Usprkos tužbama i protestima mještana, vlasti Republike Srpske (RS) nastavljaju izdavati dozvole za izgradnju malih hidroelektrana na rijeci Plivi, jednom od najvećih izvora pitke vode u Evropi.
Stanovnici i ekološki aktivisti u Šipovu, mjestu na zapadu Bosne i Hercegovine, mjesecima pokušavaju zaustaviti planiranu gradnju, strahujući da će im to uništiti prirodni i turistički potencijal regije.
Mladen Mitrić, član neformalne grupe građana "Čuvari Plive", kaže da se dozvole dodjeljuju, unatoč činjenici da je lokalna vlast prije tri godine usvojila rezoluciju u kojoj navodi da na tom području neće biti malih hidroelektrana.
"Odlučni smo da stanemo u kraj radovima po svaku cijenu. Ići ćemo sudskim putem da usporimo sve, a u konačnici spremni smo i fizički da branimo rijeku", kaže on za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U posljednjih desetak godina došlo je do ekspanzije u gradnji malih hidroelektrana na rijekama u BiH.
Ta energetska postrojenja, investitor i lokalni političari pokušavali su predstaviti kao izvor obnovljivih izvora energije i ispunjavanje obaveza BiH iz Države Zapadnog Balkana potpisale su 2020. u Sofiji Deklaraciju o Zelenoj agendi, čime su se obavezale da će do 2050. u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe.
To podrazumeva povećanje učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, uvođenje oporezivanja na emisiju sa efektom staklene bašte.
Zelena agenda je predviđena Evropskim zelenim planom, prema kojem bi EU trebalo da postane klimatski neutralna do 2050. godine.
EU predviđa paket pomoći vrijedan devet milijardi eura kako bi se državama Zapadnog Balkana pomoglo da ostvare ciljeve iz Zelene agende..
U BiH je do danas izgrađeno više od 120 malih hidroelektrana, od čega 70 u Federaciji BiH, a 52 u Republici Srpskoj.
Jedna od najčistijih rijeka u BiH
Pliva, duga 33 kilometra, jedna je od najčistijih rijeka u BiH.
Teče kroz Šipovo, gdje ima nekoliko izvora, a u Jajcu, u srednjoj Bosni, ulijeva se u rijeku Vrbas.
Formira Plivska jezera koja su nacionalni spomenik BiH, te vodopad u Jajcu, visok oko 22 metra, koji se ubraja među najljepše gradske vodopade u Evropi.
Spor zbog ekološke dozvole
Uz jednu koja je puštena u pogon prije desetak godina, na Plivi je planirana izgradnja još dvije hidroelektrane.
Jednu namjerava graditi kompanija "Prirodna energija" iz Šipova, za koju je koncesija dodijeljena 2006. U međuvremenu je došlo do promjena u vlasništvu i prolongiranja gradnje.
U julu je poništena ekološka dozvola za ovu malu hidroelektranu, u sporu koju su pokrenuli građani i nekoliko ekoloških organizacija.
Mjesec nakon ove odluke Okružnog suda u Banjaluci, Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a dodijelilo je investitoru novu.
Ratko Pilipović, iz Centra za životnu sredinu, kaže da je dozvola ukinuta uz obrazloženje Suda da "ne postoji plan remedijacije i rekultivacije" nakon prestanka rada elektrane.
Tvrdi da novom ekološkom dozvolom nije ispoštovana sudska presuda, te najavljuje novu tužbu.
Pilipović kaže da postoji i niz drugih propusta kad je u pitanju ova hidroelektrana, navodeći da nisu riješeni ni imovinsko-pravni odnosi.
Zbog svega se Centar obraćao Ministarstvu energetike RS-a, sa pitanjem zašto nije raskinut ugovor o koncesiji.
"Odgovorili su nam da 's velikom pažnjom pristupaju raskidanju koncesionih ugovora i da cijene sve okolnosti'. No, raskid takvog ugovora ne bi naštetio RS-u, upravo iz razloga, jer nije izgrađena u zadatom roku od oko 72 mjeseca", kaže Pilipović.
Investitori u kompaniji koja planira gradnju elektrane nisu odgovarali na poziv RSE o planiranoj izgradnji i protivljenju mještana.
Firma, koja je registrirana za proizvodnju električne energije, prema podacima iz registra preduzeća, nema uposlenih. Ima dva domaća suvlasnika, većinski je češka kompanija V-Spin.
