Svi bi to trebali uraditi, kaže Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije BiH (FBiH) i zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, koja je inicirala smanjenje paušala i naknada zastupnicima tog doma na 1 KM (0,50 euro centi), kako bi se pomoglo privredi u vremenu pandemije korona virusa.
"Smatram da je potrebno, ne zbog politikanstva, jer mnogi to tumače kao politikanstvo, kao populizam, međutim, dajte da mi svi budemo populisti, ali da se odreknemo naknada", navodi Mahmutbegović u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Koliko smanjenje paušala se predlaže?
Inicijativa je usvojena, a zastupnicima u Parlamentu FBiH su smanjeni mjesečni paušali i naknade za 1.000 KM (oko 500 eura). Iznos paušala zastupnika je 600 KM (oko 300 eura), a naknade za odvojeni život 300 KM (oko 150 eura).
Umanjene su i naknade za zakup stana za službene potrebe i troškove smještaja parlamentarcima koji dolaze iz gradova, van Sarajeva.
Prema Zakonu o plaćama i naknadama u organima vlasti FBiH, naknade za zakup stana za službene potrebe i troškove smještaja iznose najviše do 800 KM (oko 400 eura) i to se odnosi na one parlamentarce čiji je dom od posla udaljen više od 70 kilometara. Od te svote, plaća se stan zastupnicima, najviše do 400 KM (200 eura), a troškovi smještaja odobreni su u iznosu od 100 KM mjesečno (50 eura).
"Mi smo donijeli odluku da visina paušala bude na nivou jedne marke, visina odvojenog života, također, u visini jedne marke. Troškovi smještaja da budu u visini jedne marke, s tim da su potpisani ugovori sa stanodavcima, koji su već od početka godine na snazi i oni su obligatorni u ovom momentu", objasnila je Mahmutbegović, te dodala da na taj način samo na mjesečnom nivou Zastupnički dom Federacije BiH štedi 95.000 maraka (47.500 eura).
Uštede će, napominje ona, biti u budžetu Parlamenta Federacije BiH, a na koji će način biti potrošene, biće poznato rebalansom budžeta Federacije BiH.
Mahmutbegović smatra da primjer Zastupničkog doma FBiH treba da slijede svi oni koji imaju neku vrstu naknade.
Do kada bi trajala odluka o smanjenju?
Kako je naglasila Mahmutbegović trajaće sve dok je stanje nesreće u Federaciji BiH ili, kako kaže, Vlada Federacije BiH sistemski ne riješi ovaj problem. To, prema njenim riječima, znači dok Vlada Federacije BiH, kako je već najavila ranije, ne donese odluku o smanjenju generalno svih plaća za 10 posto. Upravo tome se oštro protive u Savezu samostalnih sindikata BiH, dok za smanjenje naknada i paušala parlamentaraca kažu da je "dobar gest".
Međutim, ne mislimo da to treba biti opravdanje za umanjenje svih plata za 10 posto, jer podsjetiću da su vrlo visoka primanja u parlamentima i vladama svih nivoa i da se oni na neki način odriču jednog dijela koga se mogu odreći. To je za njih nešto što oni sebi mogu priuštiti. Dok radnici koji rade recimo rade za 1. 000 KM (oko 500 eura), odricanje na primjer 100 KM (50 eura) je luksuz, biće im jako teško preživjeti, imajući u vidu visinu potrošačke korpe, koja je konstantno već duže vrijeme iznad 2. 000 KM (1.000 eura)", komentariše za RSE predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.
"Dakle" konstatuje Šatorović, "ukoliko je to iskrena namjera u ovom trenutku, onda to pozdravljamo".
"Ukoliko je to alibi za smanjenje svih ostalih plata za 10 posto, onda smatramo da je to politikanstvo i to nema svoju pravu vrijednost i pravu namjenu", zaključuje Šatorović.
Inicijativa i za Dom naroda Parlamenta FBiH
Aljoša Čampara, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), od predsjedavajućeg tog doma Tomislava Martinovića, koji je i predsjednik Administrativne komisije Doma naroda Parlamenta FBiH, tražio je da se na dnevni red ove komisije stavi odluka kojom će biti smanjeni paušali, naknade za odvojeni život i naknade za smještaj delegatima.
Još uvijek, kako kaže za RSE, nije dobio odgovor da li će to biti skoro učinjeno.
"Radi se o inicijativi koja je potpuno identična inicijativi u Predstavničkom domu. Mislim da nema razloga da imamo dva različita rješenja u Predstavničkom domu i Domu naroda. Inače, imajući u vidu sveukupnu situaciju, odnosno ekonomsku krizu koja nam sigurno prijeti, mislim da i parlamentarci kao i drugi ljudi koji obnašaju izvršnu vlast, pa i državni službenici, na svim nivoima i sve agencije, svi upravni odbori, jednostavno moraju podnijeti teret ove krize", kaže Čampara.
On smatra da je normalno da se krene od parlamentaraca na svim nivoima vlasti u BiH, od državnog pa do opštinskog nivoa.
"Jednostavno mi moramo obezbijediti sredstva kroz rebalans budžeta na svim nivoima. Te novce koje uspijemo sakupiti i staviti u Stabilizacijski fond kako bismo pomogli privredi, jer je ipak privreda, odnosno taj realni sektor, onaj koji najviše puni budžet, odakle se opet, plaćaju i penzije i borački dodaci , invalidnine, zdravstvo, policija i boračka populacija. Jednostavno moramo svi podnijeti teret ove krize", smatra Čampara.
Opozicija optužuje vlast za populizam
Ideja za smanjenje naknada i paušala u Parlamentu Federacije BiH dolazi iz vladajuće stranke u oba doma federalnog parlamenta- Stranke demokratske akcije (SDA).
Pozivamo da se ova stvar sistemski riješi, a ne da oni, koji su glasali protiv smanjenja plaća, samo populističkim metodama, uplaćuju navodno neke svoje novce na račun nekih humanitarnih organizacija i narodnih kuhinja -Mirsad Čamdžić. poslanik Naše stranke
Mirsad Čamdžić, poslanik Naše stranke koja je opoziciona politička partija u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH kaže za RSE da se vlast korist populističkim metodama u doba pandemije korona virusa.
"Opozicija je u ovom sazivu, dakle i prije nepunih godinu dana predlagala smanjenje primanja u Parlamentu Federacije BiH, no tada se parlamentarna većina oglušila i nismo imali potrebnu većinu. Sada se trebala desiti korona i vanredna situacija da bi oni došli do pameti, a vjerovatno i pod pritiskom javnosti, odlučili se na ovaj korak. Sama činjenica da se nešto sada u krizi smanjuje, govori o tome da se ni u mirnodopskim uslovima, da je zdravog političkog rezona, to nije trebalo ni postojati", ističe Čamdžić.
"Pozivamo", kaže, "da se ova stvar sistemski riješi, a ne da oni, koji su glasali protiv smanjenja plaća, samo populističkim metodama, uplaćuju navodno neke svoje novce na račun nekih humanitarnih organizacija i narodnih kuhinja".
Koliko od primanja se odriču ministri u Vladi RS?
U drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj (RS), odricanje primanja zarad opšteg dobra i zaštite privrede, regulisala je Vlada RS-a.
Naime, prema ranijoj preporuci Vlade RS-a, iz Fonda solidarnosti, u koji su radnici javnog sektora pozvani da odvoje novac dobrovoljno, biće isplaćeni porezi i doprinosi za radnike u realnom sektoru na martovsku platu.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković ranije je rekao da će se svi članovi Vlade odreći 50 posto plate, dok je ostalim radnicima u javnom sektoru, izuzev zdravstva, preporučeno da sami i na dobrovoljnoj bazi odluče o tome da li će određena sredstva od svojih neto plata uputiti prema Fondu.
Prema preporuci Vlade RS-a radnici javnog sektora trebali bi odvojiti do pet posto od neto plate za primanja do 1.000 KM (500 eura), a do 10 posto za primanja veća od 1.000 KM (500 eura).
Svi koji se odluče da dio svoje plate preusmjere u Fond solidarnosti, treba da potpišu izjavu o tome, a sredstva koja se ovako prikupe u Fond biće namijenjena isključivo za pomoć radnicima u realnom sektoru koji su pogođeni vanrednim mjerama ali i pojavom korona virusa.
Na državnom nivou bez sistemskog odricanja
U Zastupničkom domu Parlamenta BiH do sada je samo Klub poslanika opozicione Naše stranke poslao tri prijedloga zakona i amandmane na Ustav BiH zbog pandemije korona virusa. Damir Arnaut, zastupnik Naše stranke kaže da su u tim zakonima tražili smanjenje plata i svih naknada.
"Tražili smo i izmjenu Ustavnog amandmana kojim bi se brisala ona odredba Ustava koja precizira da se naknade odnosno plate ne mogu smanjivati za vrijeme trajanja mandata. Ovo su zakoni koje smo nazvali vanredne mjere štednje usljed pandemije COVID 19 virusa. Te mjere predviđaju najradikalnije smanjenje naknada od Dejtona do danas", rekao je za RSE Arnaut.
Do toga još nije došlo, a na državnom nivou, do sada, dijela plate za pomoć najugroženijim odricali pojedinci, poput Dragana Čovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, delegata Nikole Špirića i Bakira Izetbegovića.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović se tokom trajanja stanja prirodne nesreće u BiH odrekao dvije trećine svoje neto plate u korist muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet", a za potrebe narodnih kuhinja na području entiteta Republika Srpska. Džaferović je u razgovoru za RSE rekao da posebno oni na čelnim funkcijama trebaju da iskažu društvenu solidarnost sa onima koji su ostali bez plata.
"Želio bih da vidim i druge, a postoje naravno i drugi ljudi koji su to uradili, ali to nije rješenje. Ne može se ovo prepustiti na volju, svijest i savjest pojedinaca. Ovo mora biti sistemsko rješenje i ova stvar se mora urediti zakonom. Svi oni koji imaju velike plaće moraće na osnovu zakonske norme da podnesu dio terete. Ovu krizu moramo osjetiti svi. Moramo svi da učestvujemo u otklanjanju posljedica. Nije moguće da neki ni tokom krize ni poslije krize imaju sve ono što su imali i prije krize a da neki nemaju ništa", mišljenje je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.
Treba li očekivati odricanje od plata?
"Ovo je logički neizbježno", smatra Esad Bajtal, politički analitičar, pisac i publicista.
On u razgovoru za RSE kaže da onaj ko je savjetovao bosanskohercegovačke političare, jer sumnja da su se sami sjetili, na čin odricanja plate u moralnom i logičkom smislu je bio neizbježan, jer je, kako je rekao, građani BiH imaju najmanju kupovnu moć u Evropi.
Pandemija iz minuta u minut
"Zapravo da su na visini događanja i prilike u kojoj se nalazimo, oni su to trebali učiniti prvih dana i znatno radikalnije. Morali su se odreći svih svojih primanja sve do kraja izlaska iz ove krize. U tom slučaju oni bi što bolje radili da se što prije izađe iz krize, a drugo, toliko su bogati da mogu do kraja svojih života da više nista ne prime i da im ništa ne fali", kaže Bajtal za RSE.
On kaže da će se o doprinosu bh. političara smanjenju ekonomske krize, moći će se, tek, ocijeniti kada sve završi 'vanredno stanje'.
Tačnije, kaže Bajtal, kada se bude mogao uporediti taj njihov doprinos u nekom matematičkom izrazu, znaće se koliko su bh. političari učestvovali na suzbijanju krize izazvane pandemijom korona virusa.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum