Kako bi omogućile zvaničnicima na američkoj "crnoj listi" da izbjegnu posljedice sankcija, institucije vlasti u Bosni i Hercegovini ne libe se donositi zakone, koji omogućavaju sankcioniranima da primaju plaću u gotovini i tako zaobiđu banke koje s njima ne žele poslovati.
Godinu nakon što je Narodna skupština Republike Srpske ozakonila isplatu plaća u kovertama za sankcionirane zvaničnike u tom entitetu, na sličan potez odlučio se i državni parlament.
Nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH prije nekoliko dana usvojio izmjene zakona, koje predviđaju isplatu plaća u gotovini iz državnog budžeta sankcioniranim zvaničnicima, konačan sud o tom propisu će dati državni Dom naroda.
Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH, ocjenjuje za RSE da takva praksa pokazuje da se zakoni "vrlo lako prilagođavaju interesima i potrebama pojedinaca koji su u vlasti".
"Sstavljaju se iznad države, institucija i svih pravila i procedura poslovanja. To pokazuje da su institucije toliko obesmišljene i da sve normalne procedure padaju u vodu, kad prioritet postanu interesi pojedinaca, pa čak i onih kad su pod sankcijama", kazala je Korajlić.
Na američkoj "crnoj listi" nalaze se više od 70 pojedinaca i pravnih lica iz BiH, koji su na nju uvršteni zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, podaci su Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija.
Računi u bankama ugašeni su im sredinom marta prošle godine, nakon posjete pomoćnice američkog ministra financija Anne Morris, kada je upozorila da će i banke u BiH biti pogođene sankcijama ukoliko budu poslovale sa osobama koje su sankcionirane.
Šta je predloženo?
Izmjene Zakona o financiranju institucija BiH, koje je 18. marta podržao Zastupnički dom državnog Parlamenta, predložio je Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma i član Hrvatske demokratske zajednice BiH, koji je na američkoj "crnoj listi" od juna 2022. godine.
Čavara je sankcioniran u vrijeme dok je bio predsjednik Federacije BiH zbog toga što je od 2019. godine odbijao predložiti sudije Ustavnog suda Federacije BiH, radi popune upražnjenih mjesta u toj instituciji.
Iz Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog Ministarstva financija tada je obrazloženo da su njegovi potezi "ugrozili stabilnost regije podrivajući Daytonski mirovni sporazum i demokratske procese".
Čavara nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o zakonskom prijedlogu koji je uputio u parlamentarnu proceduru, a koji je dobio podršku zastupnika.
Obraćajući se parlamentarcima na sjednici Zastupničkog doma, kazao je da zakonske izmjene omogućavaju zaposlenima u institucijama BiH "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na imovinu, rad i plaću".
Izmjene predviđaju da Ministarstvo financija i trezora BiH osigura gotovinu za isplatu plaća u slučaju kada to nije moguće putem tekućeg računa, a razlog za to nije pravosnažna sudska, upravna ili druga odluka.
Iz Ministarstva financija i trezora BiH nije odgovoreno na upit RSE o načinima provedbe ovih zakonskih izmjena i koliko osoba će njima biti obuhvaćeno.
Osim Čavare, plaće iz državnog budžeta primaju i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata pod vostvom Milorada Dodika, te Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Oboje su na američkoj "crnoj listi".
Među sankcioniranima, koji plaće primaju iz državnog budžeta, su i tužiteljica Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, te SNSD-ovac Nikola Špirić, trenutno delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Zakonske izmjene, koje je predložio Čavara, stupit će na snagu ukoliko ih podrži i Dom naroda Parlamenta BiH, no još nema zvaničnih informacija kada će biti utvrštene u dnevni red.
'Zaobići procedure'
Izmjene državnog zakona koje su trebale omogućiti isplatu plaća u gotovini sankcioniranim zvaničnicima i prošle godine je predlagao Klub HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.
No, tada su povučene iz procedure, praćene upozorenjima američke ambasade u BiH da podrška sankcioniranim osobama povlači i potencijalne posljedice.
Istovremeno, vlasti entiteta u BiH proteklih nekoliko godina pokušavaju zaustaviti praksu pojedinih poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plaće na bankovne račune, a drugi dio, "u koverti", izbjegavajući tako oporezivanje.
Korajlić ističe da, donošenjem spornih zakona, institucije pokušavaju zaobići procedure koje važe za ostale radnike.
"Time se šalje jasna poruka da se zakoni vrlo lako prilagođavaju nekolicini pojedinaca u vlasti i da oni imaju prioritet nad kompletnom državom i funkcionisanjem sistema", kaže ona.
'Moralne lekcije radnicima'
Izmjene Zakona, koje predviđaju isplatu plaća u gotovini, usvojene su u Zastupničkom domu zahvaljujući podršci 14 zastupnika, dok je 12 zastupnika glasalo protiv, a deset ih je bilo suzdržanih.
RSE je kontaktirao nekoliko zastupnika koji su podržali zakon ili su bili suzdržani, ali nije bilo zainteresiranih za razgovor o tome zašto se nisu usprotivili njegovom usvajanju.
Odgovarajući kratko na pisanu poruku, zastupnik Šemsudin Mehemdović, koji je bio suzdržan prilikom glasanja, naveo je da je to učinio, jer je "sve obesmišljeno".
"Očigledno je neko napravio neki dogovor iza kulisa, a u tome niti sam učestvovao niti sam htio dati doprinos. Moj glas ništa nije vrijedio jer je očigledno neko iza kulisa izlobirao", kazao je za RSE.
Ekonomski analitičar Damir Miljević smatra da među vladajućim strankama postoje "talovi i ucjenjivanja tako da prolaze stvari koje ne bi smjele proći".
"Isti ti koji glasaju za ili su suzdržani, građanima drže moralne lekcije. Kako je moguće da svi moramo da primamo platu i penziju preko računa, a da se povlaštenima, i to koji su na nečijoj crnoj listi, zakonski omogućava da to urade s kovertama", kazao je Miljević za RSE.
Ukoliko je cilj političarima da zaštite egzistenciju porodica sankcioniranih, Miljević tvrdi da vlasti to trebaju "učiniti iz svog džepa, a ne da mijenjaju zakone".
Jedna od zastupnika koji je glasao protiv zakonskih izmjena, Albin Muslić iz Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, za RSE je kazao da se radi o pokušaju da se zaobiđu američke sankcije i da se, čak, i pošalje negativna poruka vlastima Sjedinjenih Država koje su strateški partner BiH.
Podsjećajući da postojeći propisi u BiH zabranjuju isplatu plaća radnicima u gotovini, Muslić kaže da je sporni zakon u suptornosti s pokušajima vlasti da uvedu financijsku disciplinu.
"Naravno da svaki pojedinac ima pravu na platu, ali, koliko sam shvatio, banke su donijele odluku da ne žele poslovati s nekima. Ukoliko bi im se isplaćivala gotovina, time bismo doveli u pitanje funkcioniranje cijelog fiskalnog sistema i načina obračuna i isplate plata", naveo je.
Koverte već legalizovane u RS
Najviši zvaničnici Republike Srpske, predvođeni entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, nalaze se na listi američkih sankcija zbog antidejtonskog i secesionističkog djelovanja.
To znači da im je onemogućen pristup imovini u SAD-u ili putovanje u tu državu, dok su i u BiH suočeni s ograničenjima, poput nemogućnosti poslovanja s bankama.
Iz Udruženja banaka u BiH ranije su RSE naveli da su po zakonu banke "u obavezi uraditi procjenu rizičnosti klijenta, te da, ukoliko tako procijene, mogu odbiti izdati karticu ili otvoriti račun".
Pokušavajući zaobići američke sankcije, Narodna skupština RS usvojila je u aprilu prošle godine izmjene Zakona o radu koje omogućavaju isplatu plaća osobama sa američke "crne liste" u kovertama ili putem pošte.
I sankcionirane kompanije na području RS-a su, također, pokušavale izbjeći blokade u poslovanju koje su im donijele američke sankcije, planirajući, među ostalim, likvidaciju starih i osnivanje novih preduzeća.
