Crnoj Gori hitno je potreban Zakon o porijeklu imovine kao početni korak u borbi protiv onih koji skrivaju nelegalno stečenu imovinu, i kao još jedan mehanizam u borbi protiv korupcije, ocjenjuju predstavnici nevladinog sektora, advokati i funkcineri opozicione Ujedinjene reformske akcije (URA), koja je pripremila prijedlog tog zakona.
Smatraju da Zakon o porijeklu imovine ne bi bio lov na vještice već još jedan mehanizam za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, na šta Crnu Goru u svojim preporukama pozivaju evropske institucije.
Usvajanje i primjena ovog zakona dala bi odgovor na pitanje odakle novac za nekretnine, skupe automobile, školovanja u inostranstvu i razne druge privilegije javnih funkcionera čiji životni stil nije u skladu sa zvanično prijavljenim prihodima i zaradama.
Od visoko pozicioniranih zvaničnika do sada je crnogorsko pravosuđe provjeravalo imovinu samo bivšeg visokog funkcionera vladajuće DPS Svetozara Marovića koji se nalazi u Beogradu, iako je u Crnoj Gori osuđen na godinu i po zatvora zbog afera u kojima je opština Budva oštećena na desetine miliona eura.
No, tužilaštvo je Marovićevu imovinu provjeravalo tek nakon što je priznao da je bio na čelu organizovne kriminalne grupe. Epilog je oduzimanje luksuzne četvorospratne vile u budvanskom naselju Babin do, a koju je supruga Svetozara Marovića prethodno fiktivno prodala jednom tivatskom biznismenu. Tako se u država u maju ove godine zvanično uknjižila u katastarsku evidenciju Uprave za nekretnine na milionski vrijednu nekretninu, nakon što je presuda podgoričkog Višeg suda o oduzimanju imovine Marovićeve, zbog sumnje da je stečena kriminalom, postala pravosnažna, jer ju je potvrdio i Apelacioni sud.
Dakle, i pored toga što Crna Gora nema Zakon o porijeklu imovine, u postojećem zakonodavstvu ima dovoljno elemenata da se pravosudni organi ukoliko za to ima volje - efikasno bore protiv onih koji skrivaju bogatstvo stečeno kriminalom, smatra podgorički advokat Goran Rodić:
„U postojećim zakonskim rješenjima, ukoliko se primjenjuju postoje mehanizmi koji mogu dovesti do željenih rezultata koji bi se mogli postići ovim zakonom (o porijeklu imovine). Ukoliko striktno primjenjuje te mehanizme, svako u svom domenu na temu nezakonitog sticanja imovine, sigurno može da se tome suprotstavi. Međutim, pitanje je volje i htjenja da se to tako radi.“
No, kako ističu u Poreskoj upravi postojeći zakoni njihove inspektore često onemogućavaju da efikasno urade svoj posao.
Pomoćnica direktora Poreske uprave Gordana Pejović kaže da u toj instituciji imaju volje i želje da se bore protiv onih koji skrivaju nelegalno stečenu imovinu, ali da u praksi nailaze na probleme.
„Kada poreski inspektor dođe na teren u kontrolu poreskog obveznika, on iskontroliše tog poreskog obveznika ali je ostao neiskontrolisan onaj vlasnik, a pogotovo onaj neformalni vlasnik. Dakle, u budućem vremenu kroz izmjenu određenih zakonskih rješenja koja nam za sada onemogućavaju takvu vrstu kontrole mi ćemo moći da iskontrolišemo i ostala lica, odnosno vlasnike“, navodi Pejović.
Kako u crnogorskom parlamentu ne postoji poslanička većina za usvajanje ovog zakona, URA je početkom godine prezentovala Prijedlog Zakona o porijeklu imovine, naglašavajući da bez njega nema efikasne borbe protiv korupcije.
“Međutim, u trenutnim okolnostima nema smisla ove zakone predlagati Skupštini i Vladi jer više nemaju legitimitet već naše predloge dajemo građanima i otvaramo javnu raspravu sa drugim političkim subjektima, nevladinim sektorom i stručnom javnošću”, kaže funkcioner te partije Miloš Konatar.
Prema njihovom prijedlogu Poreska uprava bi morala da ispituje porijekla imovine za sva fizička lica kojima vrijednost imovine prelazi prag od 200.000 eura, bez obzira da li su javni funkcioneri ili ne.
Zakonom bi bio uveden princip neselektivnosti, čime bi Agencija za sprječavanje korupcije bila onemogućena da svojevoljno odlučuje koga (ne) će kontrolissati od javnih funkcionera, koje plaćaju crnogorski poreski obveznici.
U Crnoj Gori postoje tri vrste profitera koji kriju svoju višemilionsku imovinu a to su kako ističe Zoran Miljanić iz Saveza građana (CIVIS) javni funkcioneri, pripadnici kriminalnih organizacija i klanova i takozvani pobjednici tranzicije.
Miljanić navodi podatak da je u staroj Jugoslaviji postojao Zakon o porijeklu imovine ali da su ga vlasti u svim državama nastalim njenim raspadom postepeno ukidale:
„Možemo samo da pretpostavimo zašto se to desilo i zašto elitama koje su tada došle na vlast ovaj zakon nikako nije odgovarao. Bez tog zakona do današnjeg dana su se toliko obogatili da mi ne možemo ni da pretpostavimo kolike su cifre u pitanju. Znamo, međutim da su se i iz Crne Gore tako i iz drugih zemalja bivše Jugoslavije izliju milijarde eura po računima na egzotičnim destinacijama i po Švajcarskoj“, kaže Miljanić.
Milka Tadić Mijović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), navodi da u Crnoj Gori promjena vlasti s početka 90tih nije donijela suštinsku tranziciju iz jednopartizma u demokratiju:
„U protekle tri decenije izvršena je u cjelosti samo jedna tranzicija – društveno vlasništvo, vlasništvo svih nas prešlo je u ruke vladarske porodice, njihovih prijatelja i kumova. Tako je vlast poslužila ne za promjenu sistema, ekonomske reforme, jačanje institucija i uspostavljanje vladavine prava, građenje boljeg obrazovnog i zdravstvenog sistema kako je to bilo u nekim drugim postkomunističkim zemljama, već prije svega za preuzimanje društvenog bogatstva“, zaključuje Tadić Mijović.
U martu ove godine Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) podržao je u deklaraciji usvojenoj na sastanku u Strazburu, crnogorski parlament da učini krivičnim djelom nezakonito bogaćenje, u skladu sa prošlogodišnjim preporukama Evropske komisije. Deklaracijom zajedničkog odbora crnogorskog i Evropskog parlamenta opet je aktuelizovan predlog Evropske komisije da se znatno oštrije kažnjava nezakonito bogaćenje javnih funkcionera.
Facebook Forum