Izuzeta iz zaštićenog područja
Entitetska vlada izmijenila je prije dvije godine granice zaštićenog područja rijeka Pliva i Janj, čime je hidroelektrana Jovići iz njega izuzeta.
Također, izmjenama Prostornog plana RS-a do 2025., uvrštena je na listu malih hidroelektrana za koje postoji javni interes.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a oslobodilo je u aprilu prošle godine investitore od sačinjavanja Studiju utjecaja na životnu sredinu, koja je uobičajena za ova postrojenja.
Iz tog ministarstva za RSE kažu da su novu ekološku dozvolu izdali "uvažavajući primjedbe iz presude Okružnog suda u Banjoj Luci".
Azra Berbić iz Fondacije ACT, koja podržava mještane Šipova u borbi protiv hidroelektrana, kaže da tu nema javnog interesa, a da je korist koju imaju lokalne zajednice minorna.
"Imajući u vidu malu količinu električne energije koju proizvode male hidroelektrane. Postavlja se pitanja koja je svrha zaštite tog područja, ako ćemo dozvoliti gradnju kojom se obesmišljava cijeli proces“, kaže Berbić.
Hidroelektrana blizu izvora
Skupština Opštine Šipovo donijela je 2022. godine rezoluciju o zaštiti izvorišta, voda i rijeka, u kojoj je istaknuta zabrana izgradnje malih hidroelektrana.
Međutim, nekoliko stotina metara od izvora Plive, planirana je izgradnja još jedne male hidroelektrane, za koju je Opština u aprilu izdala investitoru građevinsku dozvolu.
"Deklarativno su protiv, a suštinski rade drugo. Ugrožen je eko sistem, a i turizam, jer ljudi dolaze ovdje da vide izvor Plive. Građevinskom dozvolom je brutalno pogažena rezolucija", kaže Mladen Mitrić, član neformalne grupe građana "Čuvari Plive".
Riječ je o elektrani "Kužo 1", koju planira graditi firma iz Šipova, registrirana za piljenje i impregnaciju drva.
Aktivisti su nedavno inspekciji prijavili da su pripremni radovi počeli bez najave, kao i da su mašine ušle u korito rijeke, čime su, kako tvrde, prekršeni propisi.
Opštinska inspekcija je izašla na teren, ali u njenom izvještaju nisu spomenute nepravilnosti.
"Inspektor je naveo da nije bilo nikakvih pripremnih radova ni ulaska u korito, iako smo dostavili fotografije da je to urađeno", kaže Mitrić.
Dragan Kužić, investitor u elektranu "Kužo 1", pak, ne vidi ništa sporno u planiranoj gradnji za koju, kako kaže, ima rok od tri godine. Na upit RSE o protivljenju mještana, tvrdi da toga nema i da je na meti "ljubomornih pojedinaca".
Kužić ističe da se radi o staroj vodenici čiji će izgled biti očuvan i negira da će elektrana štetiti rijeci i okolišu.
"Nema akumulacije i samo dva metra protiče kroz cijev. Šta ovaj narod misli, možemo li živjeti bez struje", kaže on.
Podaci koje su prije nekoliko godina objavile organizacije za zaštitu okoliša pokazuju da više od stotinu malih hidroelektrana, koje su izgrađene u BiH, proizvodi tek 2,54 posto od ukupno proizvedene električne energije.
Iz Opštine Šipovo nisu odgovorili na pitanja RSE o planiranoj gradnji i dozvolama za hidroelektrane na Plivi.
Načelnik Milan Kovač pojavljivao se prije nekoliko mjeseci na protestima građana, tvrdeći da podržava zabranu gradnje.
No, u javnosti je ostao upamćen po tome što je 2022. najavio osnivanje javnog preduzeća za izgradnju hidroelektrana na Plivi i obližnjoj rijeci Janj, kada je izjavio da rijeke tog kraja "teku bez veze i niko od njih nema koristi".
Pod pritiskom protesta građana i aktivista za zaštitu rijeka, u Federaciji BiH je u 2022. izglasana zabrana izgradnje novih malih hidroelektrana.
Investitori, koji su do tada dobili ugovore o koncesiji, imali su rok do augusta ove godine da pribave neophodne dozvole.
Iako je u Republici Srpskoj prije tri godine usvojen zakon kojim su ukinuti poticaji za male hidroelektrane snage iznad 150 kilovata, u tom entitetu do danas nema formalne zabrane gradnje.