Sadik Salimović, dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice dobitnik je ovogodišnje nagrade "Nino Ćatić".
Specijalno priznanje dodjeljuje se u Potočarima novinarima koji su svojim radom doprinijeli širenju istine o Srebrenici.
Nagradu dodjeljuje udruženje "Biti novinar".
Salimović je bio dopisnik Radija Slobodna Evropa od 2002. do 2025. godine iz Srebrenice. Izvještavao je o događajima iz tog gradića, ali ostalih dijelova istočne BiH.
Bavio se temama koje se odnose na povratak prijeratnih stanovnika, ljudska prava, društvena pitanja i obilježavanje genocida u Srebrenici.
Salimović je izjavio: "Za Radio Slobodnu Evropu sam radio 23 godine. Nisam bio u ratu ovdje, Nino Ćatić je izvještavao. Gdje je on stao, ja sam nastavio. Intervjuiso sam na stotine majki Srebrenice, osjetio njihovu tugu, vidio njihove suze. I svaka ona njihova suza je natopila svaki djelić ovog mog priznanja".
Naglasio je kako su novinari "bili u misiji" u Srebrenici "zajedno sa majkama, sa žrtvama, preživjelim u misiji traganja za istinom i pravdom. Morao sam biti objektivan, uvažavali smo mišljenje majki, uvažavali činjenice, ono sve što se dogodilo u Srebrenici. Na objektivan način smo izvještavali i nazivali smo pravim imenom, ono što se dogodilo u Srebrenici".
Prije tri godine, dobitnica specijalnog priznanja posvećenog Nihadu Nini Ćatiću, bila je i novinarka Radija Slobodna Evropa iz Beograda Iva Martinović.
Martinović je priznanje dodijeljeno za doprinos širenju istine o genocidu u Srebrenici.
Ko je bio Nino Ćatić?
Nino Ćatić je bio novinar koji se posljednji put javio u eter iz Srebrenice 10. jula 1995. godine. Apelovao je da se spiječi genocid.
"Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padnu na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih", javio je tada Ćatić.
"Populacija u ovom gradu nestaje. Da li iza svega stoji Yasushi Akashi, Boutros Ghali ili neko drugi, bojim se da za Srebrenicu više neće biti bitno", poručio je u svom posljednjem javljanju Nino Ćatić.
Nakon ovog izvještaja sa kolonom muškaraca je krenuo ka Tuzli.
Njegovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni.
Genocid u Srebrenici
Snage Vojske Republike Srpske, tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.