Dostupni linkovi

Antisemitski plakati u centru Beograda, osude iz Vlade i jevrejskih opština


Plakati u Beogradu
Plakati u Beogradu

Prvi potpredsednik Vlade Aleksandar Vučić u subotu je poručio da će svi, kako se izrazio, koji bacalju ljagu na Srbiju antijevrejskim plakatima i grafitima biti uhvaćeni i privedeni, jer niko nema pravo da mržnjom podstiče agresivnost.

I potpredsednica Vlade za evropske integracije Suzana Grubješić najoštrije je osudila pojavu antisemitskih plakata na nekoliko mesta u centru Beograda, a kojima se Jevreji optužuju da su odgovorni za bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

Grubješić je podsetila da su Srbija i Beograd oduvek bili tolerantne sredine, te da se "ne sme dozvoliti da ekstremističke grupe i pojedinci zalutali u ideologiju mržnje i netrpeljivosti seju strah medju našim gradjanima i narušavaju sliku Srbije".

Antisemistki plakati su zapravo antisrpski, jer mogu da nanesu veliku štetu našoj zemlji, ocenila je potpredsednica Vlade, te navela kako je "uverena da će nadležne službe odmah reagovati i primereno kazniti počinioce ovog ekstremističkog čina koji može da nanese veliku štetu Srbiji ukoliko ostane nerešen".

Plakati, koje je potpisala ultradesničarska organizacija Krv i čast, prikazuju bombarder iz Drugog svetskog rata sa Davidovom zvezdom i slike srušene zgrade Generalštaba i mosta na Dunavu u Novom Sadu uz poruku "14 godina od NATO bombardovanja, njihov teror i dalje traje". Vizuelno podsećaju na antijevrejske postere nacističke Nemačke iz 1941.

Ambasada Izraela u Beogradu saopštila je u subotu da je neprijatno iznenađena pojavljivanjem ovih postera.

"Svesni smo da ovaj incident ne odražava raspoloženje srpskog društva, koje je kroz čitavu istoriju poštovalo i uvažavalo svoje jevrejske građane", navodi se u saopštenju.

Ambasada je pozvala nadležne državne organe da preduzmu sve neophodne mere kako bi se počinioci ovog akta mržnje priveli pravdi.

"Brza i odlučna reakcija države na ovaj sramotni čin biće jasna poruka onima koji žele da naruše tradicionalno dobar odnos prema Jevrejima u Srbiji", dodaje se u saopštenju.

Krivi i Crkva i država

Književnik Filip David kaže da nije iznenađen pojavom antisemitskih plakata s obzirom da se u domaćoj javnosti već dugo favorizuju poruke zasnovane na teorijama zavere inspirisane antijevrejskim sadržajima, što država izbegava da sankcioniše.

"Ni dan danas, iako sam ja još pre tri-četiri godine napravio jedan spisak od stotinu naslova sa izrazito antisemitskom sadržinom, pravih reakcija u javnosti nije bilo. S druge strane, ako pogledate ko su idoli mladih ljudi, posebno ovih ekstremne desnice, ali ne samo ekstremne desnice, to su Nikolaj Velimirović, to je Radovan Karadžić. A Nikolaj Velimirović u svojim spisima, posebno u knjiizi Kroz tamnički prozor koju možete kupiti u gotovo svakoj boljoj knjižari, kako se to kaže, ima žestoke antisemitske zabeleške. I na to isto tako nema nikakve reakcije, ni od Crkve, ni od države. Koliko ja znam, Savez jevrejskih opština je više puta čak podnosio zahtev da se zabrani objavljivanje i rasturanje takve literature, to nije nikakva literatura to su pamfleti koji šire rasnu, rasističku mržnju", naglašava Filip David.

O tome otkud sve učestalije antisemitske poruke i zbog čega u tim slučajevima izostaje reagovanje države, književnik David kaže:

"S jedne strane, ja mislim da određenim krugovima u državi odgovara. Mržnja prema Jevrejima se može malo šire posmatrati, da je to mržnja prema Zapadu, da je to ono što je kod nas dosta prisutno, jedan anti-američki stav, jer je takođe prošireno uverenje da svetskom politikom, a to znači američkom politikom, vladaju Jevreji. To su ti stari stereotipi koji stotinama godina postoje, a postoji o tome i obimna literatura. A s druge strane, država ne shvata ozbiljnost takvih pojava, jer nije u pitanju samo antisemitizam, u pitanju su i netolerantnost koja postoji prema manjinskim grupama ovde kod nas u Srbiji. Pa pogledajte koliko incidenata ima i u Vojvodini protiv mađarske nacionalne manjine. To je vrlo, vrlo opasno u jednoj državi u kojoj trideset procenata stanovništva nisu entički Srbi. Država bi morala mnogo ozbiljnije da se pozabavi takvim pojavama, ali bojim se da je to dosta teško, pošto iza takvih pojava, ja to odgovorno tvrdim, stoje delovi Crkve, ali stoje i delovi ovih takozvanih kontraobaveštajnih vojnih i ne znam kakvih drugih službi."

Uprkos mnogoborojnim upozorenjima Saveza jevrejskih opština na pravu poplavu antisemitskih knjiga tokom proteklih nekoliko godina, rekacija nadležnih je bila sporadična, ukoliko je do nje uopšte i dolazilo.

Često se takva literatura, uprkos zakonskim zabranama, još može naći u pojedinim knjižarama ili na sajmovima knjiga kao što je slučaj sa „Protokolom sionskih mudraca“ ili „Mitom o holokaustu“, objašnjava predsednik Saveza jevrejskih opština Aleksandar Nećak. Ukoliko ne bude reakcije države, grupa koja propagira takve ideje može postati masa koju niko neće moći da zaustavi, uverava Nećak.

„Mene je svojevremeno, pre godinu dve dana kada smo pokrenuli akciju protiv jednog od tih da tako kažem spisatelja koji štancuju antisemitska izdanja, zvao čovek iz Tužilaštva da me pita je li ta osoba izdavala još takvih sadržaja. Odgovorio sam mu da je izdao još deset knjiga posle toga i nikada nije snosio nikakve posledice. Inače je bio oslobođen optužbi zato što je navodno star i ne zna šta radi. To je jednostavno ismevanje, izigravanje. Nas vređa i pogađa to, naravno. Ali to nije opasnost za nas Jevreje, već za državu i društvo u celini", naglašava Nećak.

O tome vidi li daleskosežne posledice ignorantskog stava države, Nećak objašnjava:

„Srbija živi u vremenu u kome se nalazi na raskrsnici i ne zna šta će joj se još dogoditi s obzirom na pregovore Beograda i Prištine u Briselu, ekonomsku situaciju. U takvim vremenima , društvo je vrlo ustalasano i tu je dovoljno da se desi bilo koji ozbiljniji pokret, manifest ili tako nešto da povede masu, a onda država neće moći da upravlja time. Onda će nam se desiti što nam se već i do sada puno puta dešavalo. Govorim o nama kao društvu u celini.“

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG