Dostupni linkovi

Orban i Putin kao inspiracija za balkanske lidere


Viktor Orban i Vladimir Putin
Viktor Orban i Vladimir Putin

"Mađarska i Viktor Orban služe kao izvor inspiracije za zemlje Zapadnog Balkana", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alijaksej Kazarski, istraživač Comenius Univerziteta u Bratislavi.

"To je neka vrsta ideološke inspiracije ili testa. Vi možete posmatrati Mađarsku da vidite koliko daleko možete da odete, a da i dalje budete deo Evropske unije i prijatelji sa Zapadom", dodaje on.

Kazarski je na devetom Beogradskom bezbednosnom forumu predstavio istraživanje o sličnostima između režima premijera Viktora Orbana u Mađarskoj i predsednika Vladimira Putina u Rusiji i narativa koje koriste ova dva lidera.

"Ja analiziram diskurs, kako ovi politički lideri razumeju demokratiju i na koji način pokušavaju da to shvatanje 'prodaju' javnom mnjenju. U tom smislu, Putinova 'suverena' demokratija i Orbanova 'neliberalna' demokratija zaista veoma liče. Analizirao sam govore Viktora Orbana, a pre toga sam istraživao u Rusiji i ne mogu da ne primetim sličnosti", objašnjava Kazarski.

Ali ističe da nije prvi koji je poredio ova dva režima:

"Deo posla, kada je reč o poređenju Mađarske i Rusije, uradio je Orban. On sam je govorio da mu je, pored drugih, Vladimir Putin izvor inspiracije", kaže Kazarski.


Njegovo istraživanje pokazalo je da su oba režima razvila alternativna viđenja demokratije kako bi opravdali kritike koje dolaze sa strane.

"Kada kažete – ovo je neliberalna demokratija ili suverena demokratija, vi sebi nalazite opravdanje za urušavanje demokratskih principa i vladavine prava. Uvek možete odgovoriti – to je naše viđenje demokratije koje je drugačije od vašeg. Vladajuće partije, vladajući režimi koriste ove doktrine kao izgovor za nedostatke. To je ono što je problematično", kaže istraživač Univerziteta u Bratislavi.

On opisuje da je Putinov režim "suverene demokratije" nastao kao rezultat populističkog narativa. Prema tom narativu, Rusija je nakon "okupacije tokom devedesetih godina prošlog veka od strane Zapada - liberala, reformista, 'zapadnjaka', vratila kontrolu nad državom". Upozorava kakve bi posledice po regionalnu bezbednost, prema njegovom mišljenju, moglo da ima širenje takvog narativa.


"U Rusiji je bilo potrebno osam godina da se sa parole 'Naša demokratija je suverena', pređe na drugu - 'Krim je naš' parolu", ističe Kazarski.

"A kada pogledate Mađarsku, kada poslušate Orbanove govore, primetićete da on Mađarsku na sličan način opisuje. Kaže da je pre Fidesa (Orbanova vladajuća partija) Mađarska bila okupirana od strane kolonista, liberala, globalista, multinacionalnih kompanija, nevladinih organizacija i da je potrebno preuzeti kontrolu. A kako se to radi – kontrolom medija, bankarskog sistema", priča Kazarski.

Deo posla, kada je reč o poređenju Mađarske i Rusije, uradio je Orban: Alijaksej Kazarski
Deo posla, kada je reč o poređenju Mađarske i Rusije, uradio je Orban: Alijaksej Kazarski

'Vetar duva sa Istoka'

Neven Anđelić, istraživač Regent’s Univerziteta u Londonu, ukazuje i na "tradicionalno jake" trgovinske odnose Mađarske i Rusije.

"Kada su uspostavljene sankcije Rusiji od strane Evropske unije (2014. godine, zbog aneksije Krima prim.aut.) i Mađarska je deo toga. Međutim, njenu ekonomiju to više pogađa nego, recimo, britansku ekonomiju. I zato se javljaju razmirice unutar Unije", kaže Anđelić.

Kazarski napominje i da se ekonomska saradnja dve države nije zaustavila ni nakon uvedenih sankcija, te da je i sam Orban najavio "politiku otvaranja ka Istoku".

"U jednom momentu Orban je rekao, parafraziram, da mi plovimo na zapadnim jedrima, ali da vetar duva sa istoka. Vetar ekonomskog rasta. To je ideološka doktrina koja služi kao maska za saradnju sa autoritarnim režimima izvan Evropske unije", ističe Kazarski


Dodaje da u takvoj vrsti saradnje postoji i opasnost od korupcije i širenja "mafijaške države" ili "neofeudalnog poretka", kako su pojedini istraživači opisivali Putinovu Rusiju, a danas i Orbanovu Mađarsku.

"To je termin koji se koristi da opiše rastući oligarhijski režim. Postoji opasnost da taj fenomen 'mafijaške države' postane regionalna pretnja, pošto se stvaraju regionalne mreže između korumpiranih i sve više autoritarnih vođa koje koriste imovinu i novac kao političko oružje. Ulažu u medije, u političke kampanje, to je ono što se dešava u širem regionu", kaže Kazarski.


Prema njegovom mišljenju, posebna opasnost zbog širenja tog fenomena postoji na Zapadnom Balkanu.

"Kada smo u prošlosti na vlasti imali nacionalističke i autoritarne lidere u regionu – desio se konflikt", napominje istraživač Univerziteta u Bratislavi.

Orban i Zapadni Balkan 'flertuju' sa Putinom

Neven Anđelić smatra da trenutni lideri zemalja Zapadnog Balkana u početku nisu bili svesni svojih sličnosti sa Orbanom.

"Ali su u međuvremenu to videli kao jedan prihvatljiv model koji bi oni želeli razviti. Oni imaju mnoštvo zajedničkih stvari - pre svega, to je način vladavine, sklonost ka 'flertovanju' sa Putinom, pokazivanje bliskosti sa Putinom, možda i razočaranost Zapadom. Zapad se zaista ponašao tako da nije ozbiljno razmatrao želje ili neke oblike nezadovoljstva koji su dolazili iz zemalja Srednje i Istočne Evrope", smatra Anđelić.


Ali, Anđelić napominje da u moru sličnosti postoji i razlika:

"Mađari su razvili taj tip autoritarnog sistema nakon ulaska u EU. To vidimo i u Poljskoj. Nakon 2015. godine i pobede Kačinskog i njegove partije, oni su rekli - želimo od Varšave napraviti novu Budimpeštu. To je jedan model koji se sledi. Potom imamo Češku i Slovačku, takođe članice Višegradske grupe. Ali, Zapadni Balkan je u drugoj situaciji. Neće moći da uđu u EU ukoliko se ne prilagode uslovima sa Zapada", objašnjava on.

Mađari su razvili taj tip autoritarnog sistema nakon ulaska u Evropsku uniju: Neven Anđelić
Mađari su razvili taj tip autoritarnog sistema nakon ulaska u Evropsku uniju: Neven Anđelić

Prema njegovim rečima, liderima Zapadnog Balkana trenutno odgovara evropska politika 'statusa quo', u kojoj proširenje Unije na ovaj region nije prioritet.

"Liderima i režimima na vlasti u stvari odgovara da ostanu van Unije i evropskih integracija, jer bi ulaskom u bliže integracije došli pod kontrolu i morali bi da menjaju nešto u svojim politikama – na primer, kontrolu nad medijima ili sudstvom", smatra Anđelić.

Odnos Orbanovog režima prema EU Alijaksej Kazarski opisuje kao "paunovu igru".

"To je igra kompomisa. Na jednom nivou, vi i dalje priznajete moć evropskih normi, posebno zbog toga što imate šta da izgubite – na primer, pristup evropskim fondovima. Ali pravite kompromise po pitanjima koje smatrate manje bitnim. U Mađarskoj je primer za to pitanje penzionisanja sudija. Ali, činite neke druge prestupe koje je teže sankcionisati. Na primer, menjate strukturu medijskog vlasništva, koja formalno ne krši norme. Ali, ima uticaja na izbornu kampanju i potencijalnu smenu vlasti", objašnjava Kazarski.

Orbanova 'gulaš' demokratija
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

U kojoj je meri EU svesna urušavanja demokratskih principa u Mađarskoj i ruskog uticaja na režim Viktora Orbana? Kazarski odgovara da među evropskim zvaničnicima postoji svest o tom problemu.

"Ali postoji razlika između toga da imate svest o nečemu i da imate kapacitet da rešite te probleme. Ali, na primer, Evropska komisija kritikuje određene energetske sporazume između Rusije i Mađarske. To je bila prepreka u formiranju energetskih veza između Rusije i Mađarske na polju nuklearne energije. Ne bi bilo fer reći da EU ne čini ništa. Ali, možda ne čini dovoljno", odgovara Kazarski.

Beogradski bezbednosni forum, u čijem su fokusu ove godine odnos Evrope prema Zapadnom Balkanu i uticaj krize liberalnog poretka na regionalnu sigurnost, rezultat je inicijative Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Evropskog pokreta u Srbiji i Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Održava se od 2011. i svake godine okuplja više od 100 govornika i 700 učesnika.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG