Zloupotreba položaja, odavanje tajnih podataka, politički uticaj ključne su optužbe koje Specijalno državno tužilaštvo (SDT) povezuje sa kriminalnom mrežom na čijem je čelu, navodno, uhapšeni crnogorski biznismen Aleksandar Mijajlović.
Ko je Aleksandar Mijailović?
Aleksandar Mijajlović godinama je bio suvlasnik Bemaxa, najveće građevinske kompanije u Crnoj Gori.
Ta kompanija, osnovana 2007, imidž i kapital je stekla tokom vladavine Demokratske partije socijalista, koja je smijenjena 2020. godine.
Mijajlović je napustio Bemax 2023, prodajom udjela za 1,5 milion eura.
Uhapšen je početkom prošle godine, zbog sumnje da je dio organizovane kriminalne grupe uključene u šverc cigareta, ali je pušten da se brani sa slobode uz jemstvo od 1,1 milion eura.
Među osumnjičenima su bivši ministar odbrane Predrag Bošković iz Demokratske partije socijalista (DPS) i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, Mijajlovićeva sestra od strica. Terete se i nekadašnji visoki funkcioneri policije i bezbjednosnih službi Drago Spičanović i Milovan Pavićević i policajac Vladan Lazović.
Prema navodima SDT-a, grupa je djelovala između 2018. i 2024. godine, u korist bivše vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koristeći "široku mrežu uticaja" unutar državnih institucija, medija i bezbjednosnih struktura.
DPS je bio na vlasti do avgusta 2020.
Mijajlović i njegovi saradnici uhapšeni su 3. oktobra, dok je Bošković priveden tri dana kasnije. Bošković i tužiteljka Nastić pušteni su da se brane sa slobode.
Svi oni su negirali krivicu.
Materijalne dokaze o djelovanju organizacije Mijajlovića, SDT temelji na podacima prikupljenim nakon vještačenja njegovog telefona koji mu je oduzet u februaru prošle godine, kada je bio uhapšen zbog navodnog šverca cigareta.
Za šta se terete?
Prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, riječ je o organizovanoj kriminalnoj strukturi čiji su članovi imali jasno podijeljene zadatke.
Tužilaštvo tvrdi da su članovi grupe, koristeći svoj položaj, dolazili do tajnih informacija, uključujući podatke iz nadzora i prisluškivanja, koje su koristili za političke i privatne interese.
Konkretno, tužiteljka Nastić sumnjiči se, između ostalog, za odavanje podataka dobijenih mjerama tajnog nadzora i dostavljanje informacijama o predmetima koje istražuje tužilaštvo.
Prepiske na koje se poziva Specijalno tužilaštvo odnose se na period dok je bila u Osnovnom, a potom u Višem tužilaštvu.
"Pustiće ih. Ali to je baš povjerljivo... I nije od ove tužiteljke, nego operativno znam. Ali ne smiju znati oni, jer, ne daj Bože, bilo bi 'imaju dojave iz Tužilaštva'", jedna je od poruka koju je 2020. poslala Mijajloviću.
'Blokirana su sva sredstva kod banaka'
Vladan Lazović, koji je bio jedan od glavnih inspektora u Specijalnom policijskom odjeljenju, tereti se za odavanje tajnih podataka.
U spisima tužilaštva se ističe da je 2018. godine Mijajlovića informisao da se vrše mjere tajnog nadzora nad više osoba u vezi sa krijumčaranjem cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar.
Dvije godine kasnije, 2020, Mijalovića je informisao o novim mjerama tajnog nadzora i prenio mu dio sadržine dokaza prikupljenih na taj način.
"Našao sam ga, bratano", "Blokirana su sva sredstva kod banaka" i "Njega pratimo, jer on sjutra u 10h treba da preda u Privredni sud...", dio je poruka na koje se poziva tužilaštvo.
Kako su uticali na biračko pravo?
Prema SDT-u, Mijajlović i njegovi saradnici su od 2018. do 2024. uticali na izborni proces.
Politička opredijeljenost uoči izbora 2020. bila je u središtu Mijajlovićeve prepiske sa tadašnjim ministrom odbrane Predragom Boškovićem.
Bošković je ispred DPS Mila Đukanovića bio zadužen za Berane, grad na sjeveru, blizu granice sa Srbijom i Kosovom.
Prema spisima Specijalnog tužilaštva, imao je ulogu da prikuplja informacije o političkoj opredijeljenosti porodica koje glasaju u tom gradu a čiji su članovi zaposleni u Bemaxu i Genexu.
Tako se, imeđu ostalog, navodi primjer jedne zaposlene u Bemaxu:
"Njihova porodica je ekstremna i moji kažu da ne postoji ni promil šanse da ona i njena porodica glasaju nas. Štaviše, rade sve protiv nas. Jedino što može da se uradi neka sva porodica 30. avgusta ostane doma. Jedino tako da im vjerujemo. I njoj istoj", piše Bošković Mijajloviću, prema spisima Tužilaštva.
Dogovaraju se da ona, u slučaju izlaska na izbore 2020, treba da fotografiše glasački listić.
Ujedno, među prepiskama, Bošković od Mijailovića traži "100" (ne precizira se čega) koje mu ovaj potom dostavlja. Naknadno mu traži još 140 "do utorka" na šta Mijailović potvrdno odgovara.
DPS je te izbore izgubio. Na vlast je došla koalicija, predvođena prosrpskim i proruskim Demokratskim frontom.
Podizanje međvjerske i nacionalne mržnje
Tužilaštvo je zabilježilo i da dva dana nakon izbora, Spičanović, koji je bio na visokim pozicijma u crnogorskoj policiji i tajnoj službi, najavljuje Mijajloviću aktivnosti u cilju podizanja međuvjerskih tenzija.
"Biće malo pisanja u Rožaje noćas.. bježite Turci.. Selite se.. i neizbježne 4S".
Na sjeveru zemlje u tom periodu je zabilježeno više primjera podizanja tenzija, uglavnom usmjerene na pripadnike muslimanske vjeroispovijesti.
Uticaj na uređivačku politiku medija
Jedna od ključnih tačaka naredbe o istrazi odnosi se na uticaj na uređivačku politiku više medija u političke svrhe.
Prema tvrdnjama tužilaštva, Mijajlović je imao pristup tajnim informacijama koje su potom, putem medija, korišćene za političku borbu u korist DPS-a.
Specijalni tužioci naveli su primjere razmijenjenih poruka novinara i Mijajlovića, u kojima dogovaraju o objavljivanju određenih informacija.
Među medijima koji se pominju u spisima SDT-a su urednici Pobjede, Standarda, CDM-a, Portala Analitika, Antene M, Mportala i ETV.
Urednici ovih portala su odbacili navode SDT-a, ocjenjujući ih kao napad na slobodu govora i profesionalni integritet novinara.
Razlozi za određivanje pritvora
Među razlozima da se Mijajloviću odredi pritvor je podatak da je u posljednjih pet godina imao 124 prelaska granice, da posjeduje stan u Dubaiju i da je početkom 2024. planirao kupovinu nekretnine u vrijednosti do četiri miliona eura.
Njegova adresa u Dubaiju pominju se u istraživanju o širenu kompanije Bemax van Crne Gore koju je 2024. objavio MANS, nevladina organizacija koja se bavi borbom protiv korupcije.
Bemax u Ujedinjenim Arapskim Emiratima je osnovan početkom 2023, a ta kompanija je potom postala većinski vlasnik ćerke kompanije na Karibima.