Ako još neko želi novu aneksiju poput Krima, to će dovesti do vrlo teških posljedica na ovim prostorima, upozorava ukrajinski ambasador u Bosni i Hercegovini Oleksandr Levčenko, koji u intervjuu za RSE govori i o situaciji u Ukrajini, odnosima ove zemlje sa BiH, te uticaju Rusije na Zapadni Balkan.
RSE: Vaša ekselencijo, uskoro odlazite iz Bosne i Hercegovine - kako ocjenjujete vrijeme provedeno ovdje?
Levčenko: Vrijeme dosta brzo prolazi. Uvijek bih želio da uradimo više, da bude više posjeta, političke komunikacije na razini parlamenta. U svakom slučaju, uradili smo koliko smo mogli, bilo je komunikacije preko naše ukrajinske dijaspore koja živi tu, u sjevernoj Bosni. Više - manje, zadovoljan sam, ali uvijek ima prostora da sljedeći ambasador još poboljša naše odnose.
RSE: Situacija u Ukrajini ponovo se pogoršava - šta se trenutno dešava i kako vidite izlazak iz te krize?
Levčenko: Da, bilo je pogoršanja nakon razgovora Putina s Trumpom. Sljedeći dan oni su udarili na Donbas. U jednom trenutku 400.000 ljudi ostalo je bez struje i vode, a vani 20, 25 ispod nule. To je bila užasna situacija, na granici humanitarne katastrofe. Mi smo odmah reagirali, ali Putin dolazi nakon tri dana u Budimpeštu, u službeni posjet, i mirno govori da su Ukrajinci sami sebe bombardirali.
To je slično događajima tu, u Bosni i Hercegovini. Ako predsjednik države takve stvari iznosi službeno, to je preopasno. Mrzne se 400.000 ljudi, a tu iznosi takve stvari da svi to 'progutaju', i to ide kroz čitavu rusku propagandu, a on koristi taj hibridni informacijski rat na čitavom evropskom tlu. Trebamo se suprotstaviti, ne samo Ukrajina. Mi kažemo da ovo nije ukrajinska stvar, ovo je evropska stvar, evropsko pitanje, evropsko sigurnosno pitanje. I Donbas i okupacija i aneksija Krima.
RSE: Koliko mislite da Kremlj ima uticaja na političku situaciju i dešavanja u BiH, posebno u Republici Srpskoj, ali i u drugim dijelovima Balkana?
Levčenko: Nažalost, mi vidimo upletenost ruskih prstiju u ova dešavanja. Na primjer, u Crnoj Gori nije uspio državni udar, pokušava se da se pogorša i situacija u Bosni i Hercegovini. Mi vidimo, i ja uvijek govorim tokom svojih političkih susreta, da se mora paziti na ruski investicijski bankarski kapital koji ulazi u zemlju. Nažalost, investicijski kapital uvijek se koristi za različite obavještajne stvari. Za razliku od drugih zemalja koje investiraju, uvijek uz investicijski kapital poslije idu neke političke poruke, stvaranje nekih obavještajnih zajednica na teritoriju gdje je ušao.
I to je vrlo, vrlo opasno. Izgleda da je destabilizacija ove regije u interesu Vladimira Putina - da bi on uvijek poslije došao kao mirotvorac. Znači, on dolazi, zapali rat, i onda dolazi kao neki faktor, čimbenik, da je spreman razgovarati sa Zapadom, sa Amerikom, da tu situaciju razriješe. A svi domaći ljudi će nastradati, razumijete? I ko je zapalio? Putin. Preko koga je zapalio ove odnose tu? Njihov narod će prvi stradati za apsolutno tuđi interes. Treba prepoznati čovjeka koji faktički lobira moskovske interese na ovom tlu, da raspiruje ratna događanja. To je vrlo, vrlo opasno. Prema tim političarima treba biti posebno oprezan.
RSE: Mnogi analitičari kažu da se aneksija Krima može dovesti u vezu i sa nekim teritorijalnim preustrojima na Zapadnom Balkanu, poput recimo Kosova ili Republike Srpske. Šta Vi mislite o tome?
Levčenko: Jasno da Krim stvara vrlo opasan presedan koji može svijet poslati k vragu, ovaj politički sustav koji smo stvorili poslije Drugog svjetskog rata. Znači, možeš doći, uzeti tuđi teritorij – Krim ima veći teritorij od Makedonije i Crne Gore zajedno – možete zamisliti. Na nekakve njihove usporedbe da je Krim ista situacija sa Kosovom, ja kažem: slušajte, prvo, na Kosovu nije bilo albanske vojske, vi ste na Krim došli sa vojskom.
Uz rusku vojsku, nakon dva tjedna neki izbori, Sevastopolj glasa za odcjepljenje sa 103 posto. Kad dolazi vojska, ona proizvodi takve brojke. Drugo, Kosovo nije pripojeno Albaniji. Situacija Krima apsolutno je drugačija. Ali, njih to ne interesira. Njima je važno da prekroje ove granice u smislu destabilizacije situacije, da tu narodi opet pate, a Rusija dobije političke poene jer može preko nekih svojih faktora, nekih svojih savezništava riješiti situaciju. To je vrlo prljava igra, po meni, ovu igru su već pročitali i domaći ljudi, i domaći političari i treba uopće preispitati ovaj odnos, kao što ga je preispitalo puno zemalja – da li je Rusija uopće partner ili zemlja koja donosi samo opasnost za evropsku sigurnost.
A Republika Srpska je entitet, sastavni dio Bosne i Hercegovine. Nažalost, poslije aneksije Krima, neki političari su počeli govoriti da Republika Srpska ide isto kao Krim. Ja sam, kao ambasador ovdje, lično reagirao na ove izjave, da je vrlo opasno uspoređivati Republiku Srpsku sa Krimom. Ako još neko želi novu aneksiju poput Krima, to će dovesti do vrlo teških posljedica na ovim prostorima. Siguran sam da u Republici Srpskoj ima ljudi i zdravih snaga koje razumiju kud bi ih guralo takvo forsiranje opasne situacije.
RSE: Kako vidite odnose u svijetu i odnos prema Ukrajini, ali i prema Zapadnom Balkanu, nakon što je izabrana nova američka administarcija, i naročito kakav će biti odnos Rusije prema ostatku svijeta?
Levčenko: Američka administracija se sada formira, u smislu svoje dugoročne strategije rada, poslovanja i geopolitike u svijetu. Još je teško prognozirati, svima, ne samo nama, kako će se razvijati ovi odnosi. Moram reći da su republikanci uvijek bili puno čvršći prema službenoj Moskvi nego recimo demokrate. To je evidentno u ovih 25 godina.
Ali, stvar nije u tome da se pogoršaju odnosi sa službenom Moskvom, nego da se riješe pitanja. Najvažnije sigurnosno pitanje u Evropi, Krim, ovu aneksiju, treba riješiti, da ne bi neko govorio: mi ćemo biti kao Krim, i drugo, da Rusija napokon povuče svoju vojsku iz Donbasa, da Donbas počne normalno funkcionirati na državnopravnom prostoru Ukrajine.
Facebook Forum