Nikad veća tišina ni sablasniji Potočari. Pogled, prema već sedmicu zatvorenim kapijama Memorijalnog centra, u kome je sahranjeno više od 6.700 žrtava genocida, za Srebreničanku Šahidu Abdurahmanović je posebno bolno.
Među ukopanima je i 12 članova njene bliže porodice.
Ramazan je, vrijeme muslimanskog posta, pa policija na molbu nekoliko žena koje žive u blizini, kaže ona, predveče otključa Spomen-sobu da obave vjerski obred.
Nakon toga - muk.
"Jezivo je. Poseban je to osjećaj. Rastužuje vas i vraća u ona najteža vremena i naravno da ne možete pomisliti da se tu išta dobro dešava", kaže Šahida, čija je kuća odmah uz mezarje Memorijalnog centra.
Memorijalni centar Srebrenica, koji se nalazi u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), na krajem istoku Bosne i Hercegovine (BiH), 7. marta je, zbog sigurnosne situacije, objavio kako se do daljeg zatvara.
Od kada je 2003. godine otvoren srebrenički muzej, ovo je prvi put da je zatvoren.
"Odluka je donijeta zbog nemogućnosti osiguravanja adekvatnih sigurnosnih garancija za zaposlene, saradnike, goste i posjetioce, a sve u skladu sa zakonskim propisima i trenutnim okolnostima, te državnim udarom koji je u procesu i koji je usmjeren protiv državnih institucija od pobunjenih grupa sa sjedištem u Banjoj Luci", naveli su nakon zatvaranja iz Memorijalnog centra na društvenoj mreži "X".
Sedam dana kasnije, o tome neće detaljnije. Sve je, navode, rečeno.
Šta je prethodilo zatvaranju?
Zatvaranje vrata za posjetioce dolazi nakon stupanja na snagu neustavnih zakona RS-a o zabrani djelovanja Državne agencije za istrage (SIPA), te Suda i Tužilaštva BiH u ovom entitetu.
Memorijalni centar obezbjeđuje Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH od 2011. godine.
Iako je obezbjeđenje pod agencijom kojom upravljaju državne institucije, a ne entitetska policija, osjećaj nesigurnosti izaziva činjenica da vlasti RS-a ne priznaju međunarodnim sudovima utvrđen genocid u Srebrenici.
Među negatorima genocida su i najviši zvaničnici, uključujući i predsjednika RS-a, Milorada Dodika.
Usprotivili su se i Rezoluciji koju su u maju prošle godine usvojile Ujedinjene nacije, a kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Misija Centra je čuvanje sjećanja na žrtve genocida, te edukacija o važnosti mira, tolerancije i ljudskih prava.
Unutar Centra nalaze se brojni artefakti žrtava genocida pronađeni u masovnim grobnicama, poput satova ili odjeće, ali i onih koje su donirale porodice.
Podrška muzeja Holokausta i genocida u Ruandi
Nakon zatvaranja iz Memorijalnog centra Srebrenica pozvali su institucije širom svijeta da se priključe globalnoj inicijativi sjećanja i otpora nazvanoj #SrebrenicaShutdown.
Za manje od 24 sata, poruke podrške stigle su iz 17 zemalja, kao i od predstavnika žrtava genocida u Ruandi, udruženja za sjećanje na Holokaust, brojnih ambasada, organizacija i institucija.
Za to su im, kažu u Memorijalnom centru Srebrenica iznimno zahvalni, jer to, navode, potvrđuje važnost čuvanja sjećanja i suprotstavljanja historijskom negiranju i nepravdi.
"Ove poruke i akcije su snažan podsjetnik da misija Memorijalnog centra Srebrenica pripada mnogima i da će istina uvijek imati svoje branitelje. Ovakva vrsta solidarnosti dodatno jača našu odlučnost da ostanemo predani našoj misiji i nastavljamo borbu za istinu, pravdu i sjećanje", kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ove institucije.
Tako su 12. marta na pet minuta, simbolično, bila zaključana i vrata muzeja na Univerzitetu De Montfort u Leicesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vanredna profesorica prevencije genocida i edukacije o njemu Kim Sadique za Radio Slobodna Evropa kaže kako je to bio "mali čin solidarnosti", ali i pokušaj skretanja međunarodne pažnje na događaje u Bosni i Hercegovini, te Srebrenici.
