Koliko Bosna i Hercegovina ima viška naoružanja i municije u skladištima Oružanih snaga BiH? Odgovor ne znaju ni u Oružanim snagama BiH, niti u Ministarstvu odbrane BiH, institucijama koje su formirane nakon ukidanja entitetskih vojski i ministarstva odbrane, 2005. godine.
Osim što ne znaju tačne količine, nadležni ministar Zukan Helez i načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Gojko Knežević, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da im je "teško čak i procijeniti".
Velike količine oružja i municije u skladištima Oružanih snaga BiH su proglašene viškom, odnosno neperspektivnom vojnom imovinom preostalom nakon rata 1995. godine.
Često je nemoguće utvrditi porijeklo, starost ni kvalitet, zbog čega predstavlja veliki sigurnosni rizik, smatraju u Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE).
U ovoj međunarodnoj organizaciji, koja sarađuje sa vlastima BiH na polju sigurnosti, su u izvještaju u septembru 2023. godine ocijenili da osim eksplozije, uskladišteni viškovi oružja predstavljaju i rizik od krađe, te preprodaje organizovanim kriminalnim grupama i terorističkim organizacijama.
Pored toga, uskladištene količine oružja i municije višestruko premašuju potrebe Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Šta je BiH trebala uraditi do sada?
Bosna i Hercegovina se po okončanju rata obavezala riješiti viškova oružja i municije, tako što će dio prodati, dio uništiti, a dio pokloniti.
Kada su osnovani 2005. godine, Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH su od entitetskih ministarstava odbrane i tri tadašnje vojske preuzele 38.000 tona municije, mina i eksploziva raznih kalibara, te skoro 100.000 komada oružja raznih kalibara.
Ova informacija je saopštena prije 10 godina.
Ministarstvo odbrane BiH je tada navelo da je analizom utvrđeno da Oružanim snagama Bosne i Hercegovine za optimalno funkcionisanje treba oko 7.000 tona municije, što znači da je tada utvrđeni višak municije iznosio 31.000 tona.
Rečeno je i da je od 2006. do 2014. godine uništeno skoro 12.000 tona municije raznih kalibara, te da preostali viškovi od oko 17.000 tona neperspektivnog i nestabilnog naoružanja i municije, niz godina predstavljaju potencijalnu opasnost po vojnike i građane BiH.
Istovremeno, prema posljednjem izvještaju OSCE-a, oko 11.500 tona municije i eksploziva, te više od 67.000 komada oružja različitog kalibra, se čuva u 14 vojnih skladišta širom države.
Dio municije je starije od 40 godina, a Oružane snage BiH još uvijek imaju višak od oko 4.000 tona municije i 42.000 komada oružja koje treba uništiti, naveo je tada OSCE.
Presude Suda BiH otkrivaju sumnjivu trgovinu
Dvije sudske presude su bacile više svjetla na prodaju viškova oružja i municije i pokazale da se viškovima naoružanja u Bosni i Hercegovini već dvije decenije trguje, nerijetko na štetu države.
Sud Bosne i Hercegovine je 5. decembra nepravosnažno osudio Selmu Cikotića na tri godine zatvora, zbog zloupotrebe položaja ministra odbrane BiH pri prodaji viškova naoružanja.
Cikotić je bio ministar odbrane od 2007. do 2012. godine.
Nepravosnažno je osuđen da je nezakonito pogodovao hrvatskoj firmi "Scout" iz Zagreba, te državni budžet oštetio za oko 9,7 miliona maraka (oko 4,9 miliona eura).
Riječ je o četiri ugovora koja su sa zagrebačkom firmom potpisale entitetske institucije 2003. i 2004. godine. Kasnije je državno ministarstvo odbrane preuzelo ugovore, te obavezu da isporuči ugovorene količine oružja i municije.
U presudi je navedeno da je Cikotić nezakonito sklapao anekse na originalne ugovore, kojima je izmijenio detalje ugovora o prodaji viškova zastarjelog naoružanja, municije i vojne opreme. O tim izmjenama nije obavijestio svoje zamjenike niti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Isti sud je, međutim, 2017. godine presudio da je pri prodaji viškova naoružanja iz vojnih skladišta oštećena zagrebačka firma "Scout", a ne država Bosna i Hercegovina.
Naime, "Scout" je tužio Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo odbrane, tražeći da im isporuči ugovorenu i plaćenu, ali nikada isporučenu količinu oružja i municije.
Isporuke firmi "Scout" su prekinute 2011. godine, kada je počela istraga protiv tadašnjeg ministra Cikotića, a Agencija za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) izuzela dokumentaciju iz ministarstva.
