Da li će nakon mišljenja Evropske komisije u kome se notiraju glavne slabosti crnogorskog sistema, od policije, tužilaštva i sudstva do neefikasne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, crnogorski zvaničnici nastaviti da etiketiraju medije i predstavnike civilnog sektora i druge kritičare koje su do sada optuživali da ukazivanjem na te iste probleme urušavaju imidž Crne Gore u svijetu?
Tretman izvještaja relevantih međunarodnih organizacija o Crnoj Gori od strane zvanične Podgorice do sada je uvijek zavisio od njihovog sadržaja. Pohvalni su se veličali dok su se negativni osporavali.
Na nož je recimo sačekan i posljednji izvještaj Transparensi interenšnela po kome je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je pogoršala indeks korupcije u odnosu na 2009. godinu.
Zvaničnci su često znali da sa nipodaštavanjem govore i o dokumentima i preporukama koji dolaze sa najvažnijih međunarodnih adresa.
Tako je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u martu ove godine potcijenila izvještaj Stejt dipartmenta o stanju u pravosuđu.
"Ja ga uopšte ne bih komentarisala. Apsolutno me ne dotiče. Mi radimo i imamo rezultate. Mislim da takav način izvještavanja i tako paušalno gledanje i na neki način ne objektivno, zavisno od toga ko im pruža podatke je najveći pritisak na rad crnogorskih sudova", rekla je Medenica.
Sličan odnos vlasti u Podgorici državni mediji zauzeli su i prema izvještaju Reportera bez granica u kome je Crna Gora najgore plasirana od svih balkanskih zemalja po stepenu medijskih sloboda.
Jasna slika
Milo Đukanović je nedavno kategorično odbacivao te ocjene, ali je kao objetkivan prihvatio nalaz Evropske komisije u kome se od Podgorice traži da unaprijedi medijske slobode u skladu sa evropskim standardima.
Komentarišući taj zaokret u odnosu prema istoj dijagnozi, analitičar Blagoje Grahovac kaže da bi vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista trebalo priznati dobre poteze kao što su otklon od Miloševića, ili trasiranje puta kao Evropskoj uniji, ali da se ostatak učinka te partije može nazvati "isključivom štetom".
"Štetočine su uvijek licemjerni i ne treba se čuditi licemjerstvu sadašnjih zvaničnika države Crne Gore na sve ono što su ljudi koji imaju svoju glavu i najbolju namjeru upozoravali da nije u Crnoj Gori dobro a oni uporno ignorisali. Nijesu samo ignorisali nego su svaku kritičku misao mrzjeli kao i nosioca te misli", smatra Grahovac.
Osporavanje kredibiliteta međuanordnih organizacija često je išlo u paketu sa izjavama domaćih zvaničnika koji su za negativne izvještaje optuživali pojedine nevladine organizacije i medije koji su izvještavali o problemima sa kojim se suočava Crna Gora, a koji su sada taksativno navedeni u izvještaju Evropske komisije.
Tako je Gordana Đurović ranije optužila MANS da radi protiv interesa države i zajedničkog rada svih institucija. Sličnu optužbu na račun civilnog sektora i medija, koji nijesu pod kontrolom vlasti, ne tako davno izrekao je i direktor policije Veselin Veljović, koji je optužio određene medije i NVO da šire dezinformacije na račun policije i drugih državnih organa i institucija.
Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da je sada prostor za takvu kampanju vlasti zatvoren jer je slika koju je poslala Evropska komisija brutalno jasna.
"Sada moramo biti svjesni da je ona takva kakva jeste i ona se poklapa sa onim što je kritička javnost u Crnoj Gori prikazivala, ne ona kritizerska koju, naravno moramo ostaviti po strani. Ono što ne smijemo da radimo u nastupajućem periodu jeste da se pravimo onakvim kakvim smo se pravili do sada. Na primjer, kao što je gospođa Medenica govorila kako je kritike (Stejt dipartmenta) ne interesuju. Više ne možemo tolerisati ni ponašanja kao što je bilo ministra za ljudska i manjinska prava već jednostavno nakon ovoga mišljenja, ako želimo da napredujemo na evropskom putu moramo da radimo na onome što je Evropska komisija pokazala. Više ne smijemo biti licemjerni i praviti lažne slike preko raznih Potemkinovih sela, i farbanja stvarnosti već moramo raditi na konkretnim stvarima a ono što će nam biti najveći problem je nepostojanje javnog mnjenja u Crnoj Gori koje na sve ove stvari treba da se brzo oglasi i natjera Vladu da reaguje."
