Na korak do režima sličnog Bjelorusiji Aleksandra Lukašenka.
Tako sagovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju usvajanje neustavnog zakona u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska kojim se formiraju institucije koje će procesuirati "neprijatelje" tog entiteta.
Zakonom o zaštiti ustavnog poretka RS planirano je osnivanje specijalnog suda i tužilaštva, koji bi se, među 21. navedenim djelom, bavili i "sprečavanjem borbe protiv neprijatelja", "službom u neprijateljskoj vojsci" i "pomaganje neprijatelju".
Iz Kabineta predsjednika RS Milorada Dodika nije odgovoreno na upit RSE ko će odlučivati ko su neprijatelji tog bh. entiteta.
Nije odgovoreno ni na upit koja je to "neprijateljska vojska" za RS. Taj bh. entitet nema vojsku, a nadležnosti u oblasti vojske ima država BiH, koja i komanduje Oružanim snagama BiH.
Osim toga planirano je i formiranje Službe za zaštitu ustavnog uređenja RS, koja bi se bavila obavještajnim poslovima u otkrivanju djela navedenih u zakonu.
Radi se, takođe, o novom udaru na nadležnost Bosne i Hercegovine, jer na nivou države već djeluje Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA).
Iz Kancelarije visokog predstavnika ocijenili su kako se radi o novom udaru na Ustav Bosne i Hercegovine, ustavni poredak zemlje i Dejtonski mirovni sporazum.
Da bi stupio na snagu, sporni zakon mora proći proceduru u Vijeću naroda RS, a već je najavljeno i njegovo osporavanje pred Ustavnim sudom BiH.
Novi udarac slijedi nakon niza secesionističkih poteza vlasti u RS predvođene proruskim liderom Miloradom Dodikom, tokom kojih je 13. marta usvojen nacrt novog ustava, koji definiše Republiku Srpsku kao državu.
Prethodno su krajem februara usvojeni neustavni zakoni, koji brane rad pravosudnih i policijskih institucija države na teritoriji entiteta RS.
Dodik je već ranije najavio da se u RS sprovodi zabrana rada Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i pored odluke Ustavnog suda BiH da se primjena odmah zaustavi.
Zakon 'približava BiH liniji konflikta'
Koja je to vojska koja je "neprijateljska" za Republiku Srpsku, te ko su "neprijatelji", to su pitanja koja bi morala zanimati i bezbjednosne institucije u Bosni i Hercegovini, ističe za RSE Armin Kržalić, profesor na fakultetu za sigurnosne studije u Sarajevu.
"Ovo je na neki način posljedica nedjelovanja sigurnosnih agencija, kad kažem nedjelovanja, mislim prije svega sa državnog nivoa, jel' da se na neki način blagovremeno i efikasno brzo djeluje, ne bi ni došlo do ovakvih zakona. Tako da svaki dan sve što ostavimo, naravno Skupština RS će očito ići sve više u neustavne aktivnosti i zaoštravati i ovako krizu situaciju", istakao je Kržalić.
Hitno djelovanje institucija je, kako navodi Kržalić, potrebno, jer bi se na udaru zakona mogle naći osobe koje se ogluše na pozive vlasti RS da napuste državne institucije.
Vlasti RS su javno pozvale sudije, tužioce, zaposlenike u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) koji rade u institucijama BiH da pređu u institucije RS. O "preuzimanju" radnika entitetska Vlada je već donijela i uredbe.
"BiH sigurnosne agencije moraju djelovati hitno, bitno je vrijeme, vrijeme je problem, jer bismo mogli imati situaciju da će ljudi koji rade u državnim službama, možda, biti prepoznati upravo u tim neprijateljima i da će oni biti hvatani od entitetskih istražnih organa. Zbog toga je važan taj momentum brzog i efikasnog djelovanja", ističe Kržalić.
SIPA, Tužilaštvo BiH i Sud BiH za sada se ne oglašavaju dokle se došlo u istrazi po već formiranom predmetu u narušavanju ustavnog poretka BiH koji se vodi protiv rukovodstva RS, na čelu sa Dodikom, od kraja prošle godine.
Dodik, Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS i Radovan Višković, entitetski premijer, oglušili su se na poziv državnog tužilaštva na saslušanje, a SIPA, koja je dobila nalog da ih privede na saslušanje, javno je saopštila da se radi o "visoko rizičnoj operaciji".
Dodik je u februaru prvostepeno osuđen i za nepoštivanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja
'Moguće je da spiskovi neprijatelja već postoje'
Dodikova vlast u Republici Srpskoj već godinama targetira pojedince i organizacije u Republici Srpskoj, tako da ne bi bilo čudno da već postoje spiskovi kojima bi se bavile nove sudske institucije, ako budu uspostavljene, kaže za RSE Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.
