Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je proceduru prema tužbi bivšeg potpredsjednika Federacije BiH Svetozara Pudarića protiv Bosne i Hercegovine. Tužba se odnosi na njegovo pravo da kao Srbin bude biran na poziciju člana Predsjedništva BiH jer živi na području entiteta Federacije BiH.
Ovo je još jedan u nizu postupaka protiv BiH nakon slučajeva Sejdić i Finci, Pilav i Zornić prema kojima je zemlja diskriminirajućim odredbama u svom Ustavu onemogućila osnovna prava da biraju i budu birani.
No, kako se gotovo ništa nije promijenilo nakon ranijih presuda, građani će, kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuju apelanti i analitičari, biti jednaki samo onda kada to i ako bude pitanje pritiska Evropske unije (EU), a ne volje ovdašnjih političkih struktura.
Kada se Svetozar Pudarić kandidirao za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda na proteklim općim izborima, njegovu je kandidaturu odbila Centralna izborna komisija BiH, jer kao Srbin s mjestom boravka u Federaciji BiH ne može se kandidirati na tu poziciju, na koju se može kandidovati samo onaj ko ima mjesto boravka u Republici Srpskoj.
Ustavne odredbe, naime, ne dopuštaju ovu mogućnost, pa je njegovu apelaciju kao nedopuštenu odbacio i Ustavni sud BiH. A onda je, nakon njegove tužbe, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo postupak. Ovaj će put razmatrati i mnogo širi kontekst od onoga u slučajevima Pilav ili Sejdić i Finci koji su zbog nemogućnosti da budu birani, ranije dobili postupke pred istim sudom, kaže Pudarić.
- Slučaj Pilav: Borba protiv neravnopravnosti konstitutivnih naroda
- Slučaj Zornić: I oktobarski izbori izvan okvira i kriterija evropskog društva?
"U tom smislu, očekujem da će ovaj put Sud razmatrati i ponašanje Ustavnog suda BiH prema apelaciji koju je odbio. Ne samo onih odredbi Ustava i zakona koji se tiču izbora članova Predsjedništva, već i odnosa Ustavnog suda prema tom pitanju, što ranije nije bilo moguće. Nakon gospodina Pilava, a prije bilo kakve odluke koju je Sud u Strazburu ranije donio, Ustavni sud BiH nije razmatrao niti jednu drugu apelaciju jer su apelanti išli direktno u Strazbur", navodi Svetozar Pudarić za RSE.
Direktno u Strazbur apelaciju su predali i Dervo Sejdić i Jakob Finci, jer kao pripadnici iz reda ostalih nisu mogli biti birani uopšte u Predsjedništvo BiH. Sud u Strazburu presudio je u njihovu korist prije nepunih deset godina. Do danas je svoj Ustav s presudom uskladio samo Kanton Sarajevo.
"Za još 12 skupština u BiH sve što je urađeno je da je presuda provedena na domaće jezike", kaže za RSE Jakob Finci.
On u ishod Pudarićeve tužbe ne sumnja, ali u implementaciju - da.
"Međutim, bojim se da ne bude i rezultat implementacije isti jer ako za devet godina nismo našli rješenje ne znači da ćemo ga naći samo zato jer će se broj tih presuda povećavati", ocjenjuje Finci.
EU, smatra Finci, neće još dugo tolerisati ovakvo ponašanje bh. vlasti. Ipak, kada je pokrenuta britansko-njemačka inicijativa, kojom se definiše reformski put BiH, u prioritete su stavljene socio-ekonomske reforme, a diskriminatorne odredbe ostavljene za mijenjanje u nekom narednom periodu.
- Može vas interesirati: Mostarski izbori pred sudom u Strasbourgu
Upravo je izostanak međunarodnog pritiska i preslaganje prioriteta domaćim vlastima dao mogućnost da ignorišu ove presude i izmijene Ustav, kaže analitičar Adnan Huskić. Upravo to i odgovara političarima, dodaje Huskić.
"Apsolutno svima u BiH odgovara stanje ovog tipa, a prvenstveno ključnim političkim elitama, jer se na ovaj način u stvari potkopava troetnička vladavina na kojoj oni sada svi kapitaliziraju, pa čak i oni koji se nominalno busaju u grudi da su veliki zaštitnici BiH. Ne odgovara im i, s druge strane, što to podrazumijeva uspostavljanje vladavine prava", riječi su Huskića.
A u kojoj mjeri vladavina prava i zaštita građana u BiH funkcioniše, govore i podaci Kancelarije agenta BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Na kraju prošle godine pred ovim sudom bilo je, naime, čak 848 aplikacija protiv BiH. Najviše ih se odnosi na neizvršavanje presuda domaćih sudova, ali i dužina sudskih postupaka.
Svetozar Pudarić, inače član Socijaldemokratske partije BiH (SDP), na pitanje hoće li se uskoro promijeniti stav političara prema pravima građana, kaže da su sada na testu - koliko su spremni da odgovore na zahtjeve svojih građana.
"Ukoliko ih slažu, onda se to neće desiti i onda ne vode politiku, koja vodi evropskom integrisanju bh. društva. Ovdje se postavlja drugo pitanje, da li oni koji imaju vlast i tvrde da su za evropsku budućnost to stvarno žele i rade. Ukoliko žele i rade, onda će i ovaj problem morati biti riješen", ističe Svetozar Pudarić.
Facebook Forum