Tretman izvještaja relevantih međunarodnih organizacija o Crnoj Gori od strane zvanične Podgorice do sada je uvijek zavisio od njihovog sadržaja. Pohvalni su se veličali dok su se negativni osporavali.
Na nož je recimo sačekan i posljednji izvještaj Transparensi interenšnela po kome je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je pogoršala indeks korupcije u odnosu na 2009. godinu.
Zvaničnci su često znali da sa nipodaštavanjem govore i o dokumentima i preporukama koji dolaze sa najvažnijih međunarodnih adresa.
Tako je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica u martu ove godine potcijenila izvještaj Stejt dipartmenta o stanju u pravosuđu.
"Ja ga uopšte ne bih komentarisala. Apsolutno me ne dotiče. Mi radimo i imamo rezultate. Mislim da takav način izvještavanja i tako paušalno gledanje i na neki način ne objektivno, zavisno od toga ko im pruža podatke je najveći pritisak na rad crnogorskih sudova", rekla je Medenica.
Sličan odnos vlasti u Podgorici državni mediji zauzeli su i prema izvještaju Reportera bez granica u kome je Crna Gora najgore plasirana od svih balkanskih zemalja po stepenu medijskih sloboda.
Jasna slika
Milo Đukanović je nedavno kategorično odbacivao te ocjene, ali je kao objetkivan prihvatio nalaz Evropske komisije u kome se od Podgorice traži da unaprijedi medijske slobode u skladu sa evropskim standardima.
Komentarišući taj zaokret u odnosu prema istoj dijagnozi, analitičar Blagoje Grahovac kaže da bi vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista trebalo priznati dobre poteze kao što su otklon od Miloševića, ili trasiranje puta kao Evropskoj uniji, ali da se ostatak učinka te partije može nazvati "isključivom štetom".
"Štetočine su uvijek licemjerni i ne treba se čuditi licemjerstvu sadašnjih zvaničnika države Crne Gore na sve ono što su ljudi koji imaju svoju glavu i najbolju namjeru upozoravali da nije u Crnoj Gori dobro a oni uporno ignorisali. Nijesu samo ignorisali nego su svaku kritičku misao mrzjeli kao i nosioca te misli", smatra Grahovac.
Osporavanje kredibiliteta međuanordnih organizacija često je išlo u paketu sa izjavama domaćih zvaničnika koji su za negativne izvještaje optuživali pojedine nevladine organizacije i medije koji su izvještavali o problemima sa kojim se suočava Crna Gora, a koji su sada taksativno navedeni u izvještaju Evropske komisije.
Tako je Gordana Đurović ranije optužila MANS da radi protiv interesa države i zajedničkog rada svih institucija. Sličnu optužbu na račun civilnog sektora i medija, koji nijesu pod kontrolom vlasti, ne tako davno izrekao je i direktor policije Veselin Veljović, koji je optužio određene medije i NVO da šire dezinformacije na račun policije i drugih državnih organa i institucija.
Boris Raonić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da je sada prostor za takvu kampanju vlasti zatvoren jer je slika koju je poslala Evropska komisija brutalno jasna.
"Sada moramo biti svjesni da je ona takva kakva jeste i ona se poklapa sa onim što je kritička javnost u Crnoj Gori prikazivala, ne ona kritizerska koju, naravno moramo ostaviti po strani. Ono što ne smijemo da radimo u nastupajućem periodu jeste da se pravimo onakvim kakvim smo se pravili do sada. Na primjer, kao što je gospođa Medenica govorila kako je kritike (Stejt dipartmenta) ne interesuju. Više ne možemo tolerisati ni ponašanja kao što je bilo ministra za ljudska i manjinska prava već jednostavno nakon ovoga mišljenja, ako želimo da napredujemo na evropskom putu moramo da radimo na onome što je Evropska komisija pokazala. Više ne smijemo biti licemjerni i praviti lažne slike preko raznih Potemkinovih sela, i farbanja stvarnosti već moramo raditi na konkretnim stvarima a ono što će nam biti najveći problem je nepostojanje javnog mnjenja u Crnoj Gori koje na sve ove stvari treba da se brzo oglasi i natjera Vladu da reaguje."