Dezorijentisana dvanaestogodišnja djevojčica je hodala u sumrak kroz urbano naselje u Brčkom, na sjeveru Bosne i Hercegovine, prije nego što je pokucala na vrata porodične kuće i zatražila pomoć.
Vodila je sa sobom još dvije, znatno mlađe djevojčice, i objasnila da se ne žele vraćati u kuću, u kojoj ima još mnogo djece.
Uz njenu pomoć, policija je 25. februara u ovom naselju pronašla kuću, i u njoj 31 dijete, uglavnom djevojčice. Sva djeca su mlađa od dvanaestogodišnjakinje koja ih je spasila.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno iz Tužilaštva Brčko distrikta, grada koji se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Hrvatskom.
U protekla tri dana je uhapšeno osam osoba, uključujući i 72-godišnju vlasnicu kuće, Zahidu Đogo.
Tužilaštvo ih sumnjiči za krivična djela "Trgovina ljudima", "Trgovina djecom", te "Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta", iz Krivičnog zakona ove administrativne jedinice.
Prema navodima tužilaštva, djeca su u Brčko stigla iz različitih dijelova BiH i inostranstva, sudeći po ličnim dokumentima pronađenim u kući. Stoga je policija zatražila pomoć u njihovoj identifikaciji od drugih policijskih agencija.
U istragu su tako uključeni i Policijska agencija Evropske unije – Europol, Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, te policije iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, saopštila je Dževida Hukičević, glasnogovornica Policije Brčko distrikta.
Navela je da će policija tužilaštvu podnijeti izvještaj o počinjenim krivičnim djelima protiv više osumnjičenih osoba, ali da ne može dati više informacija o slučaju, u cilju zaštite maloljetnika.
Radmilo Ivanović, vršilac dužnosti glavnog tužioca Brčko distrikta, naveo je da tužilaštvo provjerava da li su lični dokumenti djece originalni ili krivotvoreni.
Iz tužilaštva je potvrđeno da je nakon ispitivanja, postupajuća tužiteljica podnijela prijedlog sudu za određivanje pritvora za tri osumnjičene osobe, zbog opasnosti da bi mogli uništiti dokaze, ometati krivični postupak, ili uticati na svjedoke, ili ponoviti odnosno dovršiti krivično djelo.
U nedostatku adekvatnijeg smještaja za žrtve trgovine ljudima, djeca su smještena u lokalni hotel, gdje borave uz nadzor zaposlenika Crvenog krsta i socijalnih radnika, saopštila je policija.
Šta kažu mještani?
"Ovo je urbano naselje gdje su porodične kuće blizu jedna druge, i nije nam jasno kako se ovo moglo desiti, a da niko ne zna", kaže za RSE Mehmed Mehmedović, predsjednik Mjesne zajednice Ivici, u kojem se nalazi kuća uhapšene Zahide Đogo.
Međutim, sve je vidjela njena prva komšinica, sedamdesetčetverogodišnja Emina Halilović, ali ističe da "nije vidjela ništa sporno u tome što mnogobrojna djeca iz Hrvatske borave tu".
Ona kaže da je proteklih osam godina, od kada živi tu, gledala mnoštvo djece koju je Zahida Đogo čuvala, uvijek uz pomoć mlađe zaposlenice, koje su se mijenjale.
"Ona je držala obdanište ovdje. Ona je našla sebi pos'o da radi. Donosili joj djecu od mjesec, od dva, a ona (Đogo) ih tu othrani. Išli su neki i u školu ovdje", navela je Halilović.
Zaštita djece u Bosni i Hercegovini ni malo zadovoljavajuća
"Jedino sklonište za žrtve trgovine ljudima u BiH je zatvoreno krajem 2023. godine zbog institucionalnog nemara, tačnije zato što državni budžet za 2024. godinu nije usvojen na vrijeme", kaže Ana Kotur Erkić, pravnica i aktivistica za ljudska prava iz Brčkog.
Brčko je pogranično područje, koje sigurno krije veliki broj sličnih, ali još neotkrivenih slučajeva, kaže Kotur-Erkić, koja se godinama bavi institucionalnom zaštitom prava djece.
Objašnjava da se u Brčkom nalazi jedno od najvećih romskih naselja, a da istraživanja pokazuju da su najpodložniji trgovini ljudima upravo Romi, a naročito romska djeca. Navodi slučaj od prije pet godina u romskom naselju Prutače u Brčkom, kada je jedno dijete palo i slomilo karlicu.
"Tek na osnovu toga je u bolnici otkriveno da su roditelji otišli i ostavili to dijete, te da je to čest slučaj u tom naselju da roditelji dolaze samo da pokupe dječji doplatak, nakon čega idu u druge zajednice, dok se o djeci u međuvremenu niko ne brine, a ta djeca često spavaju na livadi", kaže ona.
Navodi da Brčko nema javnu ustanovu za socijalni rad, u kojoj se zaposleni bave socijalnim radom na terenu, već je posao Pododjela za socijalnu zaštitu sličan poslu resora unutar nekog ministarstva, odnosno da je kancelarijski, a ne terenski.
"Dolazila sam u dodir kao pravnica sa različitim situacijama, kao na primjer da socijalna radnica ne citira porodični zakon kada dodjeljuje nasilnom ocu pravo na viđanje sa djetetom. Nego samo prati upravni postupak, kao da nije riječ o porodici i o djetetu nego imovini", objašnjava ona.
Rad institucija
Posljednji godišnji izvještaj o trgovini ljudima u BiH je državno ministarstvo sigurnosti objavilo na svojoj stranici polovinom 2021. godine, sa podacima za prethodnu godinu.
Na pitanje RSE da li ministarstvo više ne radi ove izvještaje i da li postoje aktuelni podaci, do objave teksta nije došao odgovor iz nadležnog ministarstva.
Bosna i Hercegovina nije preduzela nikakve korake na izradi i usvajanju novog akcionog plana o zaštiti djece, nakon što je stari istekao 2018. godine. Uprkos hitnosti, nisu preduzete nikakve mjere za sprječavanje eksploatacije djece za prosjačenje, niti za prikupljanje podataka o nasilju nad djecom.
Ovo, između ostalog, stoji Izvještaju Evropske Komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu godinu. Dodaje se da BiH treba ojačati pravosuđe prilagođeno djeci, uključujući djecu koja pripadaju manjinama, djecu migrante, te djecu sa smetnjama u razvoju.
Pravni okvir u oblasti borbe protiv trgovine ljudima tek treba uskladiti sa zakona Evropske unije, a neophodno je unaprijediti otkrivanje i identifikaciju žrtava trgovine ljudima, te njihovo obeštećenje.
Za krivična djela trgovine ljudima je u Bosni i Hercegovini 2023. godine osuđeno 26 osoba, pokazuju posljednji raspoloživi podaci iz Izvještaja o trgovini ljudima u BiH.
U izvještaju se navodi i da su sudski postupci uglavnom trajali godinama, ali da je pozitivno što pravosuđe počinje izricati sve strože kazne za ova krivična djela.
"U prethodnim godinama su sudije, uglavnom, izricale kazne koje su bile blaže od zakonom propisanih minimalnih kazni, navodeći nerazumne olakšavajuće okolnosti, kako bi smanjile visinu kazne", stoji u izvještaju.