Tromjesečni pregovori o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine(BiH) nisu urodili plodom. Završeni su bez konkretnih zaključaka i s pitanjem - hoće li izbori u BiH u oktobru biti održani po starim ili novim pravilima.
Alma Čolo, predsjednica Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je propala prilika da se dođe do rješenja, uprkos podršci koju su domaći političari imali od Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"Hoćemo li ponovno imati tu priliku, ja ne znam. Ali činjenica je da smo imali svu pažnju i pomoć međunarodne zajednice da riješimo neka od najvažnijih pitanja", kaže Čolo, inače predstavnica Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.
Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH, uz predstavnike međunarodne zajednice, razgovarali su od 27. do 30. januara u Neumu, gradu na jugu BiH.
Predstavnici pregovora iz EU i SAD-a Angelina Eichhorst, direktorica za Zapadni Balkan pri Europskoj službi za vanjske poslove i Mathew Palmer, specijalni izaslanik SAD za izborne reforme, su bh.političarima stavili do znanja da se u narednom periodu sami moraju dogovoriti o izbornom zakonu.
"Politički akteri su se nakon neumskih razgovora obavezali da će nastaviti razgovore sa svim parlamentarnim strankama i pronaći rješenja za otvorena pitanja. Ustavna i izborna reforma je ključna za put BiH ka EU", rekao je za RSE Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije Europske unije u BiH.
Da je bilo konstruktivnih prijedloga o izmjeni izbornog zakona, potvrdili su za RSE iz Američke ambasade u BiH, međutim "nije bilo konsenzusa oko rješenja koje bi zadovoljilo standarde Venecijanske komisije ili privuklo neophodnu, široku političku podršku u BiH".
"Želimo potaći političke stranke da nadograđuju temelje postavljene tokom razgovora u Neumu i da nastave istraživati potencijalna područja konsenzusa, s ciljem izrade politički održivog i s europskim standardima usklađenog paketa reformi za parlamentarnu proceduru ovog mjeseca", kazali su iz Ambasade SAD-a.
Šta je suština izmjena Izbornog zakona BiH?
Predsjednica radne grupe Alma Čolo pojašnjava da je napredak postignut na određenim pitanjima integriteta izbornog procesa.
"I to bi trebao biti paket amandmana koji se naziva paket integriteta i koji bi trebao da bude u parlamentarnoj proceduri. To je nešto što bi osiguralo transparentnost, legalitet izbornog procesa i na kome insistiraju svi oni koji se zalažu za demokratske izbore u našoj zemlji", kaže Čolo i dodaje kako Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) neće pristati da paket ide bez drugih stvari koje su njima bitne.
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Europskog suda za ljuska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Europski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga. Nijedna od ovih presuda nije implementirana.
Za šta se zalaže HDZ?
Hrvatska demokratska zajednica smatra da kod izmjena Izbornog zakona BiH je bitno da jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH bude izabran većinom glasova Hrvata.
Na takozvanom legitimnom predstavljanju inzistiraju i kod neizravnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, time i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ova dva zakonodavstva važna su kod imenovanja najviših funkcija izvršne vlasti Vlade entiteta Federacija BiH i državnog Vijeća ministara. Ključne su i kod izbora pravosudnih pozicija, npr. ustavnih sudova BiH i FBiH.
Hrvatima ne odgovara način izbora "dva člana Hrvat i Bošnjak iz FBiH". Traže da entitet Federacija BiH bude podijeljena na tri izborna područja i to prema nacionalnoj strukturi, a odlučili bi glasovi s većinski bošnjačkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, na osnovu popisa iz 2013. godine. Kandidati bi mogli biti svi.
Iz Ambasade SAD-a su rekli da je ključno pitanje ustavnih i izbornih promjena ono koje se odnosi na ukidanje diskriminatornih odluka.
"Diskriminacija mora nestati da bi BiH krenula naprijed", napisali su iz Ambasade na Twitteru.
Pitanja izmjena Izbornog zakona i djelomično Ustava BiH trebala bi biti završena do maja 2022. kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH, planiranih u oktobru.
Izbora će biti
Iz Ureda visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta već na samom početku razgovora u Neumu jasno je poručeno da će izbori biti održani 2022., sa ili bez promjena zakonodavstva.
"Izbori moraju odražavati volju birača, a suvremen Izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i sukladno odlukama Europskoga suda za ljudska prava je u interesu svih. Istodobno, želim naglasiti: postoji važeći Izborni zakon koji precizno uređuje izbore. O tome nema pregovora. Demokracija funkcionira po unaprijed određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smiju postati predmet političkoga manevriranja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokracije", poručio je Schmidt.
Da nema smetnji za održavanje izbora 2022., bez obzira na ishod razgovora o promjeni zakonodavstva, potvrdio je predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar.
Problem su, pak, novčana sredstva, u slučaju da ne bude usvojen budžet zbog blokade državne vlasti. Naime, političari iz RS-a bojkotiraju rad državnih institucija od kraja jula 2021. nakon što je bivši visoki predstavnik donio izmjene i dopune krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici.
Iz Delegacije EU u BiH za RSE kažu da "očekuju da se svi politički akteri u potpunosti vrate radu državnih institucija".
"Vidjeli smo neke naznake da je to moguće, to se mora dogoditi brzo. Bilo kakva inicijativa koja podriva jedinstvo, teritorijalni integritet i suverenitet BiH je neprihvatljiva i treba biti okončana, poručili su iz EU u BiH", kazao je glasnogovornik Koenig.
Vojin Mijatović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP), koja nije sudjelovala na pregovorima u Neumu, smatra spinovanjem priču o neodržavanju izbora.
"Ne vidim zašto ne bi bili održani izbori. Pa Dragan Čović (predsjednik HDZ-a, op. a.) svojevremeno je pobijedio na izborima održanim prema postojećem zakonu. Zašto sad ne bi mogli biti održani izbori", pita se Mijatović.
Inače, SDP nije sudjelovao na razgovorima u Neumu, kako je rekao Mijatović, sve dok na je sceni "udar na ustavnih poredak BiH", aludirajući na odluke Narodne skupštine RS-a o tzv. vraćanju nadležnosti s države na entitet RS, u oblasti nabave lijekova, sigurnosti, oružanih snaga i poreznog sistema.
Pored SDP-a, na razgovorima u Neumu nisu učestvovali ni Naša stranka, kao i Demokratska fronta, koja je dio parlamentarne većine.
Izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH čeka i Europska komisija, koja je to postavila kao jedan od 14 uvjeta koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidat za članstvo u EU.
U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Facebook Forum