Nerijetko se mogu čuti ocjene, kako zvaničnika i analitičara, tako i medija, da je Bosna i Hercegovina poprište interesa velikih sila. Od Vašingtona, preko Moskve do Ankare. Ali, u tom trouglu ne treba zanemariti Peking, koji je posljednjih godina vrlo prisutan na ovim prostorima. Dok su čak i neki evropski zvaničnici ocjenjivali da Kina želi ostvariti politički uticaj na Zapadnom Balkanu, ekonomisti kažu da je njihov interes do sada bio uglavnom ekonomski.
Kineski investitori posljednjih godina jačaju svoju prisutnost na Balkanu kako bi došli korak bliže ujedinjenom tržištu EU-a. Ranijih godina Kina je nudila Investicioni fond od 10 milijardi eura za 17 zemalja u Centralnoj i Istočnoj Evropi. U okviru inicijative"Pojas i put" planirano je čak 100 milijardi eura za investicioni fond.
Posebno su zainteresovani za infrastrukturne i energetske projekte, za razliku od ranije kada je trgovina bila u prvom planu, kaže Faruk Borić, direktor Inicijative "Pojas i put svile" za BiH.
''Prije šest godina kineski predsjednik Ši Đi Pin je pokrenuo inicijativu Pojas i put koja je dala vjetar u leđa velikim kineskim kompanijama da izlaze na globalno tržište i finansiraju projekte iz 65 zemalja uključujući i Bosnu i Hercegovinu koja je potpisnica Inicijative 'Pojas i put'. Otvoren je fond od 100 milijardi dolara koji je dizajniran da pomogne različitim projektima kako bilateralnim tako i multilateralnim, ali isto tako i pristup kineskim bankama koje mogu da daju jeftine i povoljne kredite za one projekte koje određena država odluči da realizuje'', navodi Borić.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Aziz Šunje kaže kako Kinezi imaju novu strategiju ekonomske saradnje za ovaj dio Evrope.
''Ulaze u Evropu vrlo osmišljeno, kupili su luku u Pireju, otvaraju poslovne punktove u Mađarskoj, Bugarskoj kako bi poslovni ljudi mogli bliže dobiti informacije o poslovnoj saradnji, bez da idu u Kinu. Oni samo u Srbiju ulažu 3,2 milijarde dolara na godišnjem nivou i polako se pozicioniraju kao povoljan partner u infrastrukturnim i energetskim projektima'', napominje Šunje.
Što se tiče Bosne i Hercegovine dogovoreno je nekoliko infrastrukturnih i energetskih projekata, no samo je jedan realiziran do kraja i to najprije zbog političkih previranja u BiH.
Izgradnja privatne Termoelektrane Stanari kod Doboja, u Republici Srpskoj, vrijedne oko 550 miliona eura koja je u vlasništvu kompanije EFT Vuka Hamovića, biznismena iz Srbije sa sjedištem u Londonu, jedini je do kraja realiziran projekat.
EFT Grupa je uložila oko 30 posto vlastitih sredstava, a ostatak je kredit Kineske razvojne banke (China Development Bank - CDB) od 350 miliona eura. Termoelektranu je izgradila kineska kompanija Dongfang Electric Corporation (DEC) koja je, prema referencama, izgradila oko 480 termoelektrana širom svijeta.
EFT ima koncesiju i na rudnik lignita (uglja) Stanari na 30 godina u kojem, prema procjenama, ima oko 100 miliona tona lignita, trenutno vrijednog oko tri milijarde maraka. Postignut je dogovor da u slučaju da ne budu mogli vraćati kredit, Kineska razvojna banka uzima sve, odnosno koncesiju za vađenje lignita (uglja), vodu potrebnu za rad termoelektrane te termoelektranu. Ovo je jedini realizirani veliki projekt u BiH s kineskim kapitalom.
Projekt Autocesta Banja Luka – Prijedor u dužini oko 40 kilometara je u proceduri. Sredinom decembra 2018. potpisan je ugovor o koncesiji između Vlade Republike Srpske i kompanije China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co., Ltd koja je registrirala podružnicu u Banjoj Luci za tu namjenu. Vrijednost projekta je oko 297 miliona eura.
U februaru 2019. Vlada RS-a je odgodila gradnju ove autoceste, a premijer Vlade RS-a Radovan Višković je obrazložio da je prvi prioritet izgradnja autoputa od Doboja prema Bijeljini i granici sa Srbijom.
