Dok očekuje pravosnažnu presudu suda u Grčkoj za krijumčaranje migranata, Muhamed Softić obavlja u Travniku funkciju šefa ureda za evropske integracije, a kantonalna vlada pohvalila je njegov rad dok je bio pod suspenzijom.
Softić, sekretar ureda Srednjobosanskog kantona za evropske integracijske fondove, odnose s javnošću i kvalitet prema međunarodnom standardu, uhapšen je u Grčkoj krajem jula prošle godine.
Istog mjeseca, Sud u Solunu ga je prvostepeno osudio na 19 godina zatvora i novčanu kaznu od 100.000 eura, zbog "protuzakonitog prijevoza migranata na teritoriju Grčke".
Idućih šest mjeseci proveo je u grčkom zatvoru, a sredinom januara ove godine pušten je da se brani sa slobode do pravosnažne presude, koja do objavljivanja ovog teksta nije izrečena.
S pozicije rukovodećeg državnog službenika, kantonalna Vlada je Softića suspendirala 7. septembra prošle godine, kako je predviđeno Zakonom o državnoj službi Federacije BiH.
U rješenju je tada navedeno da će Softićeva suspenzija trajati do "okončanja krivičnog postupka po pravosnažnoj presudi".
No, nakon što je izašao iz pritvora i vratio se u Travnik, kantonalna Vlada je 21. marta ove godine poništila rješenje o suspenziji i omogućila mu povratak na posao.
U tom rješenju, koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao na uvid, istaknuto je da su prestali "obligatorni razlozi za suspenziju".
Na upit RSE da objasni zašto je suspenzija ukinuta, iako nije izrečena pravosnažna presuda, iz kantonalne Vlade su naveli da je razlog ukidanje pritvora i Softićevo puštanje na slobodu.
"Napominjemo da je osnov za izricanje suspenzije Vlade SBK bio pritvor. Rješenjem o ukidanju suspenzije nije prekršen Zakon", saopćili su iz Vlade za RSE.
Inače, kantonalnom vladom u Travniku godinama upravlja koalicija Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke političke stranke, i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, vodeće partije sa hrvatskim predznakom.
Plaća tokom suspenzije
Tokom suspenzije, Softić je primao puni iznos plaće, što državnim službenicima omogućavaju zakoni u Bosni i Hercegovini.
Za osmomjesečni period koji je, većinom, proveo u grčkom zatvoru, njegov rad je ocijenjen uspješnim, navedeno je u pisanoj ocjeni Vlade.
"Imenovani rukovodeći državni službenik je tokom proteklih osam mjeseci na svom radnom mjestu postigao uspješne rezultate iz opisa radnog mjesta", istaknuto je u spisu koji je Vlada SBK usvojila 19. februara ove godine.
Na pitanje kako je moguće da je Softić ocijenjen uspješnim za period koji je umjesto na radnom mjestu, uglavnom, proveo u grčkom zatvoru, iz kantonalne Vlade do objavljivanja ovog teksta za RSE nisu odgovorili.
Šta o suspenziji kaže Zakon?
Zakon o državnoj službi Federacije BiH nalaže suspenziju ukoliko se protiv državnog službenika pokrene postupak za krivično djelo počinjeno u obavljanju službene dužnosti, kao i ako se nalazi u pritvoru.
U Zakonu se spominje, ali ne kao obaveza, mogućnost da rukovodilac suspendira državnog službenika ukoliko je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina, kao i ukoliko postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na počinjenje krivičnog djela.
U slučaju preventivne suspenzije službenik prima puni iznos plaće, a disciplinski postupak se suspendira sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.
Zakon izričito ne precizira koliko traje suspenzije.
Povratak na posao i ukidanje suspenzije zatražio je Softić, nakon što je oslobođen iz grčkog pritvora. Prije nego što mu je to odobrila, kantonalna Vlada je zatražila mišljenje Ureda za zakonodavstvo tog kantona.
Taj ured je 13. marta Vladi dostavio pisano mišljenje u kome se, uz ostalo, konstatira da je Softić "suspendiran do okončanja krivičnog postupka po pravosnažnoj presudi nadležnog suda".
U rješenju tog ureda, u koji je RSE imao uvid, navodi se da su obavljene i konsultacije sa kantonalnim pravobraniocem.
Kako je navedeno, pravobranilac je "iznio usmene stavove da je, bez obzira što je prestao pritvor, i dalje na snazi drugi obavezni dio izreke svih rješenja o suspenzijama, a to je da traje do okončanja postupka po pravosnažnoj sudskoj presudi".
Iz kantonalnog pravobranilaštva su, pak, u telefonskom razgovoru za RSE naveli da nisu bili uključeni u postupak koji se odnosi na Softića.
Kako je došlo do presude?
Softić je jedan među hiljadama optuženih za krijumčarenje migranata u Grčkoj, u kojoj strogi zakon predviđa kazne od šest mjeseci, pa, čak, do doživotnog zatvora.
