Na vrhuncu krize i nastojanja pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini da zaustavi neustavno djelovanje vlasti u Republici Srpskoj predvođenoj Miloradom Dodikom, za kojim je raspisana i potjernica, jedina policijska agencija koja može da uhapsi Dodika u bilo kom dijelu zemlje, ostala je bez direktora.
Predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vlasti u RS usvojile su niz neustavnih zakona, kao odgovor na presudu kojom je predsjednik tog bh. entiteta osuđen na godinu zatvora i šest godine zabrane obavljanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Državne pravosudne institucije intenzivirale su istragu u predmetu "napad na ustavni poredak BiH", dok je entitetski parlament neustavno zabranio djelovanje Suda, Tužilaštva BiH i SIPA-e u RS, te usvojio i nacrt ustava u kome se Republika Srpska definiše kao država.
Rukovodstvo RS naložilo je i izradu neustavnog zakona o formiranju granične policije tog entiteta.
Nakon što je direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Darko Ćulum 18. marta podnio ostavku, ostalo je nejasno, ko može pripadnicima SIPA-e izdati nalog za djelovanje po potjernici.
Ćulum je u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa u srijedu, 19. marta, potvrdio da će Novak Mijović, Vahidin Šahinpašić i Ernad Musić rukovoditi SIPA-om nakon njegove ostavke, do izbora novog rukovodstva.
Mijović i Šahinpašić u SIPA-i obavljaju funkcije savjetnika direktora, dok je Ernad Musić načelnik Sektora za planiranje, analitiku, saradnju i informisanje.
Na upit na osnovu čega su im data ovlaštenja, Ćulum je za RSE rekao da oni "imaju to ovlaštenje od ranije".
Ćulum je u kontekstu ovlaštenja pomenuo i načelnika Kriminalističko–istražnog odjela Agencije za istrage i zaštitu BiH Suada Hasanovića.
"A Hasanović, što se tiče operativne (nadležnosti), to je i po Pravilniku (o unutrašnjoj organizaciji SIPA-e)", naveo je kratko u pisanoj poruci za RSE Ćulum.
Po Zakonu o radu SIPA-e, Ćuluma može da mijenja zamjenik direktora, kojeg SIPA, takođe, nema, jer nije izabran novi, nakon što je smijenjen Zoran Galić, koji je u bjekstvu iz BiH od avgusta prošle godine.
Svih 16 policijskih agencija na nivou države, entiteta i kantona ima obavezu da djeluje po potjernici koja je raspisana za predsjednikom RS Miloradom Dodikom, entitetskim premijerom Radovanom Viškovićem i predsjednikom Skupštine RS Nenadom Stevandićem.
No, kako je još ranije ministar unutrašnjih poslova RS Siniša Karan izjavio da niko neće biti hapšen, SIPA je praktično jedina policijska agencija koja ima nadležnost u cijeloj zemlji, pa tako i u entitetu RS.
Nadležnost SIPA-e su i najteža krivična djela, poput organizovanog kriminala i ratnih zločina.
Pored SIPA-e, na nivou države djeluje i Granična policija BiH, u čijoj nadležnosti je sigurnost granica zemlje, te Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, čiji zadatak je koordinacija između policijskih tijela unutar zemlje, te sa inostranstvom, kao zaštitu osoba i objekata.
Šta je prethodilo ostavci Ćuluma?
Ćulumova ostavka uslijedila je nekoliko dana nakon što je iz ove Agencije saopšteno kako je utvrđeno da je operacija hapšenja Dodika, Viškovića i Stevandića "visokorizična".
Asistencija u hapšenju od SIPA-e je zatražena nakon što je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje nosioca najviših funkcija u RS na saslušanje.
Protiv predsjednika RS Milorada Dodika, entitetskog premijera Radovana VIškovića i predsjednika Skupštine RS Nenada Stevandića Tužilaštvo BiH vodi istragu o "narušavanju ustavnog poretka BiH".
Za njima je raspisana centralna potjernica, kako je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa 17. marta.
Isti dan, iz Suda BiH je saopšteno da jedino mogu potvrditi da su donijeli "rješenje kojim je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH kojim je određena mjera pritvora osumnjičenim".
U Republici Srpskoj je u posljednjih nekoliko mjeseci doneseno niz secesionističkih odluka, kojima se na neustavan način zabranjuje rad pravosudnim i policijskim institucijama BiH u tom entitetu.
Jedna od posljednjih odluka je i usvajanje nacrta entitetskog ustava, u kome se navodi da je entitet RS "država srpskog naroda".
Vlasti RS su pozvale i zaposlene u SIPA-i, te pravosudnim institucijama u BiH da pređu u institucije tog entiteta.
Rok je bio 19. mart. Dok iz Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta tvrde da nema prelaska zaposlenih, iz SIPA-e za sada nema informacije tome ima li službenika koji su prešli u MUP RS.
Šta se navodi u zakonu?
Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu predviđeno je da direktora SIPA-e mijenja zamjenik direktora "za vrijeme njegovog odsustva".
Zamjenik bi trebao da ispunjava "pojedine dužnosti koje mu prenese direktor, te obavlja zaduženja koja mu, prema potrebi, dodjeljuje direktor u cilju efikasnog i pravilnog obavljanja poslova SIPA-e".
Osim zamjenika, direktor SIPA-e ima i dva pomoćnika, ali zakonom nije navedeno da oni mogu da im direktor može prenositi dužnosti.
Agencija od oktobra 2024. godine nema zamjenika direktora, nakon što je Savjet ministara BiH sa te dužnosti razriješio Zorana Galića.
Galić je pod istragom Tužilaštva BiH koje ga sumnjiči za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba.
On je 8. jula prošle godine prešao granicu BiH i bijegom u Hrvatsku izbjegao hapšenje.
Šta dalje?
Za četvrtak 20. marta zakazana je sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj će se raspravljati o Informaciji o stanju u Agenciji, "s prijedlogom mjera za rješenje".
Iz Ministarstva bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti je rad SIPA-e, saopštili su kako "funkcionisanje SIPA-e nije narušeno i da Agencija nastavlja raditi u skladu sa zakonskim procedurama i nadležnostima".
"Ministarstvo bezbjednosti BiH, zajedno sa Savjetom ministara BiH, intenzivno radi na rješavanju novonastale situacije i izbora novog rukovodstva Državne agencije za istrage i zaštitu", stoji u saopštenju Ministarstva 19. marta.
Zakon predviđa da direktora i zamjenika direktora SIPA-e imenuje Savjet ministara BiH na prijedlog ministra bezbjednosti BiH, sa liste kandidata koju dostavi Nezavisni odbor Parlamenta BiH.
BiH nema ni ministra koji može da predloži direktora SIPA-e
Bosna i Hercegovina trenutno nema ni ministra bezbjednosti, koji, po zakonu, predlaže direktora SIPA-e, jer ni dva i po mjeseca od hapšenja bivšeg ministra Nenada Nešića nije izabran novi.
Prethodni ministar bezbjednosti Nešić u pritvoru je od 26. decembra prošle godine kao osumnjičeni u predmetu visoke korupcije zbog čega je i podnio ostavku.
Njegov prethodnik Selmo Cikotić u zatvoru je i služi trogodišnju kaznu za zloupotrebu položaja.
Trenutno, Ministarstvo vodi zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, kadar Hrvatske demokratske zajednice.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto imenovala je 7. Marta Gorana Selaka za ministra bezbjednosti na prijedlog Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, s kojim je Selakova Socijalistička partija Srpske u koaliciji u Republici Srpskoj.
U međuvremenu, Selak je povukao kandidaturu, s obzirom na nedovoljnu podršku u državnom parlamentu usljed krize u vladajućoj koaliciji.
Stranke iz entiteta Federacija BiH koju čine Narod i Pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka (NS), raskinule su koaliciju na državnom nivou sa Dodikovim SNSD-om krajem januara.
Od tad ove stranke, uz podršku opozicije i iz Federacije BiH i iz RS, pokušavaju smijeniti Dodikove kadrove iz državnih institucija.
Trenutni kandidat za ministra bezbjednosti je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, opozicione partije u RS.
Inicijativu za njegovo imenovanje Borjani Krišto uputila je 18. marta grupa poslanika u državnom Parlamentu, tvrdeći kako postoji dovoljan broj glasova za njegovo imenovanje.
