Sjedinjene Države će dovesti prvu grupu Afganistanaca koji su radili sa američkom vladom u vojnu bazu u Virginiju.
Grupa uključuje 700 Afganistanaca koji su radili za američke snage i oko 1.800 članova njihovih porodica, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Prince.
“To su hrabri Afganistanci i njihove porodice, kao što smo rekli, čija je služba Sjedinjenim Državama potvrđena u ambasadi u Kabulu i koji su izvršili temelite sigurnosne provjere,” rekao je Prince.
Prva preseljenja u Fort Lee u Virginiji trebaju započeti krajem jula.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je kako očekuje da će Afganistanci ostati samo nekoliko dana u Fort Leeju prije no što ih State Department i grupe za pomoć izbjeglicama presele.
Grupa koja će biti smještena u Fort Lee čini samo mali broj Afganistanaca koji traže utočište u Sjedinjenim Državama usred zabrinutosti za svoju sigurnost, jer talibani napreduju širom zemlje.
Biden, koji je najavio da će američke snage napustiti Afganistan do 31. avgusta, nalazi se pod pritiskom Kongresa i akivista da osigura priliku Afganistancima koji su radili kao prevodioci ali i na drugim poslovima sa američkom vojskom, da se presele u Sjedinjene Države sa svojim porodicama.
Mnogi od njih strahuju od odmazde talibana zbog svog rada sa američkim snagama.
Oko 20.000 Afganistanaca izrazilo je interes za podnošenjem zahtjeva za posebne imigrantske vize kako bi se preselili u SAD, ali mnogi od njih nisu još u poodmakloj fazi dugog postupka provjere kako bi bili razmatrani za preseljenje.
Specijalni program za imigrantske vize dostupan je ljudima koji su tokom rata u Afganistanu sarađivali sa vladom SAD-a ili međunarodnim snagama. Sličan program bio je dostupan i Iračanima koji su sarađivali sa američkom vladom nakon američke invazije 2003. godine, ali nijedna prijava nije prihvaćena nakon septembra 2014. godine.
Prince je rekao kako će 4.000 podnosilaca zahtjeva i njihove porodice koji su već završili veći dio procesa prijave, ali još uvijek nisu prošli sigurnosne provjere, biti poslani na lokacije van SAD-a kako bi čekali obradu viza.
Američke snage su početkom jula napustile vojnu bazu Bagram - američki epicentar sukoba radi svrgavanja talibana i lova na počinitelje al-Qaide u terorističkim napadima na SAD 2001. godine koji su pokrenuli rat.
Biden je ranije odredio 11. septembar kao krajnji rok za povlačenje vojske. Strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz Afganistana u koordinaciji s SAD-om također do 11. septembra. U isto vrijeme talibani osvajaju sve više okruga u ovoj zemlji.
Mirovni pregovori između talibana i istaknutih Afganistanaca sa vladine strane započeli su u septembru prošle godine, ali nikakav napredak nije postignut. Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.
Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.
Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru
