Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina okrivila je opozicione političke stranke za smrtonosno nasilje koje je zahvatilo zemlju tokom nedavnih protesta protiv sistema kvota za poslove u državnoj službi koje su predvodili studenti.
Službeni podaci pokazuju da je najmanje 150 ljudi ubijeno a oko hiljadu ranjeno u sukobima demonstranata i policijskih snaga, što je navelo vladu da blokira korištenje internetskih usluga, uvede policijski sat i rasporedi vojsku.
Iako je Vrhovni sud Bangladeša 21. jula ukinuo sporne kvote što je predstavljalo značajan ustupak demonstrantima, situacija je i dalje napeta, jer demonstranti kažu da njihovi zahtjevi nisu u potpunosti ispunjeni dok stručnjaci ukazuju na dublje ogorčenje javnosti zbog nejednake raspodjele bogatstva, korupcije i visoke stope nezaposlenosti, pišu svjetski mediji.
Test za moćnu političarku
Hasina je okrivila svoje političke protivnike za smrtonosne nemire u zemlji ističući da je bila "prisiljena" da uvede policijski čas radi javne sigurnosti, piše BBC.
"Nikada to nisam željela", rekla je Hasina 22. jula na sastanku s poslovnim liderima u glavnom gradu Daki. "Ukinut ćemo policijski čas kad situacija bude bolja."
Dan ranije je najviši sud Bangladeša ukinuo većinu kvota za poslove u vladi, koje su izazvale višednevne nemire širom zemlje.
Više od 150 ljudi je ubijeno u sukobima između demonstranata i policije, a skupovi su prerasli u pozive upućene Hasini da podnese ostavku, ističe BBC, dodajući da je u protekle dvije sedmice uhapšeno oko 500 ljudi samo u Daki, zbog čega su vlasti pozvale vojsku i uvele policijski čas širom zemlje.
Hasina je za nasilje okrivila glavnu opozicionu Bangladešku nacionalističku partiju i Jamaat-e-Islami i njihova studentska krila, rekavši da će njena vlada raditi na "suzbijanju ovih militanata i stvaranju boljeg okruženja".
Hasina (76) je osigurala svoj četvrti uzastopni premijerski mandat u januaru, na kontroverznim izborima koje su bojkotovale glavne opozicione stranke u zemlji, podsjeća BBC ukazujući da julske nemire politički analitičari vide kao test bez presedana za jednu od najmoćnijih žena u Aziji.
"Pretjerana politizacija duha oslobodilačkog rata od strane Hasine i njene stranke, uskraćivanje osnovnih biračkih prava građanima iz godine u godinu i diktatorska priroda njenog režima naljutili su veliki dio društva", rekao je Mubashar Hasan, istraživač na Univerzitetu u Oslu koji proučava autoritarizam u Aziji.
Prije sudske odluke u nedjelju, Bangladeš je imao rezervisanih oko 30 posto svojih visoko plaćenih državnih poslova za djecu onih koji su se borili u Bangladeškom ratu za nezavisnost od Pakistana 1971. godine, naglasio je BBC dodajući da je Hasina kćerka osnivača Bangladeša Sheikha Mujibura Rahmana.
Njena vlada je ukinula kvote 2018. nakon protesta, ali je sud u junu ove godine naložio vlastima da ponovo uspostave kvote, što je izazvalo nove nemire.
Protesti na kojima su učestvovali uglavnom studenti počeli su prije otprilike dvije sedmice uz tvrdnje da sistem nepravedno koristi djeci provladinih grupa i pozive da se on zamijeni zapošljavanjem zasnovanim na zaslugama.
Mirne ulice Dake
Ulice u Daki su u ponedjeljak, 22. jula izgledale mirno, ali su tenkovi postavljeni na nekoliko mjesta, dan nakon što je Vrhovni sud presudio u korist žalbe vlade na nalog nižeg suda i naložio da 93 posto državnih poslova bude otvoreno za kandidate po zaslugama, ističe Reuters.
Presuda je smanjila kvote u državnim poslovima koje su ranije bile rezervisane za grupe, uključujući porodice boraca za slobodu, žene i takozvane ugrožene grupe, smanjivši ih sa 56 na sedam posto.
Ipak, stručnjaci su za nemire okrivili stagnirajući rast radnih mjesta u privatnom sektoru i visoke stope nezaposlenosti mladih koji su vladine poslove, s njihovim redovnim povećanjem plata i drugim privilegijama, učinili privlačnijima.
Kasno u nedjelju, demonstranti su vladi dali rok od 48 sati da ispuni niz novih zahtjeva, ali se činilo da većina poštuje policijski čas u ponedjeljak u gradovima u kojima su se redovno održavale demonstracije nakon što je visoki sud u junu vratio stare kvote.
Reuters ukazuje na podatke policije da je više od hiljadu ljudi povrijeđeno u protestima koji su prošle sedmice prerasli u nasilne, jer su snage sigurnosti ispalile suzavac, gumene metke i topovski udar kako bi rastjerale demonstrante.
Novi zahtjevi demonstranata uključivali su javno izvinjenje Hasine za nasilje, obnovu internetskih veza i ponovno otvaranje kampusa. Studentski pokret za borbu protiv diskriminacije je također pozvao na ostavke nekih ministara i univerzitetskih zvaničnika i otpuštanje policajaca raspoređenih na područjima gdje su studenti ubijeni.
Ekonomija Bangladeša, vrijedna 416 milijardi dolara, godinama je bila jedna od najbrže rastućih na svijetu, ali se suočila s problemima nakon pandemije COVID-19, naglasio je Reuters dodajući da je skupi uvoz energije nakon rata u Ukrajini smanjio dolarske rezerve, što je podstaklo inflaciju i natjeralo vladu da traži pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda.
Nezadovoljstvo šire od kvota
Demonstracije pokrenute ponovnim uspostavljanjem sistema kvota za državne poslove otkrile su šire ogorčenje zbog nejednakosti u društvu, ukazuje The New York Times.
Analitičari kažu da je višesedmična pobuna odrazila šire negodovanje zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i prilika u ekonomiji koja je počela da se koleba nakon višegodišnjeg rasta.
Protesti su izrazili "frustraciju koju mnogi ljudi osjećaju zbog toga što je ekonomski rast neujednačen, te postoji ogromna nejednakost i korupcija", rekao je Pierre Prakash, direktor Azijskog programa u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Posljednjih decenija ekonomija Bangladeša je izvukla milione ljudi iz siromaštva zahvaljujući snažnoj izvoznoj industriji odjevnih predmeta. Međutim, pandemija korona virusa je zadala težak udarac te su potrošači širom svijeta smanjili kupovinu odjeće. U isto vrijeme, potrošači su pretrpjeli inflatorni udar, pri čemu su troškovi hrane i goriva naglo porasli.
Inflacija je i dalje visoka na 10 posto, a tempo otvaranja novih radnih mjesta je usporen. Od 2022. godine, stopa nezaposlenosti mladih, od 16,1 posto, bila je oko tri puta viša od ukupne stope.
Poslovi u javnom sektoru su poželjni jer su stabilni i prestižni i dolaze sa izdašnim beneficijama, ali ih je teško dobiti, ističe list, dodajući da se svake godine otvori oko 4.000 državnih pozicija, a za njih konkuriše više od 300.000 studenata.
Drugi faktor koji je podstakao gnjev javnosti je raširena korupcija, naglasio je The New York Times, ukazujući na izjave studenata i analitičara koji tvrde da slučajevi podmićivanja službenika za državno mjesto ili za pitanja na ispitu nisu rijetkost.
Prošle godine, Bangladeš je bio rangiran na 149. mjestu od 180 zemalja na godišnjem indeksu korupcije koji je objavio Transparency International.
Moguć nastavak protesta
Iako je najviši sud Bangladeša, nakon krvavih protesta, savjetovao da se u velikoj mjeri smanji sistem kvota za poslove u državnoj službi, situacija je daleko od mirne dok demonstranti ističu da će nastaviti s protestima jer njihovi zahtjevi nisu u potpunosti ispunjeni, piše Deutsche Welle (DW).
Sarjis Alam, jedan od koordinatora protesta za reformu kvota, rekao je za DW da sudska odluka ne odgovara u potpunosti njihovim zahtjevima, jer u suštini prepušta vladi da odluči o tome kako će implementirati sistem kvota.
"Sud je rekao da je pitanje kvota politička odluka vlade i da vlasti mogu promijeniti omjer kvota ako žele", rekao je Alam, dodajući da je sud zatražio od vlade da brzo objavi informacije o tome kako namjerava da reformiše sistem kvota.
U međuvremenu, piše Deautsche Welle, studenti demonstranti također traže pravdu za ubijene tokom demonstracija. Alam je optužio politička krila vladajuće stranke da su umiješana u smrt demonstranata, što je vlada odbacila. Demonstranti su također rekli da ih je tukla policija.
Organizacija za ljudska prava Amnesty International saopštila je da video-dokazi iz sukoba prošle sedmice pokazuju da su snage sigurnosti Bangladeša upotrijebile nezakonitu silu.
Michael Kugelman, stručnjak za južnu Aziju iz vašingtonskog Centra Woodrow Wilson, rekao je da je Hasinina vlada pogriješila u pretpostavci da se demonstranti mogu smiriti jednostavnim rješavanjem neposrednog uzroka demonstracija.
"Čini se da je vlada gluha i da ne uvažava u potpunosti dubinu ljutnje na ulicama, koji se pretvorio u gnjev usmjeren na mnogo više od samog sistema kvota", rekao je Kugelman uz ocjenu da je premijerka Hasina politički oštećena nemirima oko kvota.
"Njena aura nepobjedivosti, ideja da može zadržati kontrolu i držati pod kontrolom svako neslaganje, slomljena je. Njen legitimitet, koji je već bio krhak nakon povratka na vlast na izborima koje je bojkotovala opozicija, uvelike je oslabljen", rekao je.
Facebook Forum