Sud u Solunu potvrdio je za RSE da je Softiću 24. jula prošle godine izrečena prvostepena presuda, na koju je uložena žalba. Nije odgovoreno na upit za šta se Softić konkretno tereti, uz obrazloženje da se radi o zaštiti osobnih podataka.
Na prvostepenu presudu Softić je uložio žalbu i za RSE kaže da trenutno čeka na izricanje pravosnažne koju očekuje u januaru. Ističe da nema nikakve veze s krijumčarenjem migranata u Grčkoj i da je "osuđen ni kriv ni dužan".
"Suđenje je trajalo deset minuta, a sutkinja me je, nakon što sam se predstavio i rekao da sam doktor ekonomskih nauka i rukovodeći državni službenik, pitala jesam li i ekspert za terorizam. Dakle, potpuno tendenciozno", kaže Softić, koji je, inače, i univerzitetski profesor.
Od kraja februara 2023. u grčkim zatvorima nalazilo se više od 2.150 osoba optuženih za krijumčarenje migranata, a gotovo 90 posto njih su državljani trećih zemalja, navedeno je u izvještaju organizacije Borderline-Europe iz jula prošle godine.
Upozoreno je da se presude za krijumčarenje migranata u Grčkoj donose na temelju upitnih dokaza, dok suđenja traju u prosjeku 37 minuta. Suđenja završavaju prosječnim kaznama od 46 godina zatvora i novčanim kaznama do 330.000 eura, navodi se u izvještaju.
Na upit kako je došlo do toga da bude osuđen za krijumčarenje ljudi, Softić kaže da je iznajmio automobil osobama koje su ga potom iskoristile za prevoženje migranata.
"Dao sam auto čovjeku, a on ga je dao trećoj osobi koja je u Grčkoj njime prevozila migrante", ističe on, te dodaje da je jedan od njih, pred sudom u Solunu, osuđen na 80 godina zatvora.
Tvrdi i da nije poznavao ljude kojima je iznajmio automobil i da za taj posao nije imao registriranu firmu nego se tim poslom bavio putem platformi viber i telegram.
"Ima platforma koja nudi mogućnost iznajmljivanja vozila. Pojavio se posrednik koji je rekao da treba vozilo. Tako se desilo da je moje auto tada izašlo iz BiH i to su organizovani kriminalci", kaže on.
Softić ne vidi ništa sporno u tome što se iznajmljivanjem automobila, bez registrirane agencije, bavio istovremeno obnašajući poziciju rukovodećeg državnog službenika u Vladi SBK, te tvrdi da je sve bilo po zakonu.
Prema Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije BiH, rent a car usluge pružaju pravna lica, odnosno firme koje moraju biti registrirane za obavljanje te djelatnosti.
U Zakonu se ne spominje mogućnost da se pojednici, bez registriranih agencija, bave tim poslom.
'Nepovjerenje građana u javnu upravu'
O Softićevom hapšenju i presudi u Grčkoj, u ljeto prošle godine, obaviješteni su i Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo pravde BiH.
"Prema posljednjim informacija s kojima raspolažemo, pred nadležnim Apelacijskim sudom u Solunu vodi se postupak po žalbi Softića na prvostupanjsku presudu", naveli su za RSE iz Ministarstva pravde BiH.
U javnoj upravi, na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, radi više od 14.600 osoba, podaci su državne i entitetskih agencija za državnu službu.
Reforma javne uprave jedan je od uvjeta postavljenih pred BiH, na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Neki od njenih problema su netransparentnost u radu, te politički i lični uticaji pri zapošljavanju, navedeno je u jednom od izvještaja Vanjskopolitičke inicijative.
Haris Ćutahija, predsjednik te organizacije, kaže za RSE da su na snazi zakoni koji štite državne službenike, inače privilegirane u odnosu na radnike iz realnog sektora.
"Državni službenici zaštićeni su kao čovječje ribice, jer je teško dobiti otkaz iz državne uprave. U praksi se to ne dešava često i nisam siguran da uopće postoji analiza koliko je državnih službenika otpušteno. Vjerujem da je to zanemariv broj", ističe on.
Kako kaže, zbog ovakvih situacija, istraživanja pokazuju da građani nemaju povjerenje u državni aparat.
"Javna je tajna da morate biti povezani s politikom i član neke stranke. Rukovodeći državni službenici dio su političkog plijena koji se dijeli nakon izbora. To su uvijek ljudi koji su politički utjecajni i imaju podršku stranke. Njih prosto nema ko sankcionisati, jer neću sankcionisati prijatelja kojeg sam tu postavio", kaže Ćutahija za RSE.
Za konkursne procedure i upošljavanje državnih službenika nadležne su agencije na nivou BiH, te entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, kojima je RSE zatražio podatke o broju suspendiranih službenika.
Na upit su odgovorili samo iz Agencije za državnu službu BiH iz koje tvrde da imaju saznanja o dva državna službenika suspendirana do okončanja krivičnog postupka.
Facebook Forum