Projekt Hidroelektrane Dabar u istočnoj Hercegovini vrijedan oko 215 miliona eura je u proceduri. Hidroelektrana je u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske. Od 19 prijavljenih kompanija, u drugi krug tendera prošle su kineske kompanije China Gezhouba Group Co. LTD, te China International Water & Electric Corp. Serbia branch.
Kako je precizirano u javnom pozivu, kandidat kojem bude dodijeljen ugovor bit će obvezan kompletirati projektnu dokumentaciju, isporučiti opremu, izgraditi objekte s opremom i pustiti elektranu u rad. Morat će osigurati i financijska sredstva, odnosno 85 posto ili više od cijene Ugovora za izgradnju i puštanje elektrane u rad te osigurati novac za završetak izgradnje započetih objekata i radova kroz odobravanje povoljnog novčanog kredita, uz povrat kredita u novcu ili električnoj energiji (koncesija).
Hidroelektranu Dabar će nakon preuzimanja objekata započeti otplatu kredita u periodu ne manjem od 15 godina.
Blok 7 Termoelektrane Tuzla je i dalje u proceduri. Vlada FBiH i oba doma Parlamenta Federacije izglasali su da će ovaj entitet biti garant za kredit kod Izvozno-uvozne banke Kine od oko 614 miliona eura za gradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, a ukupna vrijednost projekta je 722 miliona eura.
Izgradnja Bloka 7 trebala bi biti završena najkasnije do 2023. godine, za kada je planirano gašenje postojećih blokova TE Tuzla.
Projektu se "usprotivila" Evropska unija i Evropska energetska zajednica, jer smatraju da Vlada FBiH ne bi trebala biti garant/žirant kredita i da je to vrsta nedozvoljene državne pomoći, u suprotnosti s direktivama Evropske unije.
Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije BiH smatra da Evropska unija (EU) šalje prigovore kako bi diskreditirala Kinu koja u posljednje vrijeme ostvaruje sve veći uticaj u ovom dijelu Evrope.
''Neko iz svojih usko nacionalnih interesa daje takvu ocjenu, neko iz perspektive interesa Evropske unije jer možda ne mogu izdržati takmičarsku utakmicu sa Kinezima", tvrdi Hadžović.
S druge strane, ima i onih koji kažu kako Kina želi ostvariti kroz pomenute investicije politički uticaj na Zapadnom Balkanu.
Profesor ekonomije Anto Domazet objašnjava da je riječ uglavnom o kreditnim sredstvima i da Kina ipak ekonomski interes stavlja ispred političkog.
''Kod nas su to kreditni izvori za koje garanciju uglavnom daju entitetske vlade i to je još jedan način da se izbjegnu ograničenja složenog sistema koordinacije u BiH", konstatuje Domazet.
Osim navedenih projekata Kinezi su izrazili interesovanje i za saradnju u automobilskoj industriji kaže predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
''Kineski investitori i potencijalni partneri su u posljednje vrijeme poslali nekoliko upita koje su to prednosti BiH i Grupacije automobilske industrije pri Privrednoj komori FBiH za proizvodnju određenih komponenti za proizvođače automobila u Kini'', navodi Jašarspahić.
Infografika: Kineska ulaganja u BiH
Bh. vlasti su pokazale interesovanje za financiranje izgradnje Koridora 5c.
Nedavno su potpisana dva ugovora o izgradnji dionice Počitelj - Bijača, poddionica Počitelj – Zvirovići, na Koridoru 5c uključujući i gotovo kilometar dugačak most, a njihova vrijednost je oko 100 milijuna eura.
Ugovore su u ime investitora potpisali Adnan Terzić, direktor Autocesta FBiH, a u ime izvođača za LOT 1 Janming Liu, predstavnik kineske korporacije China State Construction Engineering Corporation te Jang Bo, u ime konzorcija izvođača radova iz Azerbajdžana i Kine za LOT 2 (AzVirt, Sinohydro Corporation i PowerChina RoadBridge Group), kao i Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH.
Osim toga bh. vlasti planiraju sa kineskim investitorima pokušati dogovoriti izgradnju željeznice od Sarajeva do Beograda, te Jadransko-jonske autoceste.
Kineske kompanije su, na nedavnom održanom Investicionom trgovinskom sajmu Kine i zemalja centralne i istočne Evrope pokazale interes za suradnju sa bh. vlastima na izgradnji industrijskih zona, obnovljive izvore energije (posebno solarne parkove), IT i Business Process usluge, transport i infrastrukturu, te zdravstveni i spa turizam, s obzirom na to da su ukinute vize za sve vrste pasoša između Kine i BiH.
Facebook Forum