BiH sve više pritišće pesimizam

Studija Međunarodne agencije za istraživanje javnog mnenja Gallup rangirala je Bosnu i Hercegovinu na treće mjesto svjetske liste najpesimističnijih zemalja. Neslavno treće mjesto, odmah iza Italijana i Grka, BiH je zaslužila jer njeni građani ne vjeruju u bolje sutra.

Stručnjaci ističu da je uzrok tome teška ekonomska situacija, poremećen sistem vrijednosti i, generalno, loše stanje u društvu koje se ogleda i velikom konzumacijom lijekova za smirenje, ali i odlaskom ljudi iz zemlje.

Prema gallupovoj studiji, čak 80 odsto Bosanaca i Hercegovaca ne vjeruje da će sutra donijeti išta bolje. Istraživanje pokazuje i da skoro 40 odsto građana ne vjeruje da će ova godina biti bolja od prethodne, a samo 13 odsto vjeruje u ekonomski boljitak, dok takođe 40 odsto smatra da će besparica biti veća.

U optimističnije sutra ne vjeruje ni Banjalučanka Rada.

"Pogledajte kako smo propali, sve su potrošili što je bilo. Očekujem isto ovako njonjanje dok bude još šta da se proda, ako ima, i dok se budu mogli dobijati krediti, a poslije toga totalni kolaps", smatra Rada.

Ni Radin sugrađanin Boro ne očekuje značajniji napredak u narednih deset godina. Kaže - i dalje će biti stalnih previranja, ali smatra da bi moglo bolje.

"Sve bi bilo pozitivno da se nešto dešava na zapošljavanju i napretku ili nečemu boljem, da se vodi nekakva politika koja bi bila ravnopravna prema svakom građaninu i prema svakom pojedincu", smatra Boro.

Za sociologa Dinu Abazovića razumljiv je pesimizam građana s obzirom na sva prošla dešavanja u ovom regionu, ali i globalna dešavanja, te iskrivljenu negativnu sliku o svijetu koja se propagira na svakom koraku.

"Teško da bilo ko danas u Bosni i Hercegovini sa nekom značajnom dozom optimizma može govoriti o perspektivi, imajući u vidu jako lošu ekonomsku situaciju, veliki broj nezaposlenih i ovu još uvijek tranziciju, odnosno restrukturaciju, društva koja već 20 godina oslikava jedan jako težak status quo. Uz to, mi ni sa političke scene, ni sa medijske scene, ni uopšte društveno-kulturne scene, ne dobijamo bilo kakve pozitivne informacije, nego uglavnom imamo svakodnevnicu koja nam se najčešće oslikava nekim tamnim bojama", ističe Abazović.

Pesimizam bosanskohercegovačkih građana ogleda se i u velikoj potrošnji antidepresiva i lijekova za smirenje.

Prema podacima Agencije za lijekove BiH, građani su od 2009. do 2017. na antidepresive potrošili oko 39 miliona evra. Samo u 2016. na te lijekove potrošeno je više od pet miliona.

Da građani spas od sive svakodnevnice sve više traže u lijekovima potvrđuju i apotekari.

"Vrlo su traženi i skoro svaki drugi pacijent traži nešto od toga. Uglavnom uzimaju leksilijume, bensedine i druge lijekove za smirenje", kažu u jednoj banjalučkoj apoteci.

Neuropsihijatar Tamara Balaban kaže da teška finansijska situacija, ali i brojni porodični i društveni problemi, utiču na mentalno zdravlje građana, što se ogleda i u porastu konzumacije antidepresiva i lijekova za smirenje.

"Sve više ljudi koristi i sedative i antidepresive baš iz tih situacionih kazuistika kada su ljudi nervozni, napeti i u iščekivanju, a uvijek kada su takva stanja, kada je čovjek u iščekivanju, javlja se strah kada vi ne znate kako ćete od tačke A do tačke B doći i kojim putem", objašnjava Tamara Balaban.

'Svima je dosta pesimizma'

Oni koji ne žele da se protiv sive svakodnevnice bore lijekovima gledaju da napuste Bosnu i Hercegovinu i biraju odlazak u zemlje Evropske unije, gdje žele da žive i rade.

Tačnih podataka o tome koliko je građana napustilo zemlju nema, ali gužve pred ambasadama i konzulatima evropskih zemlja dovoljno govore.

Tako je i pred konzulatom Slovenije u Banjaluci gdje je po vizu došao i Omer Ćufurović iz Kladuše. Kaže da je izgubio vjeru u bolje, te odlazi da sebi i porodici stvori pristojan život.

"Svi mladi gledaju da odu odavde što prije. Ima nešto i starijih, ali većinom su to mladi. Za par godina ovdje će ostati samo starci i prazne kuće", kaže Ćufurović.

Ne odlaze samo nezaposleni građani i oni sa niskim primanjima već i visokoobrazovani kadrovi koji mogu da dobro žive od svog rada. I njima je dosta pesimizma, ocjenjuje psiholog Srđan Puhalo.

"Sistemska korupcija, nepotizam, dodamo li tome tu partiokratiju koju imamo u BiH, i jedan pristojan čovjek koji zna da može od svog posla dobro da živi i u inostranstvu a i ovdje, bira upravo to inostranstvo zato što je to manje frustrirajuće nego ostati u BiH i boriti se protiv svega onoga što sam maloprije nabrojao, a što ti svaki dan zagorčava život", pojašnjava Puhalo.

Stručnjaci ističu da bi se smanjio pesimizam stanovnika Bosne i Hercegovine kada bi došlo do nekih pozitivnih pomjeranja u društvu poput otvaranja novih radnih mjesta, porasta životnog standarada i uspostavljanja sistema koji nije protiv svojih građana.

S obzirom da takvih pomaka nema, niti se naziru, bh. građani bi uskoro mogli dospijeti na vrh svjetske liste pesimista.