Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.
Sukob na Bliskom istoku
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su Izrael i Iran postigli dogovor o prekidu vatre koji bi trebalo da dovede do kraja rata.
Iran je prethodno lansirao projektile na vojnu bazu u Kataru koju koriste američke snage, kao odgovor na napad SAD na iranska nuklearna postrojenja. Tramp je rekao da je Iran "slabo" odgovorio na napade SAD na iranska nuklearna postrojenja i da Teheran sad može da krene ka "miru i harmoniji u regionu". Više o tom napadu i sukobu Izraela i Irana čitajte u našem blogu uživo.
Iranski raketni napad na vazduhoplovnu bazu Al Udeid u Kataru bio je veoma simboličan čin, pažljivo kalibrisan da pošalje poruku odlučnosti, a istovremeno da izbegne širi i razorniji sukob. Iran je eksplicitno objavio da se broj raketa lansiranih kasno 23. juna poklapa s brojem bombi koje su SAD bacile na iranske nuklearne objekte, naznačavajući nameru da proporcionalno odgovori, umesto da nekontrolisano eskalira situaciju. Ova simetrija u akciji ističe želju Irana da pokaže da neće pustiti da napadi na njegovoj teritoriji prođu bez odgovora, ali i da ne želi rat punih razmera.
Cene nafte pale su u ponedeljak za više od šest odsto nakon što je Iran napao američku vojnu bazu u Kataru kao odgovor na američke napade na njegova nuklearna postrojenja tokom vikenda, i nije preduzeo nikakve mere da poremeti saobraćaj tankera za naftu i gas kroz Ormuski moreuz. Pogledajte može li Iran da blokira najvažniju svetsku naftnu rutu.
RSE intervju
Teheran nije u poziciji da zahteva prekid vatre kao preduslov za pregovore, rekao je Fred Flajc, potpredsednik Američkog instituta za politiku i bivši zamenik pomoćnika američkog predsednika Donalda Trampa 2018. godine. U intervjuu datom 20. juna – pre nego što su SAD pokrenule vazdušne napade na iranska nuklearna postrojenja - Flajc je za Radio Slobodna Evropa rekao da bi vojna akcija mogla da nanese ozbiljnu štetu iranskom nuklearnom programu, koji je, kako je rekao, već blizu dobijanja nuklearnog oružja.
Balkan na RSE
Srbija je zaustavila sav izvoz municije u jeku izraelsko-iranskog sukoba i učestalih kritika iz Moskve zbog Ukrajine. Srpske vlasti su pribegle istom rešenju kao u leto 2023, kada su na mesec dana stopirale izvoz naoružanja. Vojni analitičar Aleksandar Radić ocenio je da je reč o "pozi kao odgovoru na dva ozbiljna medijska izazova" – jedan je izvoz srpske municije u Izrael, a drugi priča o municiji za Ukrajinu.
U istom danu kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio odluku o obustavi izvoza municije, ruska Spoljna obaveštajna služba saopštila je da se povećava izvoz municije iz Srbije u Ukrajinu zaobilaznim putevima uprkos pritisku Moskve.
Godišnje izveštaje o izvozu i uvozu naoružanja više nije moguće naći na sajtovima državnih institucija u Srbiji. Poslednji takav dokument, kako pokazuje pretraga njihovih portala, objavljen je za 2022. godinu. Rodoljub Šabić, bivši poverenik Srbije za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kaže da Ustav i zakon propisuju da taj izveštaj bude dostupan javnosti.
Pre sedam godina u Crnoj Gori je bilo zaposleno 660 osoba sa invaliditetom kod 421 poslodavca, dok je prošle godine zaposlenih bilo 4.550 a poslodavaca 2.919, što je uvećanje od skoro 600 odsto i zaposlenih osoba s invaliditetom i poslodavaca. Državni organi više puta su izrazili sumnju da je povećanje broja poslodavaca koji ostvaruju to pravo posledica zloupotreba, kao i da deo njih prijavljuje nerealno visoke zarade za zaposlene.
Kosovski poslanici i dalje ne uspevaju da formiraju novi saziv Skupštine Kosova četiri meseca nakon parlamentarnih izbora 9. februara, ostavljajući zemlju bez novih institucija. Ustavni stručnjaci kritikovali su parlamentarne stranke zbog zloupotrebe pravnog vakuuma za formiranje Skupštine. Poslanici su se sastali u ponedeljak 36. put zaredom, svaki drugi dan od 15. aprila, i brzo otišli ne pronalazeći rešenje za izlaz iz političkog zastoja. Ponovo će se sastati za 48 sati u sredu.
Vlada Republike Srpske usvojila je 23. juna izmene Zakona o policiji koje omogućavaju formiranje tzv. pomoćnog sastava policije u tom entitetu u BiH. Milan Miličević, lider Srpske demokratske stranke, najveće opozicione stranke u RS, ocenio je da uvođenje "pomoćnog" sastava policije predstavlja "potpuno nepromišljen i neodgovoran potez, kojim će RS biti izložena dodatnim pritiscima a postojeće tenzije će biti zaoštrene". Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova, Federacije BiH, drugog entiteta, rekao je da se predloženi "pomoćni sastav" ne može pravno opravdati, i da će odgovor iz tog entiteta biti formiranje rezervnih policijskih snaga i u Federaciji BiH.
Banjaluka, grad s oko 200.000 stanovnika, širi se bez adekvatnih regulacionih rešenja, zbog čega su građani potpisali peticiju i predali je gradskim čelnicima, tražeći donošenje novog urbanističkog plana. Pogledajte Banjaluka raste' bez kompasa' i čeka urbanistički plan 30 godina.
Rat u Ukrajini
Najmanje devet osoba je poginulo, a desetine su povređene u ruskim napadima dronovima i raketama na glavni grad Ukrajine u noći između nedelje i ponedeljka, saopštile su ukrajinske hitne službe. Pogledajte video o novom ruskom masovnom napadu.
Pogledajte i video o novinaru Vladislavu Jesipenku, saradniku RSE, koji je oslobođen iz zatvora s okupiranog Krima.
Svet
Lideri NATO-a sastaju se danas i sutra u Hagu s ključnim pitanjem da li mogu da se slože oko novog cilja za odbrambenu potrošnju od pet odsto bruto društvenog proizvoda. Pročitajte više šta se može očekivati od samita NATO-a u Hagu.
Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Pozdrav do sutra ujutro,
Andrej Zarević
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!