U Bosni i Hercegovini trenutačno se reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, procjena je kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina.
Službeni podaci o recikliranom amblažnom otpadu ne postoje, jer ih nisu objavila entitetska ministarstva za zaštitu okoliša. BiH nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitanih deponija, mnogo je divljih odlgališta, a veliki dio tog otpada završi u prirodi, ističu sugovornici Radio Slobodna Evropa (RSE).
Glavni grad Bosne i Hercegovine još 2007. godine u sklopu glavne gradske deponije Smiljevići izgradilo je postrojenje u kojem se vrši sortiranje ambalažnog otpada. Taj otpad preuzimaju ovlašteni operateri koji ga šalju u fabrike za preradu. Mirza Ramić iz Kantonalnog javnog komunalnog poduzeća (KJKP) Rad kaže da se uspije odvojiti i reciklirati 15 posto otpada u cijelom Kantonu Sarajevo.
„Ukoliko se promatraju druge zemlje koje su trideset godina ispred nas, mislim da ne zaostajemo što se tiče tehnologije i inovacija na regionalnom centru za upravljanje otpadom. KJKP Rad će nastojati da i dalje unapređuje infrastruktru, a morat će se raditi i na mijenjanju svijesti građana u postupanju sa vlastitim otpadom“, kazao je Ramić.
Od 2012. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine reciklirano je preko 60.000 tona ambalažnog otpada, podaci su kopmanije Epok, vodećeg operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Bosni i Hercegovini. Direktorica Epoka Amela Hrbat kaže kako postoje određeni pomaci u cjelokupnom sustavu upravljanja komunalnog otpada u BiH, ali i da ima još mnogo posla u toj oblasti kako bi se dostigli standardi europskih zemlja.
“Govorimo o jednom dugoročnom procesu na kojem, uz ovu tehničku komponentu, treba raditi i na eudaktivno-promotivnim aktivnostima usmjerenih na dizanju svijesti građana o značaju reciklaže ambalažnog otpada. Bosni i Hercegovini ,bez obzira na okolnosti ,ne preostaje da ipak razvija sistem ili da kaže mi to ne možemo i da se ništa ne radi po tom pitanju”, istakla je Hrbat.
Slično misle i sarajevskoj kompaniji Aida, koja se više od 30 godina bavi reciklažom i zbrinjavanjem sekundarnih sirovina. Sead Alić, šef financija u ovoj firmi ističe da treba raditi na poticanju kompletnog društva da se otpad ne baca, jer otpad nije smeće nego novac.
“Bosna i Hercegovina je na samom začelju u pogledu procentulanog iznosa reciklaže i to se kreće između pet i sedam posto, ovo su neoficijalni podaci. Primjera radi jedna Švedska reciklira 95 posto svih sekundarnih sirovina. Kompletno društvo treba raditi na podizanaju svijeti o značaju reciklaže”, naglasio je Alić.
Iz ekoloških udruga navode kako nisu zadovoljni na koji način se u Bosni i Hercegovini odvija proces upravljanja komunalnim otpadom. Anes Podić, iz Udruženja građana “Eko akcija” za RSE kaže:
“Pravilnik o upravljanju ambalažnim otpadom u FBiH koji propisuje razdvajanje i reciklažu posebno plastičnog otpada je rezultirao potpunim krahom. To je sistem koje bolje organizirane zemlje od Bosne i Hercegovine nisu u stanju da primjenjuje kvalitetno. Naveo bih primjer Velike Britanije koja je primjenjivala takav sistem i nakon godina i godina njegove primjeje danas imaju reciklažu ambalažnog otpada sa 50 posto. Mislim da Bosna i Hercegovina treba uvesti depozitni sistem upravljanja ambalažnim otpadom, poput Hrvatske, gdje ako bi vratili osam plastičnih boca dobili jednu marku”, kazao je Podić.
Primjera radi u zemljama Europske unije posljednjih nekoliko godina uspije se reciklirati 40 posto ambalažnog otpada, a do 2030. godine svu plastičnu ambalažu potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, podaci su Europskog parlamenta.
Facebook Forum