Dostupni linkovi

Nametnuta dilema radnicima iz RS poslije Dodikovih izjava o zaposlenima u državnoj službi


Tabla na prelazu iz Kantona Sarajevu u Istočno Sarajevu u Republici Srpskoj, septembar 2023.
Tabla na prelazu iz Kantona Sarajevu u Istočno Sarajevu u Republici Srpskoj, septembar 2023.

Odluka vlasti Republike Srpske (RS) da napravi korak ka neustavnoj zabrani djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području tog bh. entiteta, dovela je radnike iz RS, s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE), u dilemu šta uraditi ukoliko zabrana bude proširena i na ostale državne institucije.

Jedan od njih je 49-godišnjak iz Istočnog Sarajeva, koji je za RSE pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti, a koji tvrdi da je spreman promijeniti prebivalište, ukoliko do toga dođe.

"Prijavit ću prebivalište u Federaciji Bosne i Hercegovine, ako bude trebalo", kaže taj radnik jedne državne agencije, čiji identitet je poznat redakciji RSE, govoreći o planovima u slučaju da vlasti RS zatraže od uposlenika iz tog entiteta da napuste radna mjesta u institucijama BiH.

Skupština RS-a usvojila je 27. februara zakon kojima se neustavno zabranjuje djelovanje četiri pravosudne i istražne institucije Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.

Tim zakonom obuhvaćeni su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV).

Istovremeno, vlast RS uvela je zakonsku mogućnost sankcioniranja uposlenika iz RS u slučaju da se ogluše o zahtjeve vlasti ovog bh. entiteta.

Taj potez povukla je dan nakon što je Sud BiH prvostepeno osudio Milorada Dodika, na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Čime je zaprijetio Dodik?

Uoči skupštinskog zasjedanja, na kojima je usvojen zakon koji najavljuje zabranu djelovanja državnih insitucije na teritoriji RS, Dodik je izjavio da će taj bh. entitet "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".

Pojašnjavajući zakonske prijedloge koje je usvojila Skupština, rekao je da će, kada stupe na snagu, značiti da "niko ko je službeno u RS-u, u ime Suda i Tužilaštva BiH, ne smije ništa da radi".

Zaprijetio je i da će oni koji to nastave biti procesuirani, nakon što usvojeni zakon stupi na snagu.

Milorad Dodik u obraćanju u Skupštini RS-a, Banjaluka, 27. februara 2025.
Milorad Dodik u obraćanju u Skupštini RS-a, Banjaluka, 27. februara 2025.

"Oni koji rade u ime RS-a, nisu tamo stručnjaci, nego su dobili posao tamo zato što RS ima kvotu, pa su odjednom postali važni tužioci. Ako ostanu tamo da rade, onda će morati da razmisle kako će i na koji način egzistirati ovdje u RS-u", kazao je Dodik.

Kao cilj je, među ostalim, naveo da se nekima koji rade protiv RS-a "bar malo zagorča život".

"Vidjećemo kako ćemo, ali ovdje smo odlučni. Ako kažemo zabranjeno djelovanje, rad i boravak na prostoru RS, onda ne znam kako će oni koji imaju, recimo, ovdje kuće i stanove, ići u Sarajevo da bi se nama vraćali i smijali. Naravno da neće", kazao je Dodik.

Sjednica Skupštine RS-a na kojoj su usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH, te Agencije za istrage u RS-u, Banja Luka, 27. februara 2025.
Sjednica Skupštine RS-a na kojoj su usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH, te Agencije za istrage u RS-u, Banja Luka, 27. februara 2025.

Iz njegovog obraćanja entitetskoj Skupštini, moglo se zaključiti da vlasti RS-a na tome neće stati, jer ne isključuje mogućnost da budu doneseni entitetski propisi kojima se pokušava ograničiti rad u RS-u i za druge institucije BiH. No, detalje planiranih propisa nije naveo.

Državni službenik iz Istočnog Sarajeva sa početka priče kaže za RSE da "ljudi ne vjeruju mnogo da će Dodikova najava zaživjeti".

"No, i da bude šta, teško da će to poslušat, bar obični radnici", kazao je za RSE.

Dodik i njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u nekoliko su navrata i ranijih godina pozivali na napuštanje institucija BiH.

No, sada je prvi put ozakonjeno kažnjavanje onih koji se ogluše na poziv koji bude usvojen u institucijama RS-a, u kojima Dodikova stranka vodi glavnu riječ.

Šta je usvojila Skupština RS-a?

Narodna skupština RS-a usvojila je 27. februara Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH koji predviđa zabranu rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u RS-u.

U tom zakonu navedeno je da se "zabranjuje se rad i postupanje tih institucija na teritoriji RS-a".

Istovremeno, u usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".

Zakon predviđa kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.

Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane obavljanja dužnosti.

Usvojeni zakoni nisu pravosnažni, a poslanici iz bošnjačkog naroda najavili su pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Kako bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se također mora izjasniti Parlament BiH.

Zaposleni iz RS-a u SIPA-i ostaju na radnim mjestima

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) jedna je od sigurnosnih institucija čiji rad vlasti RS-a planiraju zabraniti na teritoriji tog entiteta.

SIPA je osnovana 2002. usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštitu u državnom Parlamentu, te se radi o vodećoj agenciji za provođenje zakona u BiH.

Osim toga i na ovu agenciju se odnose najave Dodika da svi oni koji rade iz RS-a u SIPA-i trebaju napustiti svoja radna mjesta.

Njih je, prema podacima koje je RSE dobila iz ove agencije, polovina od ukupnog broja zaposlenih. Trenutno je zaposlenih oko 800, a onih koji su iz RS-a, a rade u SIPA-i, je 400.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum je za RSE kratko kazao kako "ljudi u SIPA-i rade sve normalno", te da nije dobio nikakve najave niti obavještenja o planovima iz RS-a. Ćulum očekuje kako će "sve biti uredu".

Darko Ćulum: Ljudi u SIPA-i rade sve normalno
Darko Ćulum: Ljudi u SIPA-i rade sve normalno

Izvor iz SIPA-e za RSE je kazao kako je stav većine radnika da neće napustiti svoja radna mjesta.

"Dodik uskraćuje rad agencije na teritoriji RS-a, a sjedišta SIPA-e su u Banjaluci i Istočnom Sarajevu. Pri tome, zgradu u Istočnom Sarajevu gradila je kompanija Integral Inženjering, a poznato je da je ova firma povezana s Dodikom", dodaje izvor iz SIPA-e za RSE.

Inače, građevinska kompanija Integral inženjering iz Laktaša uvrštena je u oktobru 2022. na američku crnu listu sankcioniranih.

Kako je tada objašnjeno, razlog je sumnje u povezanost sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS-u.

Njen vlasnik Slobodan Stanković preminuo je u februaru 2023. godine, a njegove ime i kompanija izbrisani su u aprilu iz američke crne liste.

Sud i Tužilaštvo bez komentara

Što se tiče ostalih pravosudnih institucija na koje se odnose zabrane djelovanja, iz Suda Bosne i Hercegovine naveli su za RSE da u ovom trenutku neće davati komentare o zakonu koji je usvojila u Skupštini RS-a.

Tužilaštvo BiH nije odgovaralo na poziv niti na upit RSE, dok je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Sanin Bogunić za RSE kratko prokomentarisao kako se neće u ovom trenutku oglašavati po ovom pitanju. No, dodao je da "Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH radi u punom kapacitetu".

Visoko sudsko i tužilačko vijeće je nezavisno tijelo osnovano 2004. godine, nadležno da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH.

Šta kažu u sindikatima državnih uposlenika?

Prema izvještaju Ombudsmana za ljudska prava BiH, objavljenom 2020. godine, u državnim institucijama tada je bilo zaposleno nešto manje od 16.000 ljudi, od čega 44 posto Bošnjaka, 36 posto Srba, 18 posto Hrvata, te nešto više od jedan posto Ostalih i nacionalnih manjina.

U sindikatima nekoliko državnih institucija, koje je RSE kontaktirao, nisu željeli komentirati posljednje poteze i najave iz RS-a, ili su o svemu nerado govorili ističući da se ne žele "uplitati" u političke odluke.

Sindikat uposlenih Uprave za indirektno oporezivanje BiH broji oko 1.400 članova, a od toga je više od 700 njih iz RS-a.

Predsjednica Sindikata Ana Mrnjavac kazala je za RSE da su svi zatečeni trenutnim stanjem, iako se posljednje odluke Skupštine RS-a ne odnose konkretno na rad i uposlenike te Uprave.

"Prosto ne mogu vjerovati i nadam se da od toga neće na kraju biti ništa. Svi su pomalo zbunjeni i zatečeni, dakle i kolege koje dolaze iz entiteta RS-a. Niko nema riječi za ovo stanje i tu situaciju koja se dešava", kazala je Mrnjavac za RSE.

Ona se nada da će ovi potezi biti "kratkog vijeka", jer je u pitanju egzistencija ljudi.

"Prosto nije ni civilizacijski u redu to što nam pokušavaju nametnuti. Nažalost, niko ne misli koje su u konačnici posljedice takvih odluka, ali se nadam se da će razum pobijediti", kaže ona.

U Graničnoj policiji BiH, prema podacima Sindikata, radi oko 1.600 osoba, među kojima oko 40 posto dolazi sa teritorije RS-a.

Na upit RSE da prokomentira da li se potezi vlasti RS-a mogu odraziti na rad ove institucije, Dragan Matović, predsjednik Sindikata, kaže za RSE da se radi o političkim odlukama koje za sada ne utječu na rad Granične policije.

"Trenutno nemamo nikakve informacije. Svi policijski službenici obavljaju poslove redovno, nemamo nikakvih pritisaka i problema. Dolaze i odlaze redovno s posla. U ovom trenutku ne mogu da prognoziram šta će se događati, jer se, kao što vidite, situacija, mijenja iz dana u dan", kazao je.

Najave o povlačenju iz institucija

Uoči izricanja presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Dodik je najavio da će, ukoliko bude osuđen, vlast RS reagirati u dvije faze.

Tako je tada najavio pokušaj vraćanja na "izvorni" Ustav BiH, nakon čega slijedi izlazak iz Dejtonskog sporazuma.

Po Dodiku, izvorni Ustav BiH je onaj koji podrazumijeva krajnje ograničene nadležnosti države kakve su bile u trenutku potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu 1995. godine, iako on predviđa prijenos nadležnosti na državni nivo ako se entiteti o tome dogovore.

Uoči izricanja presude, Dodik je također rekao da će Skupština RS-a usvojiti zakon o izlasku iz ugovora o Oružanim snagama BiH te da će pozvati vojnike i policajce da se povuku iz državnih institucija.

I vladajuća koalicija u RS-u je, nakon sastanka 17. februara u Banjaluci, najavila da će se u slučaju osuđujuće presude Dodiku "svi predstavnici srpskog konstitutivnog naroda i RS-a na nivou BiH, kao i svi zaposleni u institucijama BiH povući iz institucija i prekinuti rad".

Predstavnici RS-a u državnoj vlasti povukli su se, tokom 2021. i 2022. godine, na šest mjeseci iz Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamenta BiH.

Učinjeno je to nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, zabranivši tako negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

S obzirom na mehanizme entitetskih i etničkih većina na državnom nivou, nedolaskom na sjednice je moguće blokirati sve procese u BiH, a za to zakon ne predviđa sankcije.

XS
SM
MD
LG