Pritisnut osudama međunarodne zajednice i upozorenjima da neće tolerirati ugrožavanje stabilnosti, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik ostao je na domaćoj političkoj sceni usamljen u ponovnim secesionističkim potezima, za koje nema podršku opozicije u tome bh. entitetu.
Predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vlast Republike Srpske (RS) inicirala je krajem februara usvajanje niza neustavnih zakona, kao odgovor na presudu kojom je Dodik, osuđen na godinu zatvora i šest godine zabrane obavljanja dužnosti.
Dan nakon što mu je Sud Bosne i Hercegovine izrekao presudu za nepoštovanje odluka visokog predstavnika u BiH, Skupština RS-a je 27. februara usvojila zakon kojim, na području tog entiteta, zabranjuje rad četiri državne pravosudne i sigurnosne institucije na području RS-a.
Dodik nije odustao ni nakon što je zakone, privremenom mjerom suspendirao Ustavni sud BiH, čije su odluke obavezujuće.
Bili su to koraci koju su entitetske vlasti napravile bez odobrenja opozicije iz Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Liste za pravdu i red u Skupštini RS-a, čiju podršku Dodikov SNSD nema ni za usvajanje novog ustava RS-a, kojima otvoreno prkosi ustavnom poretku BiH i entitet definira kao državu.
Nacrt entitetskog ustava, koji RS-u daje i pravo na samoopredjeljenje i vlastitu vojsku, Skupština RS-a prihvatila je 13. marta, a o njemu će se ponovno izjašnjavati kada joj bude upućen u formi prijedloga.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH.
Aleksandar Trifunović, urednik magazina "Buka", kaže za RSE Dodik prvi put ispred sebe ima istinsku opoziciju koju je, kako kaže, Dodik do sada "konstantno dovodio pred svršen čin".
"Pravio je zamke iz koje se nisu mogli izvući. Sve vrijeme upadali su u mrežu koju on isplete i nisu se nikad ispleli. Bili su blijeda kopija Dodika, a ovo je prvi put da su mu apsolutnu kontra i ne liče na opoziciju koja ga je podržavala", kazao je Trifunović.
Kakvi su stavovi opozicije?
Nakon što je na Skupština RS-a 13. marta prihvatila nacrt novog ustava RS-a, Dodik je poručio da za njegovo donošenje postoji politička volja. Opoziciji u RS-u je poručio da će oni snositi "političku i svaku drugu" odgovornost ako ne bude usvojene u konačnoj formi.
Kako bi bio izglasan u Skupštini, nakon što nacrt prođe javnu raspravu, bit će potrebne dvije trećine glasova, odnosno 56 od 83 zastupnika. Većina predvođena Dodikovim SNSD-om ima 53 zastupnika, što znači da će biti potrebna podrška bar tri opozicijska zastupnika.
No, tokom rasprave o nacrtu, većina opozicijskih lidera u RS-u tvrdila je da neće glasati za novi ustav, ističući, među ostalim, da ne žele ulaziti u taj u avanturizam.
Da je vlast RS-a pokrenula procese koji "RS vodi u propast", upozorio je šef skupštinskog kluba opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Igor Crnadak, koji je 11. marta podnio i ostavku u Odboru za ustavna pitanja entitetskog parlamenta.
Crnadak je poručio vladajućim poslanicima da usvajanja novog ustava RS-a vodi taj entitet u izolaciju, a iz vladajućih struktura odgovorili su mu optužbama da je "izdajnik".
Govoreći za RSE Crnadak je rekao da je u prvi plan uvijek "stavljao interese RS-a i zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma", ali je naveo da rukovodstvo RS-a potezima od kraja februara šteti RS.
"Ponovo je na radaru i pod stalnim kritikama i nalazi se u nekoj vrsti izolacije zbog tih njihovih postupaka. RS od toga nema ništa i svi zajedno imamo samo probleme, zato je moj stav toliko izričit i jasan protiv ovih poteza", kazao je Crnadak za RSE.
'Dodik iskorištavao opoziciju'
Opozicijske stranke u RS-u proteklih su godina u nekoliko navrata podržale neustavne odluke u Skupštini. Primjer za to je odluka o raspisivanju referenduma o obilježavanju 9. januara kao Dana RS-a, koja je u entitetskom parlamentu jednoglasno usvojena u julu 2016.
Tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko potom je objavio da je referendum bio neustavan zbog odstupanja od odluka Ustavnog suda BiH, kojim je obilježavanje Dana RS-a 9. januara proglašeno neustavnim.
Ramiz Salkić, zastupnik u Skupštini RS-a, kaže da je opozicija u tom entitetu proteklih godina, i u slučajevima protivljenja neustavnim potezima Skupštine, rijetko kao argument navodila ugrožavanje ustavnog poretka BiH.
Ističe da je Dodik "do sada pokušavao da izmanipuliše opozicione stranke i da ih pridobije za neke svoje stavove i ideje, pod pričom borbe za RS".
"Sada su vjerojatno procijenili da će, ako ponovo prihvate njegovu igru, opet biti gubitnici i naivni. Svjesni su da su mnogo puta bili dio priče pod krinkom zaštite RS-a, a onda ne bude ništa od deklaracija, zaključaka pa ni zakona, a oni ispadnu iskorišteni i on ih politički 'uguši'", kazao je Salkić.
Kako kaže, opoziciji je jasno da posljednje odluke vlasti u RS-u idu u pravcu "ugrožavanja mira i stabilnosti".
"I da će doći do ozbiljnog narušavanja mira, što neće da podrže. Mislim da je hrabro i mudro. Čini mi se da su sada razumjeli da se radi o privatnoj borbi i da entitet RS nije ni od koga napadnut", kaže Salkić.
Razloge protivljenja Dodikovim secesionističkim koracima vidi i u, kako kaže, prilici za pozicioniranje u vlasti.
"Može biti da su ovaj put uvidjeli i da je sve otišlo predaleko i da će pravosudne institucije reagovati i da će biti sankcionisani", kazao je Salkić.
Upozorenja međunarodne zajednice
Otkako su vladajuće strukture u RS-a, krajem februara, pokrenule usvajanje neustavnih zakona, suočene su i sa upozorenjima zvaničnog Brisela, te ključnih članica Evropske unije.
O secesionističkim prijetnjama iz RS-a 12. marta je raspravljao Evropski parlament, a sjednicu su obilježili pozivi za sankcioniranje odgovornih za narušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Također, EUFOR-a je uputio dodatne snage u BiH kao preventivnu mjeru nakon povećanja tenzija u zemlji.
Postupke vlasti RS-a osudili su i dužnosnici Sjedinjenih Američkih Država, kao secesionizam i podrivanje suvereniteta BiH, zbog čega je Dodik s vrhom RS-a već godinama pod strogim američkim sankcijama.
Politički analitičar Haris Ćutahija stava je da se opozicija u RS-u "po prvi put ponaša odgovorno".
"Međunarodna zajednica je do sada u opoziciji tražila pravog partnera u RS-u, ali nije uspijevala, jer je ona imala jako slične stavove Dodikovim. Međutim, prvi put se ponaša odgovorno i mislim da to njihovo ponašanje dalje izoluje Dodika u nastojanjima da destabilizuje BiH", kazao je Ćutahija.
Razloge u promjeni djelovanja vidi i u činjenici da su pokrenuti konkretni procesi za protuustavno djelovanje.
Tužilaštvo BiH objavilo je početkom marta da od decembra prošle godine vodi istragu o krivičnom djelu napada na ustavni poredak, ne navodeći konkretno na što se ona odnosi.
Osumnjičeni su Dodik, predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i predsjednik Skupštine RS-a Nenad Stevandić, koji se nisu odazvali na pozive za davanje iskaza zbog čega je za njima 17. marta raspisana potjernica.
Ćutahija je stava da su i te okolnosti vjerojatno utjecale na odlučno protivljenje opozicije da ne bude dio Dodikovih poteza, obzirom da će učesnici ovog procesa, "ukoliko BiH bude pravna država, snositi ozbiljne sankcije".
"Neće da se i protiv njih pokreću sudski procesi, kao protiv Dodika i njegovih saradnika. Jedno je donijeti neku odluku, zaključak i zakon koji se kao u političkoj predstavi, usvaja uz očekivanja da će to visoki predstavnik poništiti. No, sada to nije slučaj, jer je ovo bukvalno narušavanje mirovnog sporazuma i antiustavno djelovanje", Ćutahija.
Krivični zakon BiH za djelo napada na ustavni poredak predviđa kaznu zatvora od minimalno pet godina kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
