Inicijative za titulisanje lidera zemalja regiona za počasne građanine crnogorskih gradova dobile su zamah. Posljednja inicijativa predviđa da premijer Srbije Aleksandar Vučić bude počasni građanin Bijelog Polja, nakon što je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić dobio titulu počasnog građanina Berana. Postavlja se pitanje suštine takvih inicijativa.
Trend dodjeljivanja statusa počasnog građanina započeo je prije više godina sa Podgoricom, kada je tu titulu dobio nekadašnji predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, a ove godine je nastavljeno sa titulisanjem lidera zemalja regiona kada su premijer Albanije Edi Rama i šef kosovske diplomatije Hašim Tači dobili zvanje počasnih građana Ulcinja, da bi na kraju Berane dobilo počasnog građanina u liku predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.
Posljednja inicijativa je da premijer Srbije Aleksandar Vučić bude počasni građanin Bijelog Polja, a preporučuje ga pošten rad, kako je nedavno objasnila predstavnica inicijative Marija Minić:
„Počasni građanin se bira zbog toga da bi bio uzor ostalim građanima. Aleksandar Vučić je jedan i više nego dobar primjer poštenja i poštenog rada i želimo da se na njegov rad, na njegovu i unutrašnju i spoljnju politiku ugledaju mladi ljudi. Pogotovo mladi ljudi Bijelog Polja na kojima je i budućnost našeg grada“, navodi Marija Minić.
I građani Bijelog Polja u nedavnoj anketi televizije Vijesti su podržali inicjativu.
Posljednja inicijativa u nizu, treba da prođe bjelopoljsku Skupštinu, a osim forme treba ispuniti suštinu odnosno, kako je saopštio za naš radio gradonačelnik Bijelog Polja Aleksandar Žurić, potrebno je ispuniti principe prema kojima neko može dobiti status počasnog građanina, a jedan od njih je dovoljno dodirnih tačaka sa samim gradom. Na naše pitanje kako komentariše prisutan trend bratimljenja i davanja počasnih statusa građana određenih lokalnih samouprava, Žurić ističe da prema takvim inicijativama treba biti posebno oprezan:
„Lokalne uprave ne bi smjele da podlegnu trendu koji je itekako prisutan, a to je da smo preplavljeni morem zahtjeva za bratimljenjem gradova koji najčešće i ne znaju jedni za druge gdje se nalaze i da li postoje. Takođe, evo sada i ovakvim inicijativama i zahtjevima, što čini mi se ne ide u prilog ni ljudima koje neko možda želi time da uvaži, ali ipak za takvu stvar treba dosta logičnih i objektivnih pretpostavki da bi ona imala punu vrijednost i značenje i mislim da bismo sa tim trebalo da budemo veoma oprezni“, ocjenjuje Žurić.
Ne želeći da komentariše prethodne dodjele statusa počasnih građana u drugim opštinama, već isključivo u nivou principa, Žurić smatra da titulisanje ne bi trebalo da ima primat nad osnovnim poslovima i razlozima postojanja lokalnih samouprava:
„Ne radi se ni o kakvoj rezervi prema personalno ovom predlogu, već principijelno protiv sam stvari demagoških i stvari koje zaista nemaju nikakvo utemeljenje ili logiku. Iz tog ugla smatram da bi lokalne uprave trebalo da se bave onim što zaista jesu naši suštinski problemi, ozbiljna finansijska situacija i teškoće, velika stopa nezaposlenosti, inhibirana ekonomija pogotovo na sjeveru. Imamo vjerujte mi prečih stvari od dodjela titula i od bratimljenja gradova, iako naravno i taj aspekt saradnje i naše djelatnosti cijenim i treba ga poštovati ali to ne smije da preuzme primat nad onim što jeste suština našeg postojanja i funkcionisanja“, konstatuje Žurić.
U svim dosadašnjim dodjelama statusa počasnih građana u crnogorskim gradovima, razlozi za dodjelu tih titula se nisu nimalo,ili su se veoma malo odnosili na povezanost te ličnosti sa gradom koji dodjeljuje titulu počasnog građanina.
U tom smislu podsjećamo na nedavnu kritiku Matice crnogorske koja je su saopštenju ukazala da je Tomislavu Nikoliću data počasna titula u Beranama, Ediju Rami i Hašimu Tačiju u Ulcinju, a da ni u jednom, ni u drugom slučaju, titula nije konkretnim zaslužena – djelima za dobro gradova koji dodjeljuju takva priznanja.