"Ovo sada je posebno opasno, jer se predviđa specifična služba koja bi zapravo radila pod okriljem, odnosno po nalozima vladajućeg režima, bez neke posebne odgovornosti bilo kome i bez jasne, bilo kakve garancije nezavisnosti njihovog rada. Ovo su nekakvi koraci koji se mogu protumačiti kao uvođenje potpune diktature. Na pragu smo sistema kao što je to u Bjelorusiji", ističe Korajlić.
Ona dodaje kako su usvajanju zakona već prethodile situacije koje su eskalirale prozivanjem i pozivom na nasilje, "koje je vidljivo u klupama Skupštine RS i istupima Milorada Dodika koji napadaju medije, a opoziciju nazivaju izdajnicima".
"Pa, sigurno da postoje (spiskovi neprijatelja). Ja mislim da se to, čak, i ne krije kada imate konstantno potenciranje i targetiranje pojedinaca od strane i Dodika i drugih. Dakle, gledajte samo što se dešava u Skupštini, na koji način zapravo prijete, prije svega predstavnicima opozicije, što je kulminiralo na kraju, i napadom na Nebojšu Vukanovića", rekla je Korajlić.
Vukanoviću, opozicionom poslaniku u Skupštini RS, nakon burne rasprave u kojoj je kritikovao usvajanje zakona u noći sa četvrtka na petak zapaljeno je vozilo ispred porodične kuće u Trebinju. Počinilac još nije pronađen.
Nejasno tumačenje kao opasnost za sve koji kritikuju vlast
Aleksandar Trifunović, urednik magazina "Buka", ističe da je najveći problem zakona to što je široko i nejasno definisano tumačenje.
Dodaje kako je i nedavno usvojeni Zakon o nevladinim organizacijama, poznatiji kao zakon o stranim agentima, iako "restriktivan, nazadan", on je "ništa u poređenju sa zakonom o zaštiti ustavnog poretka RS".
"Ovo je u stvari lov na vještice, neprestani. On (Dodik) je pustio duha iz boce, on je pustio jedan talas poruka koji opravdavaju nasilje i sad je pitanje na kome će se to slomiti. Tako da za svako naredno nasilje koje se desi, za njega su odgovorni Dodik, Stevandić kao predsjednik Skupštine, premijer Višković, koji ponavljaju da oni koji ne misle kao oni su izdajnici, peta kolona, saradnici okupatora i sl.", rekao je Trifunović.
A programska direktorica Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić ističe kako će zakon, ako stupi na snagu, odmah uticati na organizacije civilnog društva, i da su ciljevi zakona jasni.
"Morate imati neku metu na koga ćete sve svaliti, ko je za sve kriv, dakle, drugi cilj tog zakona je da se pronađu te mete koje će biti okrivljene, a zapravo se radi o slobodno mislećim pojedincima, organizacijama i drugima koji javno ukazuju i kritikuju i ukazuju na sporo rješavanje problema", ocjenjuje Dardić.
Dodaje kako se novi zakon koji pominje "neprijatelje RS", naslanja na već usvojene zakone o kleveti, stranim agentima i izmjene Krivičnog zakona.
"Pominju se neprijatelji, nije precizirano ni ko su, ni kako će, ko će odlučivati, ko su neprijatelji Republike Srpske, ni od koga treba to Republika Srpska da se brani", zaključuje Dardić.
'Spisak neprijatelja RS', već godinama tema Dodikove vlasti
Spisak neprijatelja RS u javnosti Republike Srpske pominje se gotovo deceniju.
Dodik je 2016. godine, na skupu svoje stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio sastavljanje "Crne knjige" svih koji su ikada naštetili ovoj partiji.
Dvije godine prije toga, u knjizi "Rušenje Republike Srpske – teorija i tehnologije prevrata", objavljenoj na veb stranici SNSD-a, pomenute su nevladine organizacije, mediji i osobe koji "treba da budu u pripravnosti da bi se na mig inostranih naredbodavaca uključili u podsticanje nereda i podrivanje ustavnog poretka".
Među njima su bili Transparency International BiH, Helsinški parlament građana, banjalučki portal "Buka", analitičarke Svetlana Cenić i Tanja Topić.
Još 2008. godine, Dodik je kao premijer RS podnosio krivičnu prijavu za zločinačko udruživanje protiv tog entiteta, a među devetoro prijavljenih su bili Bakir Hadžiomerović i Slobodan Vasković, tada novinari Federalne TV.