Oglušujući se na upozorenja iz međunarodne zajednice da prestanu urušavati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, vlasti entiteta Republika Srpska ne odustaju od tvrdnji o ugroženosti ustavnog poretka tog entiteta i najavljuju da će, pod tim izgovorom, otići korak dalje, te usvojiti zakone kojim će nastaviti sa ugrožavanjem nadležnosti države.
I u tekstu nacrta novog entitetskog ustava, koji će pred poslanicima Skupštine RS biti u toku sedmice, ističe se kako je Republika Srpska "država", iako se, prema ustavnopravnom poretku BiH, definisanom državnim Ustavom, radi o dijelu teritorije, koji se naziva entitet i dio je države Bosne i Hercegovine.
Prethodno su krajem februara vlasti RS, predvođene proruskim liderom Miloradom Dodikom usvojile i zakone s ciljem da zabrane rad državnih pravosuudnih i policijskih institucija u tom entitetu.
Provođenje tih zakona obustavio je Ustavni sud BiH, što u RS odbijaju provesti, takođe zbog opasnosti od narušavanja ustavnopravnog poretka.
Institucije Republike Srpske svojim odlukama narušavaju ustavnopravni poredak zemlje, a prvenstveno Skupština RS, koja je proglašenjem neustavnim pojedinih državnih institucija, preuzela ustavne nadležnosti Ustavnog suda BiH, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu.
Posljednji zakoni o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH, te policijske istražne agencije BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta osudili su kao udar na ustavni poredak BiH- američki državni sekretar Marko Rubio (Marco), generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte), vrh Evropske unije i više stranih ambasada u BiH.
Evropski parlament će na plenarnoj sjednici 12. marta raspravljati o secesionističkim prijetnjama u Bosni i Hercegovini.
'Napad na ustavni poredak'
"Ja mislim da je kroz donošenje ovakvih zakona koji su 'prima facie' (na prvi pogled) neustavni, znači Republika Srpska je izvršila napad u ustavnopravni poredak. Kada imate takvu situaciju u kojoj je jedan entitet, jedna politička teritorijalna jedinica uporna u svojoj pobuni, neposlušnosti i otkazivanju lojalnosti državi Bosni i Hercegovine na ovaj način, onda to može predstaviti napad na ustavnopravni poredak BiH", istakao je Išerić.
Dodaje kako se ustavnopravni poredak BIH nedvosmisleno urušava kada entitet pokuša unilateralno uspostaviti nadležnost nad pitanjem koje je prethodno, u ustavnoj proceduri, prenio na razinu BiH.
"I Ustavni sud je prethodno zauzeo stav da do povrata može doći samo u Parlametnarnoj skupštini BiH. Uprkos tom pravnom shvatanju Ustavnog suda, koje je konačno i obavezujuće, Narodna skupština je poduzela nezakonite pravne radnje u svrhu povrata tih nadležnosti i time rušenja ustavnopravnog poretka", naglasio je Išerić.
On kaže i da su sastavni dio bh. ustavnopravnog poretka i sporazumi o prenosu nadležnosti sa entitetskog na državni nivo vlasti.
"Unilateralno povlačenje iz tih sporazuma nije moguće - prema konačnom i obavezujućem stavu Ustavnog suda BiH. Urušavanje tog poretka predstavljanje povlačenje iz tih sporazuma i pokušaj uskraćivanje nadležnosti BiH entitetskih zakonom", naveo je on.
Kao primjer, Išerić navodi da je Ustavni sud BiH u jednoj od svojih odluka iz 2022. ukinuo zaključke Skupštine RS prema kojima RS treba donijeti zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, instituciji koja već postoji na nivou BiH.
"Tom odlukom je taj zaključak eliminiran iz ustavnopravnog poretka Republike Srpske i uprkos tome je Republika Srpska nedavno usvojila prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu", podsjeća Išerić.
Naglašava i kako je Ustavni sud BiH, takođe, dao i ocjene kako je postojanje Suda BiH u skladu sa Ustavom BiH.
"Dakle, Narodna skupština je svjesna da ona nema ulogu Ustavnoga suda i svjesna ovih načela ustavnopravnosti poretka, predsjednik Narodne skupštine je svjestan toga, Vlada i predsjednik RS svjesni da oni nisu Ustavni sud, proglašavaju neku instituciju neustavnom, prisvajajući sebi ingerenciju Ustavnog suda BiH, na neki način i zabranjuju rad državnih organa, što je, protivno ustavnim načelima, odnosno Ustavu BiH", rekao je Išerić.
Takvo ponašanje, zaključuje, iziskuje ne samo odgovornost za nosioce institucija, već i za sam entitet, Republiku Srpsku.
