Lideri zemalja koji u Beču razgovaraju o načinima za okončanje rata u Siriji saopštili su da je napredak postignut, ali da nije riješeno ostaje li Bašar al Asad na vlasti.
Naredna runda pregovora biće održana u roku od dvije sedmice.
Američki državni sekretar Džon Keri rekao je da se sa iranskim i ruskim zvaničnicima nije složio oko sudbine sirijskog predsjednika, dodajući da će tri strane nastaviti da rade zajedno na postizanju političkog rješenja.
"Ima određen broj tačaka oko kojih smo se složili, posebno oko tranzicijskog procesa, mogućnosti izbora i kako bi sve trebalo biti organizovano, te o ulozi UN-a", rekao je francuski ministar vanjskih poslova Loren Fabijus.
Šef EU za vanjsku politiku Federika Mogerini navela je da su se strane složile da pokrenu politički proces koji će voditi UN.
Na razgovorima o Siriji učestvuju diplomate 17 zemalja, među kojim je na pregovorima po prvi put i Iran.
Rusija i Iran nedavno su pojačali vojno učešće u sirijskom sukobu, podržavajući snage predsjednika Bašara al Asada. S druge strane, SAD, Turska, Saudijska Arabija i druge zemlje Zaljeva insistiraju na tome da Asad dugoročno ne može igrati važnu ulogu u Regiji.
„Ili će pomoći tranziciju vlasti, ili ćemo ga ukloniti silom“, izjavio je saudijski ministar vanjskih poslova Adel al Jubeir britanskoj mreži BBC, uoči početka bečkih razgovora.
Paralelno, njegov iranski kolega Mohamad Javad Zarif, koji prvi put prisustvuje skupu o sukobima u Siriji, kazao je da ne postoji način za postizanje „razumnog rješenja" bez uključenja Teherana.
Zapadne diplomate ove razgovore nazivaju embrionom, naglašavajući kako nisu preveliki optimisti oko dogovora, jer je u međuvremenu sirijski konflikt postao isuviše komplikovan i gorak.
Ključno pitanje je zapravo hoće li dva glavna saveznika Bašara al Asada, Rusija i Iran, dozvoliti bilo kakvo popuštanje sa svoje strane.
Britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond ovako je to formulisao:
"Okupili smo se ovdje kako bi vidjeli postoji li način za premošćavanje jaza koji postoji između ruskog i iranskog stava, s jedne i većine ostalih zemalja, s druge strane. Ovo bih nazvao istraživačkim razgovorima, jer želimo pronaći put naprijed, odnosno način na koji se može uspostaviti proces za okončanje patnje i ubijanja u Siriji."
Glavni učesnici bečkih razgovora imaju različite stavove o rješenju krize. SAD smatraju da Asad mora otići, ali ne prije političke tranzicije. Saudijska Arabija bi maknula Asada prije bilo kakvih izbora za novu vladu. Turska bi mu dala simboličnih šest mjeseci, prije odlaska, a svi koji podržavaju opoziciju kažu da on ne može biti učesnikom nikakvih političkih procesa.
S druge strane, Rusija smatra da Asada ne treba prisiljavati da ode, nego da Sirija na izborima treba odlučiti ko će voditi zemlju, što podržava i Iran.
Rusija je krajem septembra počela pomagati sirijskoj vojsci, udarima iz zraka. Vjeruje se da je Iran potrošio milijarde dolara vojno pomažući zvanični Damask, iako Teheran demantira svaku tvrdnju o svom učešću u sukobu.
U četvorogodišnjem ratu u Siriji do sada je 250.000 mrtvih i 11 miliona raseljenih stanovnika.
