Pakistanac Ali Hasan smješten je u jedan od prihvatnih centara u Bihaću, na zapadu Bosne i Hercegovine. Već tri godine pokušava doći u Italiju. U Bosnu i Hercegovinu je došao nakon što je prošao put od Turske, Grčke, preko Srbije.
''Sada sam ovdje. U zadnjih šest mjeseci pokušavam, pokušavam i pokušavam da se domognem Italije, ali bezuspješno'', kaže Ali Hasan koji se uskoro može suočiti sa povratkom u rodni Pakistan.
Naime, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić zatražio je od Službe za poslove sa strancima BiH da pripreme deportaciju migranata.
Koliko je migranata u BiH
Služba za poslove sa strancima zaprimila je nalog Radončića za poduzimanje mjera i radnji kada je u pitanju udaljavanje migranata sa teritorije BiH, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
''Služba za poslove sa strancima od 2018. do danas registrovala je oko 58.000 migranata na teritoriji Bosne i Hercegovine. Trenutno je u BiH registrovano blizu 4.500 migranata. Želim napomenuti da od početka registracije migranata u BiH, od 2018. godine, tokom provjere identiteta, mi im damo i mogućnost da se vrate u zemlje porijekla. Od početka krize od 2018. godine do danas 1670 migranata uspjeli smo vratiti u njihove zemlje porijekla'', navodi Buzar.
Kako ističe, najviše migranata je iz Afganistana, Alžira, Bangladeša, Irana, Iraka, Maroka, Pakistana.
Ambasador Pakistana protestuje zbog Radončića
Fahrudin Radončić je, na vanrednoj konferenciji za novinare u Sarajevu, u četvrtak (23. april) izjavio da 'pojedine zemlje, kao Pakistan, neće biti kooperativne u ovoj priči', te da će ako odbiju da sarađuju ' tražiti da se pakistanski ambasador proglasi personom non grata i da se uputi u svoju državu'.
Ambasador Pakistana u BiH Muhammad Khalid Raoa u pisanoj izjavi za RSE kaže da izjavu ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića smatra nečuvenom, te da redovno održava kontakte sa predstavnicima vlasti kako u Pakistanu, tako i u BiH.
''Ambasada je uvijek dostavljala Službi za odnose sa strancima BiH potvrde o porijeklu Pakistanca i nudila usluge izdavanja putnih dokumenata po hitnom postupku. Kao posljedica toga, 73 pakistanska migranta su dobrovoljno deportovana u periodu od maja 2019. do marta 2020'', stoji u izjavi pakistanskog ambasadora za RSE.
Posljedice po odnose Pakistana i BiH
Ambasador Muhammad Khalid Raoa pozvao je u petak na sastanak Šefika Džaferovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i Biseru Turković, ministricu vanjskih poslova BiH i iznio svoje primjedbe.
''Oba zvaničnika su garantovali ambasadoru da će se pobrinuti da ovakve izjave ne narušavaju snažne prijateljske odnose koji su izgrađeni proteklih godina između Pakistana i BiH '', navodi se u izjavi ambasadora Khalid Raoa koja je dostavljena RSE.
U saopštenju iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića naznačeno je da Bosna i Hercegovina ima prijateljske odnose sa Pakistanom, da je Pakistan još od ratnih dana do danas pomagao BiH.
Džaferović u saopštenju navodi da su ''nedopustive prijetnje diplomatama u Bosni i Hercegovini'.
Radončić: Džaferović favorizuje interese migranata
Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić optužio je, na konferenciji za medije 24. aprila, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića da svojim postupcima favorizuje interese migranata, a ne državljana BiH, misleći na saopštenje nakon sastanka Džaferovića s ambasadorom Islamske Republike Pakistan Muhammadom Khalido Raom.
"Nije isključeno da u narednom periodu zatražim da ambasador Pakistana bude proglašen personom non grata u BiH, ali znajući da su predsjedavajući Predsjedništva BiH i ministrica vanjskih poslova, koja je ujedno i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara, protiv toga, svjestan sam da od te moje inicijative neće biti ništa", rekao je Radončić, podsjetivši da je od ambasadora Pakistana tražio da se uzimaju otisci pristiju koje bi pakistanske vlasti zatim provjeravale.
Saradnja sa ambasadom Pakistana korektna
Iz Službe za poslove sa strancima potvrđeno je da je dosadašnja saradnja sa ambasadom Pakistana u BiH bila korektna i da, prilikom utvrđivanja identiteta migranata, koji nemaju adekvatne lične dokumente, problem predstavlja što druge zemlje porijekla migranata nemaju svoje ambasade u BiH.
"Naprimjer, ambasada Afganistana iz Sofije pokriva Bosnu i Hercegovinu, ambasada Maroka iz Zagreba, ambasada Alžira iz Rima i samim tim je na neki način otežana komunikacija sa ovim diplomatsko konzularnim predstavništvima. Tu se pojavljuje niz problema, posebno kada je u pitanju brzina tih provjera podataka, koje mi upućujemo ovim ambasadama. Zna se desiti da očekujemo odgovore i po nekoliko mjeseci. U prošloj godini smo imali potvrđen idetitet za samo 72 državljanina iz Afganistana, Alžira, Bangladeša, Irana, Iraka, Maroka", objašnjava za RSE Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima.
Pandemija dovela do pada dolazaka
Buzar kaže da je pojavom korona virusa i mjerama koje se preduzimaju za sprečavanje širenja virusa, došlo do pada dolaska novih migranata.
U aprilu ove godine registrovano je 39 migranata koji su novopridošli u BiH.
Najveći broj njih je i dalje smješten u Unsko sanskom kantonu, na zapadu Bosne i Hercegovine.
U pet prihvatnih centara trenutno je 3.552 korisnika, potvrdio je za RSE Vladimir Mitrovski iz Međunarodne organizacije za migracije IOM-a Bosne i Hercegovine.
BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU
''Od prvog dana otvaranja centra Sedra do najnovijeg centra otvorenog 21. aprila Lipa, migrantima su na usluzi svi servisi od medicinske pomoći do obroka", kaže Mitrovski.
U ovim centrima, kako kaže Mitrovski, najviše je Pakistanaca i Afganistanaca. Pored njih, migranti su i iz Maroka, Bangladeša, Irana, Iraka i Sirije.
Facebook Forum