Više od 350 hiljada ljudi iz Banjaluke i okoline bi moglo da se suoči sa ekološkom katastrofom.
Razlog je što su radnici regionalne deponije u Ramićima kod Banjaluke stupili u štrajk 19. marta.
Deponija koja inače radi non-stop, trenutno radi samo šest sati dnevno.
Na lokaciji površine oko 280 dunuma (280.000 kvadratnih metara) otpad odlažu Banjaluka i okolna mjesta, Gradiška, Prnjavor, Laktaši, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo.
Radnici štrajkuju, tražeći od banjalučke Gradske uprave da riješi problem između Javnog preduzeća "Dep-ot", koje upravlja deponijom, i privatnog komunalnog preduzeća "Čistoća" iz Banjaluke, koje je zaduženo za odvoz otpada.
Naime, Okružni sud u Banjaluci je presudio da do kraja februara "Dep-ot" preda zemlju na kojoj se nalazi deponija "Čistoći".
Ipak, odluka još nije pravosnažna.
"Čistoća" je nekadašnje javno komunalno preduzeće, privatizovano 2001. godine. Njen većinski vlasnik je poznati banjalučki biznismen porijeklom iz Mrkonjić Grada, Mladen Milanović.
Direktor "Čistoće", Aleksandar Bajić, nije se javljao na telefon ni odgovarao na poruke.
Šta kažu u deponiji?
Sindikat radnika "Dep-ota" kaže da će prvu sedmicu raditi šest sati dnevno, a iduću sedmicu samo četiri, jer moraju da ispune zakonski minimum rada.
Ipak, od svojih zahtjeva neće odustati, rekao je za RSE Darko Knežević, predsjednik sindikata radnika deponije, iako je svjestan, kako kaže, da će smeće početi da se gomila.
"Kroz nekih 15-ak dana, ako ovo potraje, to će biti tako. Već danas je bio problem. Ne znam, nekih 15-ak, 20 kamiona se vratilo. U suštini mi imamo prijem otpada od nekih 150 kamiona dnevno. Kako dani budu odmicali, to će biti sve vidljivije u cijeloj zajednici", istakao je Knežević.
Kaže da žele da Banjaluka, kao većinski vlasnik firme, riješi problem.
"Da li će to biti dogovor sa 'Čistoćom'? Da li će to biti nova lokacija? Mi u svojim zahtjevima sigurno nećemo odustati. Mi imamo 34 miliona ulaganja za ovaj period, od kad smo mi gore, od kad smo mi ušli u posjed. Mi smo preuzeli smetljište, a napravili smo modernu deponiju", naglasio je Knežević.
V.d. direktora "Dep-ota", Ratko Jokić, kaže za RSE da je prioritet "zaštita radnika i zaštita imovine" preduzeća.
On podsjeća da su u februaru, uprava preduzeća, predstavnici Grada Banjaluke i "Čistoće" sjeli za sto, te da su se dogovorili da se ne ide u izvršenje sudske presude dok se ne nađe kompromisno rješenje.
Ipak, sedam dana kasnije, "Čistoća" je podnijela zahtjev za isplatu odštete od 1,9 miliona maraka (oko 970 hiljada evra), te je taj iznos skinut sa računa deponije.
Od tada, kaže on, "tapkaju u mraku", jer ih niko ne obavještava šta će se dalje dešavati.
"Apelujemo već nekoliko puta da je ovo iznad politika, iznad partija. Ovdje su ugroženi zdravlje i građana svih, cijele regije Banjaluka i našim izlaskom vjerovatno će nastati ekološka katastrofa koja je neizbježna", upozorava Jokić.
Sudski izvršitelji još nisu došli na lokaciju, jer presuda još nije pravosnažna. "Dep-ot" je podnio apelaciju Ustavnom sudu RS, te želi da entitetski Vrhovni sud izvrši reviziju presude.
Tužili su Grad Banjaluka, ali i "Čistoću", od koje traže odštetu od 34 miliona maraka (oko 17,4 miliona evra), koji se odnosi na ulaganja u deponiju otkad je "Dep-ot" osnovan. Vrijednost zemljišta je procjenjena na oko 10 miliona maraka (oko pet miliona evra).
