Opozicija u Republici Srpskoj (RS) traži transkript i zapisnik sa posljednje sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), kako bi se ustanovilo da li je srpski član te institucije Milorad Dodik prekršio dogovor političkih lidera iz Republike Srpske (RS) da ne učestvuju u radu državnih organa.
U ponedjeljak (9. avgusta) kasno navečer održana je telefonska sjednica Predsjedništva BiH na kojoj je u posljednji čas pred istek mandata imenovano novo-staro Upravno vijeće Centralne banke (CB) BiH. Milorad Dodik tvrdi da nije učestvovao u radu, dok iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića navode suprotno.
Predstavnici političkih partija iz bh. entiteta Republika Srpska inače od 26. jula ne učestvuju u radu institucija države BiH jer je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Sjednica bez Dodika
Iz kabineta Milorada Dodika demantirali su u utorak (10. avgusta) da je prethodnu noć održana telefonska sjednica ovog tijela na temu imenovanja Upravnog vijeća CB BiH kojem je isticao šestogodišnji mandat.
“U skladu sa zahtjevom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za održavanje vanredne telefonske sjednice, odgovor iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH je bio da nismo saglasni sa održavanjem sjednice i da se nismo izjašnjavali o dnevnom redu”, navodi se u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Dodikovog kabineta.
Dodaju da je telefonska sjednica ustanovljena kao praksa kako bi se rješavale hitne tačke dnevnog reda i da je za tako nešto potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva.
“Iz kabineta Dodika smo dobili odgovor da on nije saglasan sa odlukom o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke. Sve ostalo nije naš problem i ne želimo učestvovati u cirkusu koji Dodik priređuje za javnost u RS“, kazali su za RSE iz Komšićevog kabineta
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je sazvao telefonsku sjednicu tvrde da je Dodik glasao protiv odluke da se aktuelnom Upravnom vijeću Centralne banke BiH mandat produži na još šest godina, pa je samim tim i učestvovao u radu državnog Predsjedništva.
“Sjednica je jučer bila zakazana. Iz kabineta Dodika smo dobili odgovor da on nije saglasan sa odlukom o imenovanju Upravnog vijeća Centralne banke. Sve ostalo nije naš problem i ne želimo učestvovati u cirkusu koji Dodik priređuje za javnost u Republici Srpskoj“, kazali su za RSE iz Komšićevog kabineta.
Iz njegovog kabineta je prethodno u ponedjeljak naveče saopšteno da su Komšić i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović glasali za imenovanje novog-starog saziva Upravnog vijeća, a Dodik je bio protiv.
Milorad Dodik u izjavi Radio televiziji Republike Srpske (RTRS) dematnuje svog kolegu iz Predsjedništva, i kaže kako je bio zahtjev za telefonskom sjednicom, a da je on putem svoje službe javio da ne pristaje na nju.
“Jedino moje učešće u tome je što sam odbio zasjedanje telefonski. Dakle, da bi se zakazala telefonska sjednica trebaju se usaglasiti sva tri člana. Ja nisam bio tamo, nije ni zakazana. Imaju sad mogućnost da zakažu vanrednu sjednicu koja opet mora da bude uz saglasnost sva tri člana”, rekao je Dodik i dodao da je protiv održavanja i vanredne sjednice.
Ponovio je kako je odluka Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o bojkotu državnih institucija za njega važnija, nego odluka o Upravnom vijeću Centralne banke, te da neće prisustvovati sjednicama Predsjedništva.
“Osim na sjednicama gdje treba spriječiti donošenje odluka. Da bi postojao vitalni interes ja moram prisustvovati sjednici da budem protiv, a na drugoj sjednici kada se to vrati na dnevni red da budem protiv i potegnem vitalni interes, a onda ta stvar da ide u NSRS koja se pokazuje kao krajnje mjesto odluke", naglasio je Dodik.
Iz kabineta trećeg člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva Šefika Džaferovića, za RSE su naveli, da se utorak neće oglašavati o ovom pitanju, obzirom da nisu učestvovali u zakazivanju sjednice Predsjedništva BiH.
Iz Centralne banke BiH za RSE kažu kako su već u utorak, dan nakon sjednice Predsjedništva BiH održali sjednicu Upravnog vijeća. Konstatovali su da je, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog saziva Upravnog vijeća “neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija Centralne banke BiH".
