Bez izmjene zakona BiH prijeti izborni kaos

Još godinu dana ostalo je do planiranog održavanja općih izbora u BiH. Da li će oni biti održani po novim pravilima, zavisi od sudbine presude Sejdić-Finci, ali i rezultata procesa ustavne reforme u Federaciji, koju je podstakla američka administracija.

Međutim, hitne izmjene izbornog zakona potrebne su i zbog uvrštavanja izmijenjenih naziva opština i gradova u Republici Srpskoj, prema odluci Ustavnog suda BiH.

Niko se više i na obazire na upozorenja iz Centralne izborne komsije BiH da će naredne godine nastupiti izborni kaos ukoliko se ne usvoje izmjene Izbornog zakona.

Nekoliko je pitanja koje treba riješiti, no prema riječima Stjepana Mikića, predsjednika Komisije, krucijalne su izmjene Izbornog zakona u koji bi bila uvrštena “nova” imena općina i gradova u Republike Srpske.

Ustavni sud BiH još u novembru 2011. donio presudu kojom je naloženo usklađivanje Izbornog zakona BiH sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Iako se ovo pitanje ocjenjuje kao tehničko, rješenja još uvijek nema. Stjepan Mikić kaže:

„Radi se o promjeni naziva izbornih jedinica u Republici Srpskoj. Riječ je i o broju i nazivima izbornih jedinica iz kojih se biraju zastupnici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i član Predsjedništva BiH. Dok se ova praznina u Izbornom zakonu ne popuni, Središnje izborno povjerenstvo, kao ovlašteno tijelo za raspisivanje izbora, to neće moći učiniti.“

Drugačija je situacija u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH o Mostaru iz novembra 2010. godine. Odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na grad Mostar, a koje su odlukom Suda stavljene van snage, nisu relevantne za raspisivanje općih izbora naredne godine.

Iako ne mogu do kompromisa oko novih izbornih pravila, politički lideri se slažu da je neprimjereno ići u naredne opće izbore 2014, a da u jednom gradu nisu završeni lokalni iz 2012.

„Grad Mostar, uz ovu obvezu promjene naziva općina u Republici Srpskoj, apsolutno je najveći prioritet. Svi oni koji misle da mogu to pitanje dalje odlagati ili ga vezivati za neke druge stvari, očito pogrešno misle“, kaže Martin Raguž, iz HDZ 1990.

Šefik Džaferović iz SDA napominje:

„Vi znate da razgovori na tu temu u Bosni i Hercegovini traju. Ja mislim da to pitanje što prije treba završiti, izmijeniti Statut, Ustav Federacije, i onda to stanje opisati.“

Izbore je moguće raspisati i bez provođenja presude Sejdić-Finci, no treba podsjetiti na upozorenje međunarodne zajednice da rezultate takvih izbora neće priznati zbog diskriminirajućih odredbi Ustava.

„Uvijek kada razgovaramo o donošenju amandmana na postojeće zakone, važno je da sebi postavimo pitanje da li će ti amandmani unaprijediti sistem kakav on jeste, da li će oni omogućiti bolje ispunjavanje međunarodnih standarda, implementaciju presuda Ustavnog suda, implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava“, ističe zamjenica šefa Misije OSCE-a u BiH Nina Suomalaninen.

Neopravdano trošenje vremena

Navedena pitanja nisu i jedina na koje moraju odgovoriti bh. parlamentarci do kraja godine. Da li imati otvorene ili zatvorene izborne liste? SNSD i SDP složni su u ocjeni kako stranku na izborima treba predstavljati naziv, ne imena kandidata na listama, što je većina NVO ocijenila negativnim zaokretom u procesima demokratizacije.

„Sa zatvorenim listama se omogućava bolja nacionalna zastupljenost, izbalansiranija, što je za partije kao što je SDP jako važno, i zadovoljava se da gender bude bolje zadovoljen“, kaže Zlatko Lagumdžija iz SDP-a.

Adis Arapović iz CCI-ja ocjenjuje:

„To je podvala. Prema ovom prijedlogu, parlamentarci više ne bi odgovarali građanima, izgubila bi se svaka nit između te dvije adrese, a senzitivitet političkih stranaka najbolje pokazuju time koliko su žena postavili u izvršne funkcije.“

Član Ustavnopravne komsije Doma naroda Martin Raguž smatra kako se izbornim zakonom moraju jasno defininirati i rokovi za formiranje vlasti, te načini na koji je to moguće uraditi, da se ne bi ponavljala praksa prethodnih godina.

„Iskustva iz nekoliko zadnjih izbornih ciklusa govore da su neopravdano i neodgovorno potrošili previše vremena, a da za to nisu predviđene ni sankcije ni rokovi, i to je jedno od najvažnijih pitanja.“

Po evropskim izbornim standardima, izborna pravila se ne smiju mijenjati u godini u kojoj se izbori održavaju. Podsjetimo da je Izborni zakon BiH od donošenja pretrpio 18 izmjena, što svakako nije u skladu sa pozitivnom evropskom praksom.

Treba reći i da se sve više špekulira o prolongiranju izbora za godinu dana, odnosno njihovo raspisivanje za oktobar 2015. godine zajedno s lokalnim izborima. Ukoliko se to dogodi, aktualni saziv Parlamenta BiH bi produžio mandat sebi i kompletnoj izvršnoj vlasti za još godinu dana.