Šta je ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine?
Išerić ističe kako ustavnopravni poredak BiH određuju ustavnopravna načela, koja proizilaze iz Ustava BiH, te odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Ustav Bosnu i Hercegovinu definiše kao složenu državu, sa jasnim odredbama u zaštiti ljudskih prava, te pored ostalog i vladavine prava.
Išerić ističe kako su za ustavnopravni poredak veoma bitne i odluke Ustavnog suda BiH, jer je njegovim tumačenjem Ustava, jasno definisano i načelo supremacije, odnosno prevlasti države BiH nad entitetima.
"To je načelo koje proizilazi iz Člana 3 (Ustav BiH), da je država Bosne i Hercegovina, odnosno njeno pravo, nadređeno pravu entiteta ili riječnikom njemačkog uporednog prava, državno pravo, lomi entitetsko pravo. U slučaju sukoba ono će imati prednost, odnosno ono će se primjenjivati", istakao je Išerić.
Dodaje kako ustavnopravni poredak u zemlji definiše i načelo lojalnosti entiteta, kao političko-teritorijalne jedinice prema državnom nivou vlasti.
"Načelo lojalnosti podrazumijeva, između ostalog, i poštivanje uvažavanja nadležnosti koje ima centralna vlast, ali i neke druge pravne standarde kao što je načelo koordinacije, načelo saradnje između entiteta i državne vlasti", rekao je Išerić.
Ko je zadužen da štiti i brani ustavnopravni poredak BiH?
U teoriji svaki građanin, državljanin BiH treba da čuva njen ustavnopravni poredak. U pravu u Bosni i Hercegovini, prema Išeriću, postoje dva mehanizma zaštite ustavnopravnog poretka.
Jedan je Krivični zakon BiH u kojem su jasno definisana djela narušavanja ustavnopravnog poretka, narušavanje teritorijalne cjeline, te neprovođenje odluka Ustavnog suda.
Radi se o djelima čijim se procesuiranjem bave isključivo državne pravosudne institucije, Sud BiH i Tužilaštvo BiH.
"I drugi jeste ustavno-sudski, koji djeluje u postupku ustavnog parničenja, pred i samo i isključivo Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH, odnosno zakonodavstvo BiH, nije prepoznalo neka druga tijela zakonodavne ili izvršne vlasti, a naročito ne na razini entiteta, kao tijela koja su ovlaštena da kroz svoje akcije i na ovaj način, uvjetno rečeno, štite ustavnopravni poredak u Bosni i Hercegovini", naveo je Išerić.
Zaključuje i kako je održanje ustavnog poretka ključno, jer ono djeluje u službi zaštite suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međunarodnog sujektiviteta i političke nezavisnosti BiH.
Šta su rekli SAD, EU I NATO o narušavanju ustavnog poretka?
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je 10. marta da SAD povodom situacije u Bosni i Hercegovini razmatraju razne opcije, ali da je jasno da ne smije doći do raspada zemlje i novog sukoba.
"Ne želimo nikakve podjele tamo...Posljednja stvar koja nam treba je još jedna kriza, i već smo se izjasnili o tome", kazao je Rubio u izjavi za Glas Amerike, na pitanje da prokomentariše raniju izjavu da "djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost".
Istog dana je i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, tokom zvanične posjete Bosni i Hercegovini, izjavio da NATO neće dopustiti da se ugrozi teško stečeni mir i stvori sigurnosni vakuum u Bosni i Hercegovini.
Evropska unija (EU) saopštila je 7. marta da svi u Bosni i Hercegovini moraju da poštuju odluku i privremene mere Ustavnog suda BIH kojima je obustavljena primjena svih zakonskih akata koje je 27. februara usvojila Skupština RS.
Iz EU je poručeno da RS mora da poštuje Ustav Bosne i Hercegovine i njene zakone, kao i nadležnosti i odluke institucija uključujući Ustavni sud, Visoki sudski i tužilački savjet, Sud i Tužilaštvo BIH, kao i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA).
A u utorak 11. marta je objavljeno i kako je rezervni sastav Snaga Evropske unije (EUFOR) počeo stizati u Bosnu i Hercegovinu.
Prema saopštenju, kopnene snage ulaziće preko graničnih prijelaza Svilaj i Bijača, na sjeveru i jugu Bosne i Hercegovine, a zračne preko aerodroma u Sarajevu.
Iz EUFOR-a je ranije rečeno kako će privremeno povećati brojnost svojih snaga kao preventivnu mjeru, nakon povećanja tenzija u zemlji, uslijed usvajanja neustavnih zakona u bh. entitetu Republika Srpska (RS).