Kako bi se takvom stanju stalo na kraj Hrvatska stranka umirovljenika, kaže njen predsjednik i zastupnik u Saboru Vladimir Jordan, uputila je u paralamentarnu proceduru zakon kojim bi se taj problem riješio:
«Hrvatska stranka dosta se uključila u taj problem naših građana koji žive u Hrvatskoj, a dobivaju mirovine iz drugih republika. Kad govorim da smo dovoljno se uključili, onda vam moram reći da smo mi izradili prijedlog zakona o mirovinama hrvatskih državljana iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i taj je prijedlog zakona u Saboru. Na taj prijedlog nije još raspravljano u Saboru s razloga toga što se još vlada nije očitovala na to i mi očekujemo, kad se vlada očituje, da će doći na red da se taj problem riješi.»
Taj bi zakon, bude li usvojen u obliku kako ga je predložila Hrvatska stranka umirovljenika, u značajnoj mjeri poboljšao položaj onih penzionera koji žive u Hrvatskoj, a mirovine dobivaju iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Praktički, kaže Jordan, on bi ih izjednačio s hrvatskim umirovljenicima:
«Predviđamo prvo da Hrvatska preuzme njih u svoj pravni mirovinski sustav; drugo, vezano za razliku da se neki dodatak dade po kriterijima koji jesu - oni bi sigurno radi osnovice dobivali manje mirovine, ali mi mislimo na mirovine koje su tamo im izračunate - da se im dade neki izvanredni dodatak ili obračun kako bi izašli iz zone siromaštva što se tiče primanja u Hrvatskoj.»
Problem je, međutim, što se još ne zna kada će zakon doći na sjednicu Sabora, kaže Eduard Marković, predsjednik Sindikata podružnice umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kada je sredinom prošle godine upućen u saborsku poroceduru, stajalo je da će se o njemu raspravljati na sjednici u rujnu 2006., no onda je u posljednji čas to zamijenjeno terminom «što skorije». To «što skorije», kaže Marković otegnulo se već više od godinu dana:
«Općeniti problemi tih umirovljenika, kad ih gledamo u globalu, su ovakvi: oni nemaju od onih država zagarantirane isplate mirovina kad i oni tamo umirovljenici, znači mirovine kasne. Hrvatska ispunjava sve uvjete i njihovim umirovljenicima isplaćuje sve do kune tamo, a to do kune je veće od nas za dva i po do tri puta.»
Vlada Republike Hrvatske, kaže Eduard Marković, predsjednik Sindikata podružnice umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, napravila je štetan ugovor po umirovljenike koji penziju primaju iz drugih novonastalih država bivše Jugoslavije, jer Hrvatska ispunjava sve svoje obveze prema tamošnjim umirovljenicima, a da ovdašnje, tvrdi Marković, ni na koji način ne zaštićuje:
«Mi smo tražili jednostavno da nas Mirovinski fond Republike Hrvatske preuzme kao fondove a ne kao pojedince i da se onda ti fondovi između sebe prelamaju, jer ako Hrvatska šalje tri puta više u Republiku Srpsku, u Sarajevo i u Beograd, onda je normalno da te novce zadrži koliko treba za nas, podijeli nam, a njima pošalje ostatak.»
Upravo danas o toj je temi održan sastanak u Hrvatskoj stranci umirovljenika kako bi se pokušalo ubrzati rješenje problema za 25.000 umirovljenika koji, s obzirom na nepostojanje zakona, danas žive ispod granice siromaštva.
«Hrvatska stranka dosta se uključila u taj problem naših građana koji žive u Hrvatskoj, a dobivaju mirovine iz drugih republika. Kad govorim da smo dovoljno se uključili, onda vam moram reći da smo mi izradili prijedlog zakona o mirovinama hrvatskih državljana iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i taj je prijedlog zakona u Saboru. Na taj prijedlog nije još raspravljano u Saboru s razloga toga što se još vlada nije očitovala na to i mi očekujemo, kad se vlada očituje, da će doći na red da se taj problem riješi.»
Taj bi zakon, bude li usvojen u obliku kako ga je predložila Hrvatska stranka umirovljenika, u značajnoj mjeri poboljšao položaj onih penzionera koji žive u Hrvatskoj, a mirovine dobivaju iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Praktički, kaže Jordan, on bi ih izjednačio s hrvatskim umirovljenicima:
«Predviđamo prvo da Hrvatska preuzme njih u svoj pravni mirovinski sustav; drugo, vezano za razliku da se neki dodatak dade po kriterijima koji jesu - oni bi sigurno radi osnovice dobivali manje mirovine, ali mi mislimo na mirovine koje su tamo im izračunate - da se im dade neki izvanredni dodatak ili obračun kako bi izašli iz zone siromaštva što se tiče primanja u Hrvatskoj.»
Problem je, međutim, što se još ne zna kada će zakon doći na sjednicu Sabora, kaže Eduard Marković, predsjednik Sindikata podružnice umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Kada je sredinom prošle godine upućen u saborsku poroceduru, stajalo je da će se o njemu raspravljati na sjednici u rujnu 2006., no onda je u posljednji čas to zamijenjeno terminom «što skorije». To «što skorije», kaže Marković otegnulo se već više od godinu dana:
«Općeniti problemi tih umirovljenika, kad ih gledamo u globalu, su ovakvi: oni nemaju od onih država zagarantirane isplate mirovina kad i oni tamo umirovljenici, znači mirovine kasne. Hrvatska ispunjava sve uvjete i njihovim umirovljenicima isplaćuje sve do kune tamo, a to do kune je veće od nas za dva i po do tri puta.»
Vlada Republike Hrvatske, kaže Eduard Marković, predsjednik Sindikata podružnice umirovljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, napravila je štetan ugovor po umirovljenike koji penziju primaju iz drugih novonastalih država bivše Jugoslavije, jer Hrvatska ispunjava sve svoje obveze prema tamošnjim umirovljenicima, a da ovdašnje, tvrdi Marković, ni na koji način ne zaštićuje:
«Mi smo tražili jednostavno da nas Mirovinski fond Republike Hrvatske preuzme kao fondove a ne kao pojedince i da se onda ti fondovi između sebe prelamaju, jer ako Hrvatska šalje tri puta više u Republiku Srpsku, u Sarajevo i u Beograd, onda je normalno da te novce zadrži koliko treba za nas, podijeli nam, a njima pošalje ostatak.»
Upravo danas o toj je temi održan sastanak u Hrvatskoj stranci umirovljenika kako bi se pokušalo ubrzati rješenje problema za 25.000 umirovljenika koji, s obzirom na nepostojanje zakona, danas žive ispod granice siromaštva.
