Veliki odziv na izborima za novu vlast u BiH

Marija Arnautović

Građani BiH su u nedjelju na šestim poslijeratnim opštim izborima izašli u najvećem procentu od 2002. da bi izabrali državnu, entitetsku i kantonalnu vlast.

Prema konačnim podacima, odaziv birača je bio 56,8 posto, saopštila je predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić.

"Posebno nam je drago zbog ovako visokog odziva birača jer smo za ove izbore mnogo uložili u informativno-edukativnu kampanju da animiramo birače. Drago nam je da u tom poslu nismo bili sami, jer se u taj proces uključilo mnogo nevladinih organizacija", kazala je Hadžiabdić.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je večeras u Sarajevu kazao novinarima da će ove četiri godine odlučiti o budućnosti BiH.

„Ove četiri godine će odlučiti o budućnosti BiH u smlislu da li će biti brže priključenje u članstvo NATO-a, da li će BiH sljedeće četiri godine dobiti status kandidata za EU“, kazao je Inzko.

Izbori na kojima su građani BiH birali državnu, entitetsku i kantonalnu vlast protekli bez problema. Više od pet hiljada biračkih mjesta u BiH i inostranstvu zatvoreno je u 19 sati.

Na izborima nisu zabilježeni ozbiljniji incidenti. U Travniku je u tuči na biralištu povrijeđena jedna osoba.

Sjenu ma medijsko praćenje izbora bacio je Savez nezavisnih socijaldemokrata koji je poslao dopis banjalučkoj Atlernativnoj televiziji da neće dopustiti novinarima i snimateljima ove televizije ulazak u izborne štabove stranke.

Izbori za tri nivoa vlasti

Direktorica ATV Nataša Tešanović ocjenila je da je ovim grubo narušeno pravo novinara da neometano obavljaju svoju profesionalnu dužnost.

“Ovo je još jedna demonstracija sile i bahatosti kako smo navikli od SNSD-a i od njegovih pojedinih predstavnika, godinama unazad. Ono što je indikativno da je jedan medij praktično na ovaj način onemogućen da radi svoj posao, dakle da obavlja svoju profesionalnu dužnost, pri čemu je javnost RS za objektivno i nepristrasno izvještavanje sa izbora”, kazala je Tešanović.

Na nivou BiH, u oba bosanskohercegovačka entiteta, na listama su bili kandidati za Zastupnički dom Parlamenta BiH. U Domu, koji broji 42 poslanika, dvije trećine stranačkih kandidata biće izabrano sa teritorije Federacije BiH, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske. Za Zastupnički dom državnog parlamenta ove godine se bori 877 kandidata.

Istovremeno, Dom naroda Parlamenta BiH čini 15 delegata, od kojih su dvije trećine, po pet Bošnjaka i Hrvata, delegati iz Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina, pet Srba, delegati iz Republike Srpske. Nominirane bošnjačke, odnosno hrvatske delegate iz Federacije BiH biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Federacije BiH, dok delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Pored parlamenta, građani su imali priliku da biraju i kandidate za Predsjedništvo BiH - u Republici Srpskoj kandidate iz reda srpskog naroda, a u Federaciji BiH iz bošnjačkog i hrvatskog naroda. U utrci za Predsjedništvo BiH ove godine je bilo prijavljeno devet kandidata iz reda bošnjačkog naroda, sedam iz hrvatskog, a tri iz reda srpskog naroda. Od tog broja, 12 je bilo stranačkih, a četiri nezavisna kandidata.

Preko osam hiljada kandidata

Pored državnog, birači su glasali i za parlamente na entitetskom nivou. Tako su u Republici Srpskoj dali svoj glas za političku partiju ili pojedinca koji se kandidovao za Skupštinu tog bh. entiteta. Od 83 poslanika za tu zakonodavnu instituciju, 62 se bira u šest izbornih jedinica, dok se 21 poslanik bira dodjeljivanjem kompenzacijskih mandata, koji se raspoređuju pomoću formule strankama ili nezavisnim listama koje su prešle izborni prag od tri posto.

Za ovogodišnje izbore za Skupštinu RS registrovala su se 33 politička subjekta, pet koalicija, 27 stranaka i jedan nezavisni kandidat. Vijeće naroda RS, koje broji 28 članova, bira Skupština Republike Srpske nakon izbora, a čine ga po osam delegata - iz reda srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda, i četiri iz reda ostalih.

U Republici Srpskoj, birao se predsjednik i dva potpredsjednika. Oni se biraju direktnim glasanjem na području tog bh. entieta. Birači su glasali za kandidate na listama srpskih, bošnjačkih i hrvatskih kandidata. Kandidat sa najviše glasova biće predsjednik, dok kandidati sa najviše glasova na listama druga dva naroda postaju potpredsjednici.

U Federaciji BiH birači glasali su za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Na listama se nalazilo 1.444 kandidata. 387 poslanik se bira dodjeljivanjem kompenzacijskih mandata, odnosno biće raspoređeni, također, pomoću formule strankama ili nezavisnim listama koje su prešle izborni prag od tri posto.

Dom naroda Parlamenta FBiH se sastoji od 58 delegata, od kojih po 17 i iz reda svakog od tri konstitutivna naroda i sedam iz reda ostalih. Delegati u Domu naroda nisu bili na listama za izbore, jer ih nakon konstituisanja vlasti bira Zastupnički dom federalnog Parlamenta.

Građani Federacije BiH birali su i poslanike kantonalnih skupština, u zavisnosti u kojem kantonu žive. Za taj nivo vlasti u svih 10 kantona bilo je prijavljeno 4.358 stranačkih kandidata.

U ovoj izbornoj utrci za sve nivoe vlasti učestvovalo je 39 stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata, odnosno ukupno 8.149 kandidata. Za izbore ove godine je bilo registrovano više od tri miliona birača u cijeloj BiH, a za izbornu kampanju, prema procjenama nevladinog sektora su potrošeni milioni maraka.