda, a dogodile su se 36.672 nezgode. Ovaj prosjek je izuzetno visok ako uzmemo u obzir da je 72 poginulih na milion stanovnika. Izvještaj BIHAMK-a pokazuje da su najopasniji putevi u Federaciji BiH u Tuzlanskom kantonu. U Republici Srpskoj krajem 2017. godine čak 24 mjesta su označena kao crne tačke", navodi Jaćimović.
Jaćimović dodaje da su najrizičniji putevi u BiH magistralni put M17 koji povezuje granični prijelaz Bosanski Šamac i granični prijelaz Doljani te dionice od Zenice do Maglaja, Doboj - Lukavac, Jablanica - Mostar, Bugojno - Gornji Vakuf, Krupa - Otoka i dionica puta Banjaluka - Jajce, takozvano Tijesno.
"Opšti podaci govore da je značajan nedostatak u samom održavanju putne mreže, ne postoje zaštitne ograde, razna signalizacija. Jedan generalni stav i međunarodnih organizacija Evropskog programa za procjenu puta, ali i istraživanja BIHAMK-a, da su putevi u BiH jedni od najsmrtonosnijih u Evropi", kaže Jaćimović za Radio Slobodna Evropa.
Milenko Jaćimović dodaje da su oni koji gazduju putevima dužni da se bave održavanjem putne mreže, otklanjanjem određenih nedostataka, poput postavljanja zaštitnih ograda, obnavljanja signalizacije, upozorenja.
"U Republici Srpskoj imamo Agenciju za bezbjednost saobraćaja, koja ima zakonom propisanu obavezu da vrši reviziju putne mreže, da vrši reviziju projektne dokumentacije i posebno ako se na jednoj mikrolokaciji dogodi više saobraćajnih nezgoda u kratkom periodu, znači dužni su da izađu na lice mjesta i da vide da li je došlo do određenog oštećenja puta ili da li imaju neki nedostaci iz prethodne tehničke dokumentacije dok još nije postojala obaveza revizije projektne dokumentacije. Imamo naravno i organizacije kao što su Putevi RS-a i Federacije BiH", kaže Jaćimović.
Pune 44 godine taksista iz Sarajeva Sreten Macan je za volanom. Od toga, 40 godina je profesionalni vozač. Bio je lični vozač, vozač autobusa, a već 14 godina taksira. Stanje puteva u BiH, ocjenjuje loše, a napominje da se nije ništa ni gradilo, osim male dionice autoputa.
"U gradu je katastrofa sa putevima, signalizacijom, fali kružnih tokova što je optimalno rješenje za jednu raskrsnici, uz to sve dođe veliki broj neznalica na cesti. Mi u gradu imamo gužvu. Pa i gdje god idem van grada. Ja se često pitam gdje ide novac koji dajemo za putarine. Vidite broj vozila i sva su registrovana ili bi trebala biti. Svuda se plaća putarina, to su velike sume novca, za kojeg može da se naprave putevi", smatra Macan.
To isto pitaju i vozači iz Sarajeva: Dino, Srđan i Marina.
Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, smatra da BiH nije ulagala u infrastrukturu na adekvatan i vremenski kontinuiran način.
"Mi smo izgubili bitku sa stepenom motorizacije u Bosni i Hercegovini, odnosno infrastruktura je izgubila bitku. Zašto ovo govorim? Mi zadnjih 15 - 20 godina da smo zaista koristili one akcizne vrijednosti koje smo mogli dok je realno jeftino bilo gorivo, milijarde odvojiti konvertibilnih marki ili eura i graditi infrastrukturu kontinuirano, mi smo zadnjih petnaest godina spavali. Mi nismo u stanju bili, evo 100 kilometara na području RS-a i 100 kilometara na području Federacije, to je svega izgrađeno autoputa", kaže Kovačević.
Ipak, Milenko Jećimović smatra da građani trebaju zahtijevati od nadležnih institucija bolje ceste, zaštitne mjere i veću sigurnost.
"Zaista, moram upozoriti da se posljednjim uvođenjem akciza na gorivo značajan novac se slije u budžete raznih institucija koje održavaju puteve, i entiteta i kantona, naravno tu su i novci iz određenih putarina, na goriva, kao i prilikom registracije putničkih vozila. To su ogromna novčana sredstva i naravno za ta novčana sredstva građani BiH trebaju imati daleko bolje puteve, da nismo u ovom najcrnjem statističkom nivou", zaključuje Jaćimović.
Facebook Forum