U martu 2017. godine je Sud BiH presudio da Ministarstvo odbrane treba "Scoutu" isporučiti oružje i municiju vrijednu oko 20 miliona maraka (oko 10,5 miliona eura).
U presudi su navedeni minobacači, višecjevni raketni bacači, topovi, haubici, mitraljezi, rakete, granate, mine, te desetine miliona komada municije različitog kalibra.
Kako su ugovori potpisivani?
Selmo Cikotić nije želio komentarisati slučaj, jer je drugostepeni postupak u toku. Nakon njega je ministarsku fotelju na osam mjeseci preuzeo Muhamed Ibrahimović, a zatim Zekerijah Osmić, koji je na toj poziciji proveo dvije godine.
Osmić za RSE kaže da ga je niz visokih oficira u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama "nagovaralo" da potpiše anekse ugovora sa zagrebačkom firmom "Scout" i da nastavi isporuku oružja i municije ovom preduzeću.
"Bilo je ono polujaranski, 'hajde ba ministre potpišite ovo, pa da završimo to već jednom'", kaže on, ne otkrivajući ko ga je nagovarao.
Osmić navodi da uprkos tome nije želio potpisati nikakve anekse. Kada se pritisak pojačao, kako tvrdi, unajmio je advokata koji je proučio ugovore i anekse.
"I advokat je došao po mom pozivu na kolegij na kome su bili prisutni svi ti oficiri koji su me nagovarali da potpišem anekse. I rekao je pred svima da bi potpisivanje aneksa i njihova realizacija bili izuzetno štetni za državu", prisjeća se Osmić.
"Nijedan metak nije izašao iz BiH po tim ugovorima", kaže on, dodajući da je sve to rekao prilikom saslušanja u svojstvu svjedoka u predmetu protiv Cikotića.
Sudski vještak zna detalje
Detalje prodaje naoružanja zagrebačkoj firmi zna Berko Zečević, sarajevski profesor na katedri za odbrambene tehnologije i sudski vještak za balistiku i vojno naoružanje.
On objašnjava kako je moguće da Sud BiH u jednoj presudi donese odluku da je pri prodaji viškova oružja i municije oštećena firma "Scout", a u drugoj država Bosna i Hercegovina?
Zečević je po nalogu Suda BiH bio sudski vještak u oba spomenuta sudska procesa.
"Cijeli taj dvodecenijski proces prodaje viškova je politiziran i netransparentan, a često se išlo na štetu države", kaže Zečević za RSE.
Zečević kaže da je Ministarstvo odbrane BiH više puta pristajalo da mijenja suštinu ugovora sa firmom Scout.
"Pri tome je skoro 70 posto stavki iz originalnih ugovora izbrisano, dok je za određenu municiju i oružje enormno povećana količina", objašnjava on.
Tako je, na primjer, umjesto 217.000 metaka za karabin, koje nisu atraktivne na tržištu, upisano 40.000 miliona metaka za automatsku pušku AK-47, odnosno za popularni i traženi Kalašnjikov, objašnjava Zečević.
Ističe i da je slične izmjene ugovora, zbog kojih je osuđen Cikotić, Ministarstvo odbrane uradilo i u augustu 2012.
Zbog tih promjena se desilo da su originalni ugovori o prodaji bili vrijedni oko 8,5 miliona maraka (oko 4,3 miliona eura), dok su količine koje su kasnije utvrđene kao preostale za isporuku odjednom 20 miliona maraka (10,5 miliona eura)
Suština je u naknadnim promjenama koje je bez obrazloženja radilo Ministarstvo odbrane BiH.
Krađe oružja iz kasarni
Zabilježen je i niz krađa oružja iz vojnih skladišta. Posljednja u nizu se dogodila u vojnoj kasarni nedaleko od Sarajeva, prije tri godine. Tada je nestala, kako je rečeno, određena količine kratkog naoružanja, ali nije precizirao o kolikoj količini oružja se radi.
U Ministarstvu odbrane BiH je tada rečeno za RSE da nisu napravili precizan izvještaj o broju incidenata u kojima je nestalo naoružanje od kada su formirane Oružane snage BiH 2006. godine.
Procjenjuju da ih je do tada bilo devet.
Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine za krađu oružja i vojne imovine, te dijela borbenih sredstava koji služe potrebama odbrane, je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Kaznom zatvora od jedne do deset godina se kažnjava onaj ko obije ili provali čuvane objekte, te iskorištavanjem stanja usred požara, poplave, ukrade oružje ili vojnu imovinu.
Facebook Forum