Prema Zakonu o upravi BiH, kako su naveli u saopštenju, rukovodstvima državnih institucija - sva prava, obaveze i ovlaštenja ostaju na snazi do novih imenovanja na tu funkciju.
Ekonomska analitičarka i bivša ministarka finansija Republike Srpske Svetlana Cenić za RSE kaže kako je Centralna banka jedna od najvažnijih institucija u državi, te da se Milorad Dodik trudi da "minira sve ono što asocira uopšte na postojanje države, zaboravljajući pri tome da kad uništava državu, on sahranjuje i entitet u koji se kune".
Ona smatra da je Dodik učestvovao u radu Predsedništva BiH tokom sjednice na kojoj se odlučivalo o Upravnom vijeću Centralne banke.
"Po onim dokumentima koji su objavljeni i po kopiji maila šefa njegovog kabineta da nije saglasan, znači da je glasao", ocjenjuje Cenić.
Ona dodaje da je važno da odluka o Centralnoj banci bude donešena, jer je u pitanju valuta, sve komerijalne banke i protok novca.
Opozicija o 'dramaturgiji'
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović, jedan od potpisnika sporazuma partija iz RS, kojima je predviđen bojkot rada državnih institucija, za RSE kaže da treba razjasniti sve što se dešavalo na telefonskoj sjednici Predsjedništva.
“Sve treba razjasniti i nabaviti transkripte jednostavno da se izađe iz ovog sveopšteg cirkusa”, dodaje on.
Borenović kaže kako postoji jasna odluka Narodne skupštine RS i lidera političkih stranaka da se ne učestvuje u donošenju odluka. Dodik je to, kako kaže, očigledno prekršio.
„Drugi član Predsjedništva kaže da jeste, tako da je to jedna već viđena politička dramaturgija u Bosni i Hercegovini, nažalost, mnogo puta i imam osjećaj da se ovim u stvari ponižavaju institucije Republike Srpske, a svakako i institucije Bosne i Hercegovine“, dodaje Borenović.
Opozicija hoće, kako je rekao, da zna šta se tačno desilo na toj telefonskoj sjednici i da li je Dodik učestvovao u donošenju odluka.
„Ovako kakao je vidimo očigledno da jeste prekršio dogovor koji je postignut u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Zato je važno da se objavi čitav transkript i naravno čitav zapisnik koji će pokazati šta se u stvari desilo“, dodao je on.
Telefonska sjednica Predsjedništva BiH sazvana je, jer mandat članovima aktuelnog Upravnog vijeća, kao i guverneru Centralne banke Senadu Softiću, isticao u utorak 10. avgusta. Zakon o Centralnoj banci BiH ne predviđa ni tehnički, niti mandat vršioca dužnosti, pa je zbog toga bilo potrebno da se imenuje novo Upravno vijeće.
Prije sjednice Predsjedništva sa rukovodstvom Centralne banke BiH razgovarao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
On je, kako je saopšteno, tokom razgovora s guvernerom Senadom Softićem naglasio potrebu za postojanjem jake i nezavisne Centralne banke – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje.
Upravno vijeće Centralne banke se sastoji od pet članova koje imenuje Predsjedništvo BiH. Nakon imenovanja, Upravno vijeće između svojih članova bira Guvernera na period od šest godina.
Tri člana se biraju iz Federacije BiH, a dva iz Republike Srpske. Mandat svakog člana Upravnog vijeća je šest godina, a oni mogu biti ponovo izabrani ako ne postoji osnova za njihovu smjenu.
Prema članu 11. Zakona o Centralnoj banci BiH, članovi Upravnog vijeća mogu između ostalog biti smijenjeni ako krše pravilo valutnog odbora, ako su proglašeni krivim za prestup, osuđeni na kaznu zatvora bez mogućnosti plaćanja novčane kazne, ako su bankrotirali ili su zbog lošeg ponašanja diskvalifikovani ili suspendovani od strane nadležnih vlasti.
Centralna banka BiH je uspostavljena u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i ključna je institucija za očuvanje monetarne stabilnosti. CBBiH u skladu sa Zakonom pruža usluge bankarskog i fiskalnog agenta, te u skladu s tim, po nalogu svojih deponenata, a u skladu sa zaključenim ugovorima, obavlja i poslove inostranog i domaćeg platnog prometa.
