Preliminarna istraživanja o zastupljenosti Bošnjaka, Srba i Hrvata u organima vlasti Bosne i Hercegovine, koje provodi nekoliko nevladinih organizacija, pokazuju da se ustavne odluke o konstitutivnosti naroda drastično krše. Podaci prikupljeni u 30 opština u Bosni i Hercegovini jasno pokazuju da sprovođenje ustavne obaveze o proporcionalnoj zastupljenosti tri konstitutivna naroda, bazirano na popisu stanovništva iz 1991. godine, u javnim službama na nižim nivoima vlasti se ne poštuje.
U gradskim službama u Banjaluci, u kojoj je prije rata živjelo oko 35 posto Bošnjaka i Hrvata, danas ima tek 15 posto zaposlenih ljudi drugih nacionalnosti, kaže Milica Dalagija iz organizacije «Kjodo» koja je učestvovala u ovom istraživanju:
«U administrativnoj službi grada Banjaluke, ukupno je zaposleno 442 službenika, od kojih 85 posto čine Srbi, a 15 posto pripadnici drugih konstitutivnih naroda, odnosno pripadnici grupe ostalih.»
Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori, gdje se takođe treba poštovati nacionalna zastupljenost prema popisu iz 1991. godine, slika je slična:
«Od ukupno 47 članova upravnih odbora raznih javnih ustanova i preduzeća, 30 članova je srpske nacionalnosti, četiri člana su Hrvati, dva člana Bošnjaci, jedan član je Crnogorac.»
Kemal Gunić, povratnik u Banja Luku, ističe da se uglavnom ne poštuju ustavne odredbe o konstitutivnosti:
«Po popisu iz 1991. godine, u opštini je radilo 17 posto Bošnjaka, 18 posto Hrvata, a sada možemo na prste jedne ruke nabrojati Bošnjake i Hrvate zaposlene u opštini. Zanimalo bi me ima li ijedan Bošnjak ili Hrvat u ovoj komunalnoj policiji.»
Stanje nije ništa bolje ni u drugim opštinama u Republici Srpskoj u kojima je vršeno istraživanje. Na primjer, u opštinskim službama u Doboju je zaposleno165 Srba, 15 Bošnjaka i četiri Hrvata.
Da bi se zadovoljila nacionalna zastupljenost prema popisu iz 1991. godine, trebalo bi zaposliti još 61 Bošnjaka i 19 Hrvata, a otpustiti 90 Srba.
Ivan Votoupal, iz Banja Luke, mišljenja je da su interesi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini najugroženiji kada je u pitanju konstitutivnost:
«Zastupljenost Hrvata u organima vlasti Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i grada Banjaluke je nikakva. Danas u novinama imate podatak da u Armiji BiH fali 400 Hrvata. To pokazuje pravo stanje položaja Hrvata.»
I dok su Bošnjaci i Hrvati diskriminisani u Republici Srpskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine najugroženija su prava srpskog naroda. Pa tako u sarajevskoj opštini Ilidža, od 85 Srba, zaposleno je svega 11, dok je umjesto potrebnih 99, zaposleno 203 Bošnjaka. Situacija i u drugim opštinama Sarajevskog kantona je slična, o čemu govore podaci Zavoda za zapošljavanje, kaže ombudsman Federacije BiH Vera Jovanović:
«U Federalnom zavodu za zapošljavanje, imamo 47 zaposlenih. Od toga 39 Bošnjaka, četiri Srbina i tri Hrvata. U periodu od 2001. do 2006. godine, putem Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, zaposleno je 89 posto Bošnjaka, tri posto Hrvata i 2,7 posto Srba.»
Očigledno je da političke volje za provođenje Ustavnih odredbi o ravnomjernoj zastupljenosti tri konstitutivna naroda još ne postoji, kaže Jovanovićeva:
«Mi smo iz svih ovih podataka došli do ocjene da su političke stranke koje su na vlasti u FBiH, na to pristale zapravo samo deklarativno.»
Konačni izvještaj istraživanja o zastupljenosti konstitutivnih naroda u javnim službama biće gotov krajem oktobra. Nadležnim institucijama i predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH će biti dostavljene preporuke kako da se postojeće stanje ispravi.
U gradskim službama u Banjaluci, u kojoj je prije rata živjelo oko 35 posto Bošnjaka i Hrvata, danas ima tek 15 posto zaposlenih ljudi drugih nacionalnosti, kaže Milica Dalagija iz organizacije «Kjodo» koja je učestvovala u ovom istraživanju:
«U administrativnoj službi grada Banjaluke, ukupno je zaposleno 442 službenika, od kojih 85 posto čine Srbi, a 15 posto pripadnici drugih konstitutivnih naroda, odnosno pripadnici grupe ostalih.»
Kada su u pitanju upravni i nadzorni odbori, gdje se takođe treba poštovati nacionalna zastupljenost prema popisu iz 1991. godine, slika je slična:
«Od ukupno 47 članova upravnih odbora raznih javnih ustanova i preduzeća, 30 članova je srpske nacionalnosti, četiri člana su Hrvati, dva člana Bošnjaci, jedan član je Crnogorac.»
Kemal Gunić, povratnik u Banja Luku, ističe da se uglavnom ne poštuju ustavne odredbe o konstitutivnosti:
«Po popisu iz 1991. godine, u opštini je radilo 17 posto Bošnjaka, 18 posto Hrvata, a sada možemo na prste jedne ruke nabrojati Bošnjake i Hrvate zaposlene u opštini. Zanimalo bi me ima li ijedan Bošnjak ili Hrvat u ovoj komunalnoj policiji.»
Stanje nije ništa bolje ni u drugim opštinama u Republici Srpskoj u kojima je vršeno istraživanje. Na primjer, u opštinskim službama u Doboju je zaposleno165 Srba, 15 Bošnjaka i četiri Hrvata.
Da bi se zadovoljila nacionalna zastupljenost prema popisu iz 1991. godine, trebalo bi zaposliti još 61 Bošnjaka i 19 Hrvata, a otpustiti 90 Srba.
Ivan Votoupal, iz Banja Luke, mišljenja je da su interesi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini najugroženiji kada je u pitanju konstitutivnost:
«Zastupljenost Hrvata u organima vlasti Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i grada Banjaluke je nikakva. Danas u novinama imate podatak da u Armiji BiH fali 400 Hrvata. To pokazuje pravo stanje položaja Hrvata.»
I dok su Bošnjaci i Hrvati diskriminisani u Republici Srpskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine najugroženija su prava srpskog naroda. Pa tako u sarajevskoj opštini Ilidža, od 85 Srba, zaposleno je svega 11, dok je umjesto potrebnih 99, zaposleno 203 Bošnjaka. Situacija i u drugim opštinama Sarajevskog kantona je slična, o čemu govore podaci Zavoda za zapošljavanje, kaže ombudsman Federacije BiH Vera Jovanović:
«U Federalnom zavodu za zapošljavanje, imamo 47 zaposlenih. Od toga 39 Bošnjaka, četiri Srbina i tri Hrvata. U periodu od 2001. do 2006. godine, putem Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, zaposleno je 89 posto Bošnjaka, tri posto Hrvata i 2,7 posto Srba.»
Očigledno je da političke volje za provođenje Ustavnih odredbi o ravnomjernoj zastupljenosti tri konstitutivna naroda još ne postoji, kaže Jovanovićeva:
«Mi smo iz svih ovih podataka došli do ocjene da su političke stranke koje su na vlasti u FBiH, na to pristale zapravo samo deklarativno.»
Konačni izvještaj istraživanja o zastupljenosti konstitutivnih naroda u javnim službama biće gotov krajem oktobra. Nadležnim institucijama i predstavnicima međunarodnih organizacija u BiH će biti dostavljene preporuke kako da se postojeće stanje ispravi.
