Ovdje možete pročitati kompletan govor Baracka Obame
Jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara profesor doktor Šerbo Rastoder uvjeren je da će istorijske poruke američkog Predsjednika Baraka Obame sa kairskog unverziteta, jednog od najstarijeg na svijetu i najprestižnijeg u islamskom svijetu, imati dalekosežne posljedice po savremena kretanja iz nekoliko razloga:
"Što je taj govor u sebe uključio sedam ključnih pitanja od kojih su najbitnija ona koja se tiču odnosa Sjedinjeih Američkih Država i islamskog svijeta, odnosno tvrdnja predsjednika Obame koja je bila decidna, da Sjedinjene Američke Države nijesu u sukobu sa islamskim svijetom, već sa ekstremizmima unutar različitih ideologija koje se ovog puta kriju iza vjerske odrednice. Drugi aspekt Obaminog govora koji takođe ima istorijske dimenzije je njegovo insistiranje na jednakosti i toleranciji i pri tome se svaki put pozivao na svete knjige želeći da kaže da izvori netolerancije i ne razumijevanja se ne mogu naći u doktrinama nijedne od svjetskih religija."
Novinar Mustafa Canka smatra da je izuzetno važno i to što je Obama pokazao da razumije islamsku svetu knjigu:
"Obama zna što je islam. On veoma dobro zna knjigu istine i upute, pet puta je tokom jučerašnjeg govora rekao da je sveti Kur'an. On shvata da se velike protivurječnosti u svijestu nikada nijesu rješavale, već su naprosto prevladane na taj način što su ušle u nešto novo, ljepše, veće. Zato je on tako uvjerljivo govorio o novom početku, o miru, harminiji između progresa i tradicije. I to se razumije i u većini zemalja muslimanskog svijeta, ali se sada očekuju, prije svega, djela."
Profesor Rastoder kao istorijski posebno značajne vidi poruke u pogledu izraelsko-palestinskih odnosa:
"Unutar koje je Obama vrlo precizno naglasio da i jedna i druga strana treba da odustanu od ekstremističkih zahtjeva i da se međusobno uvažavaju, odnosno, on je rekao da rade ono što javno govore, a ne da jedno javno govore, a drugo tajno rade. Pri tome, spomenuo je i pravo Izraela na postojanje, ali je spomenuo i pravo na postojanje palestinske države."
Za ovaj region, svakako, naglašava Rastoder, važno je pominjanje Bosne:
"Pominjanje Bosne i stradanje muslimana u Bosni kao jednog političkog gafa koji je prevashodno proistekao iz nedovoljnog angažmana, kako je on rekao, hrišćanske civilizacije."
Mustafa Canka:
"Što se tiče muslimana u Crnoj Gori oni su to i očekivali. Istorijski, oni gaje i žive najljepši islam i to razumiju naši američki prijatelji."
Iako udarna vijest i predmet analiza svih svjetksih medija, Obamin govor je zauzeo tek prvo mjesto u rubrikama iz svijeta, a ni štampa mu danas ne daje preveliki značaj. Američka ambasada u Podgorici je, međutim, uglednim crnogorskim muslimanima i Bošnjacima bila domaćin, gdje su sa ambasadorom Roderikom Murom direktno pratili prenos iz Kaira i razmijenili prve utiske. Na kraju, istoričar Šerbo Rastoder naglašava da obraćanje predsjednika Amerike islamskom svijetu ima i kulturološki značaj sa aspekta negiranja teze o sukobu civilizacija:
"Pojavom knjiga Samjuela Hantigtona "Sukob civilizacija" i Frensisa Fukujama "Kraj istorije" za koje se u intelektualnim krugovima tvrdi da su na neki način nastale u okviru američke zvanične administracije i da su na neki način omogućili ideološku osnovu za intervenciju Amerike u Iraku, da je Obama ustvari svojim govorom pokazao da se ne radi o nikakvom sukobu civilizacija i u tom smislu je i jedna ideološka paradigma ipak opovrgnuta sa najviše adrese za koju smo mislili da je tamo nastala."
Jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara profesor doktor Šerbo Rastoder uvjeren je da će istorijske poruke američkog Predsjednika Baraka Obame sa kairskog unverziteta, jednog od najstarijeg na svijetu i najprestižnijeg u islamskom svijetu, imati dalekosežne posljedice po savremena kretanja iz nekoliko razloga:
Govor je uključio sedam ključnih pitanja od kojih su najbitnija ona koja se tiču odnosa Sjedinjeih Američkih Država i islamskog svijeta.
"Što je taj govor u sebe uključio sedam ključnih pitanja od kojih su najbitnija ona koja se tiču odnosa Sjedinjeih Američkih Država i islamskog svijeta, odnosno tvrdnja predsjednika Obame koja je bila decidna, da Sjedinjene Američke Države nijesu u sukobu sa islamskim svijetom, već sa ekstremizmima unutar različitih ideologija koje se ovog puta kriju iza vjerske odrednice. Drugi aspekt Obaminog govora koji takođe ima istorijske dimenzije je njegovo insistiranje na jednakosti i toleranciji i pri tome se svaki put pozivao na svete knjige želeći da kaže da izvori netolerancije i ne razumijevanja se ne mogu naći u doktrinama nijedne od svjetskih religija."
Novinar Mustafa Canka smatra da je izuzetno važno i to što je Obama pokazao da razumije islamsku svetu knjigu:
"Obama zna što je islam. On veoma dobro zna knjigu istine i upute, pet puta je tokom jučerašnjeg govora rekao da je sveti Kur'an. On shvata da se velike protivurječnosti u svijestu nikada nijesu rješavale, već su naprosto prevladane na taj način što su ušle u nešto novo, ljepše, veće. Zato je on tako uvjerljivo govorio o novom početku, o miru, harminiji između progresa i tradicije. I to se razumije i u većini zemalja muslimanskog svijeta, ali se sada očekuju, prije svega, djela."
"Unutar koje je Obama vrlo precizno naglasio da i jedna i druga strana treba da odustanu od ekstremističkih zahtjeva i da se međusobno uvažavaju, odnosno, on je rekao da rade ono što javno govore, a ne da jedno javno govore, a drugo tajno rade. Pri tome, spomenuo je i pravo Izraela na postojanje, ali je spomenuo i pravo na postojanje palestinske države."
Za ovaj region, svakako, naglašava Rastoder, važno je pominjanje Bosne:
"Pominjanje Bosne i stradanje muslimana u Bosni kao jednog političkog gafa koji je prevashodno proistekao iz nedovoljnog angažmana, kako je on rekao, hrišćanske civilizacije."
Mustafa Canka:
Obama ustvari svojim govorom pokazao da se ne radi o nikakvom sukobu civilizacija i u tom smislu je i jedna ideološka paradigma ipak opovrgnuta.
"Što se tiče muslimana u Crnoj Gori oni su to i očekivali. Istorijski, oni gaje i žive najljepši islam i to razumiju naši američki prijatelji."
Iako udarna vijest i predmet analiza svih svjetksih medija, Obamin govor je zauzeo tek prvo mjesto u rubrikama iz svijeta, a ni štampa mu danas ne daje preveliki značaj. Američka ambasada u Podgorici je, međutim, uglednim crnogorskim muslimanima i Bošnjacima bila domaćin, gdje su sa ambasadorom Roderikom Murom direktno pratili prenos iz Kaira i razmijenili prve utiske. Na kraju, istoričar Šerbo Rastoder naglašava da obraćanje predsjednika Amerike islamskom svijetu ima i kulturološki značaj sa aspekta negiranja teze o sukobu civilizacija:
"Pojavom knjiga Samjuela Hantigtona "Sukob civilizacija" i Frensisa Fukujama "Kraj istorije" za koje se u intelektualnim krugovima tvrdi da su na neki način nastale u okviru američke zvanične administracije i da su na neki način omogućili ideološku osnovu za intervenciju Amerike u Iraku, da je Obama ustvari svojim govorom pokazao da se ne radi o nikakvom sukobu civilizacija i u tom smislu je i jedna ideološka paradigma ipak opovrgnuta sa najviše adrese za koju smo mislili da je tamo nastala."