Stav gradova koji koriste deponiju
Banjaluka je osnivač, ali i većinski vlasnik regionalne deponije, sa 62 odsto udjela.
Gradska menadžerka, Mirna Savić Banjac, izjavila je da je ovaj problem "nastao prije 20 godina", odnosno prije dolaska sadašnje administracije na vlast.
"Godinama nakon toga se ispostavilo da imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni i da je 'Čistoća' polagala pravo na to zemljište, što se i sada ispostavilo i u dosadašnjim sudskim presudama", kazala je Savić Banjac novinarima.
Ona je rekla da i druge opštine koje koriste deponiju moraju biti uključene u rješenje problema, te da ne smije biti "radikalnih poteza" koji bi mogli da "ugroze zdravlje" ljudi.
Takođe je istakla da se o stanju u "Dep-otu" treba održati sjednica gradske skupštine.
Gradiška, 50-ak kilometara sjeverno od Banjaluke, drugi je najveći akcionar Depota.
Gradonačelnik Gradiške, Zoran Adžić, kaže za RSE da ne zna kako je prošla privatizacija deponije, ali ističe da odlaganje smeća ne bi smjelo doći u pitanje.
"Deponija ne bi smjela da bude upitna, bez obzira što se radi o borbi za vlasništvo, ko je vlasnik, deponija mora da bude u funkciji zbog svih lokalnih uprava i zbog sigurnosti i bezbjednosti samih građana, zbog ne daj Bože nekakvih zatrpanosti smećem, ili pojave nekih boleština", ističe Adžić.
Šta kažu Banjalučani?
Duško iz Banjaluke kaže za RSE da je bila strašna situacija prošle zime kada je grad bio pod snijegom, "a kamo li da se desi to sa smećem".
"Normalnom čovjeku to smeta. To bi trebali voditi računa gospoda u opštini, i jedni i drugi, a ne prepucavati se, a narod ispašta. Jer oni ljudi u Dragočaju, oni će udisati taj vazduh i prljavštinu, već sada, to je tragedija, a kamo li ako ostane to što pričaju, da će biti", kaže Duško.
Učenik iz Banjaluke, Vuk, nada se što prije "racionalnom" rješenju.
"Iz razloga što je stvarno iracionalno da u 21. vijeku nemamo mogućnost da naše smeće se odnosi na deponiju, tako da smatram da će u skorije vrijeme doći do nekog rješenja", rekao je Vuk.
On kaže da u centru grada nije vidio puno smeća, ali pretpostavlja da su okolna naselja "u dosta goroj situaciji".
Kako se do ovoga došlo?
Problemi sa zemljištem na kojem je deponija su nastali prije više od 20 godina.
Nakon što je "Čistoća" privatizovana 2001. godine, njeni vlasnici nisu prenijeli na sebe vlasništvo nad zemljištem na spornoj deponiji, iako je pripadala firmi. Tu se otpad i ranije odlagao.
Godinu kasnije, 2002., odlukom Skupštine Grada Banjaluka, ovo zemljište je iskorišteno za osnivački kapital prilikom osnivanja Javnog preduzeća "Dep-ot".
Banjalučka Gradska skupština je zatim 2005. godine prenijela pravo na korištenje zemljišta deponije na "Dep-ot", uz naknadu od 2,66 miliona maraka (1,3 miliona evra).
"Čistoća" je 2014. godine podnijela zahtjev Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) da se uknjiži kao vlasnik zemljišta.
To je i učinjeno 2020. godine.
Odluku su osporavali Grad Banjaluka, "Dep-ot" i Pravobranilaštvo RS. Oni su smatrali da privatna firma nema pravo na to zemljište, te su se žalili nadležnim sudovima.
Okružni sud u Banjaluci početkom jula 2022. godine odbacio je njihove tužbe kao neosnovane.
Na osnovu te presude, RUGIPP je donio rješenje kojim je "Čistoća" upisana kao vlasnik, dok je Okružni privredni sud u Banjaluci 2024. godine naložio da "Dep-ot" nepokretnosti preda u posjed "Čistoći".