Memorijalni centar je svjetionik nade i vidljiva kontra narativa o negiranju genocida- navodi Kim Sadique
"Memorijalni centar Srebrenica je svjetionik nade i vidljiva kontra narativa o negiranju genocida koji pokušavaju revidirati povijest Bosne i Hercegovine i nastavljaju ugrožavati njenu budućnost. To se ne može dopustiti i zato smo odlučili zauzeti stav", pojašnjava Sadique.
Uz to što se može naučiti važna je i društvena akcija koja mora da se desi kada "razumiju kontekst u kojem se dogodio", te da je djelovanje izvan sjećanja, komemoracija ili obilježavanja.
A nakon obilježavanja godišnjica i komemoracija Srebrenica grad u kome su polovinom jula 1995. godine snage Vojske RS-a tokom genocida ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka, ostaje pust.
Vratile su se, uglavnom, starije žene i ostale kako bi bile blizu grobova najmilijih.
Mnogima je samo to i ostalo. I to im je, kaže Šahida svetinja.
U genocidu je ubijen i 16-godišnji sin njene sestre.
"Ona me zove i kaže Šehida otkako je Memorijalni centar zatvoren ja ne spavam, moj je jedinac tu. Nije to jednostavno, i nije samo za ljude što žive ovdje. Svi ljudi koji su preživjeli genocid, koji su srodnici, ali i tamo negdje diljem svijeta, se ne osjećaju dobro zbog ovoga. Mi iščekujemo da se ovo završi, da se smiri, i krene svojim tokom, normalno", kaže Šahida.
I Srbi i Bošnjaci zabrinuti, vlast tvrdi nema opasnosti
U gradu, prema popisu stanovništva 2013. godine, natpolovičnu većinu čine Bošnjaci. Srba je 45 posto.
Šahida kaže da su svi žitelji uznemireni nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom BiH, 26. februara, na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Jednako i zbog nastojanja vlasti da izmjene entitetski Ustav.
Niko od vlasti im se, kaže nije obratio, niti umirio njihove strahove.
Vlast u Srebrenici obnaša načelnik iz srpskog naroda, Miloš Vučić. Poziv Radija Slobodna Evropa zatekao ga je, kaže u Banjaluci i u trenutku kada je Narodna skupština entiteta RS-a, na drugom kraju BiH, raspravljala o nacrtu novog entitetskog Ustava, kojim vlasti, između ostalog, planiraju da definišu taj entitet kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, kao i da osnuju svoju vojsku.
Vučić kaže kako nema informacija o tome zašto se u Memorijalnom centru Srebrenica osjećaju nesigurno, te da je kontaktirao i s entitetskim policijskim snagama koje su rekle da opasnosti po sigurnost građana u Srebrenici nema.
"Tražili smo od policije da malo češće obilaze. Stvarno, mi najmanjih incidenata nismo imali. Dolazi i EUFOR, čije smo nadređene pitali da se izjasne s kojom svrhom su tu i ima li neko ko je ugrožen ili bi mogao biti. Rekli su da nema, ili makar nama nisu rekli da ima", kaže Vučić i dodaje kako je naredna patrola EUFOR-a najavljena za 15. mart.
Vučić za Radio Slobodna Evropa kaže i kako nije kontaktirao sa direktorom Memorijalnog centra Srebrenica Emirom Suljagićem, niti, zna za razloge zbog kojih se osjećaju nesigurno.
"Policija je tu čuva objekte. Pojačano je samo prisustvo policije iz tih navoda, ali ne znam s koje strane osjeća da je ugrožena bezbjednost. Nije bilo nikakvih incidenata ni ekscesa i nadam se da će tako ostati, a Memorijalni centar nastaviti rad", ocijenio je Vučić.
Ipak, Memorijalnom centru Srebrenica ističu da će centar ostati zatvoren sve dok se situacija ne stabilizuje i ne osiguraju odgovarajuće garancije, dok će svi zaposleni raditi od kuće, "ukoliko je to moguće".
Za genocid i zločine u Srebrenici, koji se dogodio nakon što je Vojska RS-a zauzela ovu zaštićenu UN-ovu zonu, do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Prema podacima Instituta za nestale Bosne i Hercegovine 30 godina nakon počinjenog genocida u Srebrenici i okolini se traga za oko 1.000 nestalih.