U ponedjeljak, 15. februara, na prigodnoj svečanosti u Briselu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović predaće zahtjev ove zemlje za članstvo u EU.
Na brojne upite i dileme da li je to dobar potez, da li će aplikacija biti kredibilna, Čović odgovara ovako - „Ja bih molio da više niko ne špekulira s tim da li mi podnosimo vjerodostojnu aplikaciju. Ono što je od nas traženo, mi smo ispunili“.
Samo nekoliko dana ranije ispunjen je jedan od ključnih uslova - utvrđen je mehanizam koordinacije kako bi BiH, odnosno njena komplikovana politička struktura i brojni nivoi vlasti koji su uključeni u proces donošenja odluka, prema Evropskoj uniji nastupali jedinstveno i govorili 'jednim glasom'.
Ovaj mehanizam je već godinama predmet neuspješnih dogovora, nije ga uspjela postići ni radna grupa formirana u prethodnom sazivu Vijeća ministara, a propali su i pokušaji i tokom usaglašavanja u skupštinskoj komisiji za evropske integrcije.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, objavljujući da je utvrđen mehanizam koordinacije koji reguliše ključne tačke buduće saradnje Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, izjavio je da su "tri su načela na kojima je utemeljen mehanizam koordinacije: poštivanje ustavne strukture i ustavnih nadležnosti, efikasnost mehanizama te usklađenost mehanizma sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju".
"Dokument određuje koordinaciona tijela koja će u budućnosti zastupati BiH u direktnim pregovorima, među kojima su Kolegijum za evropske integracije, na čijem je čelu predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjednici entitetskih vlada, odnosno ministarske konferencije, potkomisije za evropske integracije i radne grupe za evropske integracije”, rekao je Zvizdić.
Uslijedile su burne reakcije koje su kao podlogu imale stav da je mehanizam koordinacije usvojen tajno i razvila se komunikacija koja je ispod svakog nivoa političkog života jedne zemlje, ali i izabranih predstavnika vlasti, koji godinama obećavaju uspjeh u procesu evropskih integracija ali zemlja koju vode je na samom začelju tog procesa.
Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović je izjavila za RTRS da se “Savjet ministara BiH ponio prevarantski prema Republici Srpskoj, ali i diletantski prema EU nekoliko dana pred spektakularno podnošenje aplikacije za članstvo BiH u Uniji. Savjet ministara BiH nije u stanju na domaćem terenu da iskontroliše stvari, da uključi svakoga, da definiše nešto što je suštinski uslov EU, nego vara i to je za Republiku Srpsku nedopustivo", istakla je Cvijanovićeva. Vlada RS je odbacila utvrđeni mehanizam koordinacije.
Željka Cvijanović je takođe izjavila da je “ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak odlučio da prodaje maglu i do besmisla ponavlja fraze o opredijeljenosti domaćih vlasti za evropski put, a da pri tome nije ni prstom mrdnuo da pomogne da BiH preda kredibilnu aplikaciju za članstvo”.
Javile su se i druge optužbe, između ostalog iz SDP-a BiH, koji je poručio “Zvizdić nas je lagao”.
Na novinarske upite zašto javnost nije bila upoznata, predsjedavajući Vijeća ministara Zvizdić je insistirao da mehanizam koordinacije nije usvojen u tajnosti, što dokazuje i činjenica da je tekst Odluke objavljen u Službenom glasniku BiH, te da postoji zapisnik za sjednice, te istakao da se “čekalo da bude zadovoljena cjelokupna procedura”.
Šta zapravo znači podnošenje aplikacije za članstvo? „To je kratko pismo koje navodi da u skladu sa članom 49 Ugovora o Evropskoj uniji država želi postati članicom EU", objašnjava Marina Kavaz – Siručić, glasnogornica Direkcije za evropske integracije BiH.
"Zahtjev može, ali i ne mora – jer imamo različita iskustva – pratiti Rezolucija ili Deklaracija Parlamenta koja potrvršuje da će država raditi na ispunjavanju neophodnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji. Kada zahtjev dobije, država koja predsjedava Evropskom unijom, prosljeđuje ga Vijeću EU, odnosno svim članicama. Nakon što zahtjev razmotri i prihvati Vijeće EU, ono zadužuje Evropsku komisiju da izradi mišljenje o tom zahtjevu odnosno o spremnosti države da ispuni kriterije za članstvo. U tu svrhu Evropska komisija državi koja je podnijela zahtjev šalje upitnik sa više hiljada pitanja, na osnovu čijih odgovora izrađuje mišljenje. Mišljenje je osnov da Vijeće EU, a u konačnici Evropsko vijeće, odlučuje o dodjeli kandidatskog statusa. Vrijeme koje protekne od trenutka dostave zahtjeva do dobijanja statusa veoma se razlikuje od slučaja do slučaja. Često ovaj period ilustrujemo činjenicom da je u slučaju Hrvatske trajao četrnaest mjeseci, a u slučaju Albanije nešto više od pet godina“, kaže Marina Kavaz – Siručić.
Rasprava o tome da li je aplikacija kredibilna, ko je koga prevario u procesu usvajanja mehanizma koordinacije, mogla bi se preokrenuti u analizu koliko su kredibilini i ozbiljni bh. političari koji još jednom, pred podnošenje zahtjeva za članstvo, što bi trebao biti svečani i dostojanstven čin, rade sve da sebe ali i svoju zemlju prikažu u najgorem svjetlu. Umjesto jalove rasprave, treba raditi na reformama, podsjeća Jasenko Selimović, porijeklom iz BiH, poslanik Švedske u Evropskom parlamentu.
„Kod nas se reforme sprovode ima deseta godina. Ja desetu godinu slušam priče kao 'Evo, sad ćemo ovo da sprovedemo'. Moramo da pokažemo da je ta država, njeno političko rukovodstvo, njene partije i njene nevladine organizacije, sposobne da organizuju državu i stvore efikasnost koja se od nas očekuje. Kad to napravimo, neće biti problema. Mi ovdje u Parlamentu, možemo da sredimo, da sakupimo pomoć koja će trebati BiH – ja i drugi ljudi, mi radimo na tome ovdje, da se to ostvari. Čini mi se da neće biti ni velikih problema u državama članicama. Najveći problem je sada, kod nas. Nemamo nikakvu drugu bolju budućnost nego kao članica evropske zajednice. To nam mora biti cilj za koji se moramo boriti“
I mnogi drugi se slažu „da je sve do nas“ – i kredibilna aplikacija za članstvo u EU i kredibilni političari koji bi BiH konačno trebali izvesti na put evropskih integracija.
