Prvih dana izborne kampanje za predsjednika Republike Srpske (RS) kandidati i njihovi programi ostali su u drugom planu, dok su pažnju javnosti privukli bivši predsjednik RS Milorad Dodik i opozicioni lider Draško Stanivuković, iako nijedan od njih nije na kandidatskoj listi.
Umjesto rasprave o stvarnim ovlaštenjima predsjednika RS, koja su, uglavnom, protokolarna, kampanja je fokusirana na poruke o "očuvanju Republike Srpske", “odbrani Dodika“, borbi protiv korupcije i ekonomskim obećanjima.
Savez nezavisnih socijaldemokrata je svog kandidata Sinišu Karana predstavio sloganom: "Pobijediće Srpska – za Karana, za Dodika".
U promotivnom spotu, objavljenom na zvaničnom YouTube kanalu, dominira Dodik sa izjavom: "Narod je mene birao", dok se kandidat Karan pojavljuje u značajno manjoj ulozi.
Na opozicionoj strani, kandidat Srpske demokratske stranke Branko Blanuša pokušava da kampanju fokusira na dostojanstvo i borbu protiv korupcije. No, umjesto njega, Draško Stanivuković iz Pokreta "Sigurna Srpska", koji, iako formalno nije kandidat, preuzima inicijativu i postavlja ton opozicione kampanje.
Ostala četiri kandidata – Dragan Đokanović, Nikola Lazarević, Igor Gašević i Slavko Dragičević – u prvim danima kampanje praktično su neprimjetna u javnom prostoru.
Izbori su zakazani za 23. novembar, nakon što je Dodiku polovinom avgusta oduzet mandat predsjednika RS. Uz plaćenu zatvorsku kaznu, zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u narednih šest godina.
Dodik 'nastupa kao da presuda ne postoji'
Politička analitičarka Tanja Topić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da Milorad Dodik i dalje aktivno vodi političku kampanju iako mu je sudskom odlukom zabranjeno političko djelovanje šest godina.
"Dodik nastupa kao da presuda ne postoji, pojavljuje se u javnosti, obavlja funkcije predsjednika partije i vodi kampanju kao da mu ništa nije zabranjeno", kaže Topić.
Prema njenim riječima, kampanja se pretvorila u zbunjujuću predstavu bez jasnih pravila, u kojoj se građani "stalno dovode u zabludu".
Topić ističe da je ključni problem izostanak institucionalne reakcije.
Komunikolog Mladen Bubonjić ističe da poruke u kampanji nisu osmišljene da informišu, već da izazovu emocije.
"U ovom slučaju te emocije se usmjeravaju na Dodika, na Republiku Srpsku, na priču o opstanku naroda. Zato se i poručuje da je glasanje za Karana, zapravo, glasanje za Dodika – odnosno glasanje za Republiku Srpsku. Ništa iznenađujuće, to je očekivano", objašnjava Bubonjić za RSE.
Prema njegovim riječima, ni opozicija nije ponudila nikakav iskorak, te da su prijevremeni izbori za predsjednika RS "priprema za opšte izbore koji slijede iduće godine".
Zbog toga je, kako kaže, fokus na liderima stranaka, dok je sadržaj kampanje "irelevantan".
Bubonjić kao posebno ilustrativan primjer navodi fotografiju sa lijepljenja prvog plakata koji je objavljen ispred Palate predsjednika RS.
"U prvom planu je Dodik, kraj njega Karan, a tek negdje u pozadini ona koja je formalno predsjednica, Ana Trišić-Babić. To izgleda kao da je slučajni prolaznik upao u kadar. Dakle, sve je jasno – Dodik je u centru, a ostali su dekor", kaže on.
Bubonjić ističe kako u tom konktekstu treba posmatrati i značaj funkcije predsjednika RS.
"Kod nas zakonske nadležnosti ne znače mnogo. Kad je Dodik bio član Predsjedništva BiH – to je bila najvažnija funkcija. Kad je bio premijer – opet najvažnija. Kad je bio predsjednik – najvažnija. Bez obzira na to šta zakon kaže, važna je samo funkcija koju on trenutno ima. I sada, kada je predsjednik stranke, i to je najvažnija funkcija", zaključio je.
Istovremeno za političku analitičarku Tanju Topić vidljivo je da poruke u kampanji nisu u vezi sa ustavnim nadležnostima predsjednika RS.
Ocjenjuje kako je to rezultat i višegodišnje prakse da se i entitetski predsjednik ponaša i djeluje van svojih nadležnosti.
"Mi smo vidjeli kroz čitavu višegodišnju praksu da su se predsjednici entiteta ponašali kao uzurpatori onih nadležnosti koje nemaju. Mi i danas vidimo da se nude i govore one stvari koje zaista nemaju nikakve veze sa ustavnim ovlašćenjima koje ima jedan predsjednik, ali kažem to u suštini zavisi od osobe koja se nalazi na toj funkciji", ističe Topić.
Ona podsjeća da se radi o poziciji koja raspolaže budžetom, daleko većim od budžeta sličnih funkcija u regionu.
Tokom mandata Milorada Dodika na poziciji predsjednika RS, budžet je dostigao 77,5 miliona maraka (više od 39 miliona evra), što je višestruko više od budžeta predsjednika Srbije ili Hrvatske, državama u susjedstvu BiH.
Najveći dio sredstava išao je na projekte za djecu i omladinu, ali i na humanitarne akcije, što je opozicija kritikovala kao netransparentno trošenje i paralelno upravljanje resursima mimo nadležnih ministarstava.
Koje su nadležnosti predsjednika RS?
Trenutno funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice RS obavlja Ana Trišić Babić. Ona je dugogodišnja savjetnica Milorada Dodika, a imenovana je 18. oktobra za privremenu predsjednicu Republike Srpske.
Inače, ustavna uloga predsjednika RS je ograničena.
Predsjednik predstavlja entitet, predlaže mandatara za sastav vlade, proglašava zakone i može ih vratiti na ponovno odlučivanje.
Ima pravo da sazove sjednice Vlade, traži stavove o pitanjima od značaja, a u vanrednim okolnostima donosi uredbe sa zakonskom snagom.
Može raspustiti i Narodnu skupštinu uz konsultacije, predlaže sudije Ustavnog suda RS, daje pomilovanja i odlikovanja, te postavlja šefove predstavništava tog entiteta u inostranstvu.
Ima nadležnost i za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RS, te može predložiti izmjene entitetskog Ustava.